O knjizi će, uz samog autora, govoriti njen recenzent Damir Bralić, urednik izdanja Dejan Kršić i voditelj HDD galerije Marko Golub.

No, o Fritzu, i dizajnerskom dvojcu Dejan Dragosavac Rutta Dejan Kršić, i nakon ove monografije može se misliti samo najbolje, kao uostalom i o festivalu, koji već šesnaest godina suvereno, nezaustavljivo, Hrvatskoj otvara prozor svjetskoga kazališta, usprkos i hrvatskoj i kazališnoj i pameti.

1989. godine Dubravka Ugrešić i urednici u tadašnjem " STARTU ", Dejan Kršić i Ivan Molek, uputili su poziv za suradnju na projektu " Leksikona YU mitologije ".

Dejan Kršić i Dejan Dragosavac Ruta: Arkzin, 4 (100/101), 1997.

Dizajneri i dizajnerice predstavljeni u knjizi su Željko Serdarević, Dejan Kršić, Dejan Dragosavac Ruta, Močvara dizajn tim Slobodan Alavanja, Igor Hofbauer i Darko Kujundžić, Damir Gamulin Gamba, Dora Bilić i Tina Muller, Dora Budor i Maja Čule te Rafaela Dražić.

Dejan Kršić, jedan od najaktivnijih i teorijski zacijelo najartikuliranijih članova Hrvatskoga dizajnerskog društva, piše da smo opet svjedoci jedne otužne izložbene kupusare u kojoj čak ni dobri radovi, kojih doista ima, ništa ne mogu spasiti, te tvrdi da je koncepcija smotre na kojoj se u potpuno neprimjerenom prostoru izlažu radovi široko shvaćenoga grafičkog dizajna i široko shvaćene primijenjene umjetnosti danas totalno zastarjela, prevladana i besmislena.

Arkzinovu estetiku je formirao Dejan Kršić koji je tada već, za razliku od mene koji sam tek počinjao, bio formiran dizajner.

S druge strane, kustoski kolektiv WHW kojeg čine kustosice Ivet Ćurlin, Ana Dević, Nataša Ilić i Sabina Sabolović, te dizajner i publicist Dejan Kršić na pitanje o kvantiteti fašizma, po uzoru na naslov knjige Koliko fašizma?

Znacaj kampanje " Pravo na grad " dobro je opisao Dejan Kršić u članku čiji dio pod naslovom " Borba za javnu sferu " prenosimo u nastavku i koji se može odnositi i na situaciju u Puli.

Zajednički izložbeni projekt Muzeja suvremene umjetnosti i Instituta za povijest umjetnosti nastao je kao završni rad znanstvenih istraživanja koja su na temu tog razdoblja provodili voditeljica autorskog tima izložbe, povjesničarka umjetnosti Ljiljana Kolešnik i povjesničar Tvrtko Jakovina, a svoj stručni doprinos dali su profesor komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dean Duda, povjesničarka umjetnosti Sandra Križić Roban i grafički dizajner Dejan Kršić.

Osim što su izabrale 70 umjetnika iz 40 zemalja, koji su se u svojim djelima bavili uglavnom angažiranim temama, kao što su korupcija, feminizam, rat i ratna industrija, siromaštvo i hrana, odlučile su se za kuriozitet: u jednoj prostoriji, koju je dizajnirao Dejan Kršić, objavile su kompletnu financijsku konstrukciju bijenala - koliko je plaćen čuvar izložbe, koliko se potrošilo na predstavljanje, a koliko na produkciju radova, kolike su bile njihove plaće... Time smo željeli upozoriti na realnost tog velikog izložbenog aparata i na nepravde u njemu, kažu. Kroz njih su bili vidljivi i razni geopolitički elementi, primjerice, pokazalo se da su troškove naših putovanja kao uspješnih kustosica u zapadne zemlje snosile te države, dok su putovanja u Tadžikistan i ostale nerazvijenije destinacije plaćali Amerikanci.

Odabir radova u profesionalnoj kategoriji obavila je selekcijska komisija u sastavu: Dejan Kršić, Marko Dugonjić, Zlatko Kapetanović i Nina Katarina Simončič, dok su selekciju studentskih radova obavili Davor Bruketa, Marko Dugonjić, Andrea Hercog i Martina Vrdoljak Ranilović.

Izložba je realizirana u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom i Zagrebačkim kazalištem mladih, na postavu je surađivala arhitektica Ana Martina Bakić, a oblikovanje vizualnih materijala radi član kolektiva WHW Dejan Kršić.

Svi su oni tokom devedesetih godina bili značajni protagonisti ' nezavisne ' kulturne scene, na kojoj djeluju i dan danas, svaki na svoj način Dejan Kršić kao dizajner, publicist i član kolektiva kustosa WHW Što, kako i za koga?; Dragosavac kao trenutno najprisutniji i najtraženiji dizajner na ' nezavisnoj ' kulturnoj sceni i suradnik udruge Kontejner/biro suvremene umjetničke prakse; te Medak kao voditelj istraživačkog i izdavačkog programa Multimedijalnog instituta Mama u Zagrebu, koreograf i performer u kazališnoj grupi BADco. i sudionik inicijative Pravo na grad.

Također je napomenula kako WHW-u - koji još čine kustosica Ivet Ćurlin, dizajner Dejan Kršić i arhitektica Ana Martina Bakić - u izboru Gotovčevih radova umnogome pomažu umjetnikova supruga Zora Cazi Gotovac, te Vera Robić Škarica iz Hrvatskog filmskog saveza.

Razgovor je moderirao Dejan Kršić, a osim samog autora sudjelovali su mr. sc. Ivica Mitrović, web aktivist Marcell Mars, dizajner Dejan Dragosavac i stručnjaci iz drugih područja - inženjerka medicinske biokemije dr. sc. Ivana Vinković Vrček, fizikalni kemičar dr. sc. Stanko Uršić te prof. Željko Šimunović, ekologist, predsjednik Udruge za zaštitu okoliša EKO-2000.

O Ilićevom djelu govorio je dizajner i teoretičar dizajna Dejan Kršić, autor izložbe i bogato opremljene monografije Mirko Ilić u izdanju AGM-a i Profil Internationala. koja je u Virovitici, također, predstavljena.

Autori Sandra Križić Roban i Dejan Kršić bit će vodiči, a očekuje se velik interes kao i za nedavno vodstvo Tvrtka Jakovine koje je bilo najposjećenije od svih dosad održanih u Muzeju suvremene umjetnosti.

O čemu govorimo kad govorimo o dizajnu autor Borut Vild napisao Dejan Kršić

Nevelika grupa dizajnera obuhvaća kako dizajnere rođene u drugoj polovici šezdesetih godina (skupina koju Dejan Kršić naziva ' autodidaktima ', budući da u vrijeme njihovog sazrijevanja nije postojala specijalizirana visokoškolska ustanova za dizajn, te su u struku pristizali iz drugih disciplina povjesničara umjetnosti, akademskih umjetnika, arhitekata itd.), koji su u omladinskim supkulturnim pokretima sudjelovali još sredinom osamdesetih, tako i najmlađu generaciju obrazovanu na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu.

Dejan Kršić kao predsjednik Ocjenjivačkog suda i urednik kataloga na početku je komentirao način selekcije i kvalitetu radova koji su prijavljeni za izlaganje.

Izložbom fotografija naslovljenom Gentlemen fake polaroids vol. 1: The Age of Self u pulskoj se galeriji Makina večeras predstavio Dejan Kršić.

Tome značajno pridonosi i grafička oprema knjige (Dejan Kršić assisted by RuTta d. d.) koja unosi tekstove koncepciju meta-medijskog poimanja poruke.

Kritiku današnjeg dizajna (i pristupa Numena) Dejan Kršić temelji na problemu zadržavanja na formi.

Ugledni britanski kritičar dizajna i vizualne kulture Rick Poynor na stranici Designers Books upravo je objavio svoj izbor deset najboljih knjiga o dizajnu objavljenih ove godine, a među njima je i nedavno izdano američko izdanje monografije Mirka Ilića čiji je autor i urednik Dejan Kršić

Retrospektivna izložba i monografija koju je priredio Dejan Kršić, u ovom smislu znači prekretnicu.

Među gostima festivala su njujorški grafički dizajner i ilustrator Mirko Ilić, koji je nedavno gostovao i na Izložbi hrvatskog dizajna 1112, beogradski dizajner Slavimir Stojanović, dvojac Davor Bruketa i Nikola Žinić, dizajner i publicist Dejan Kršić, kao i kritičar i teoretičar dizajna Feđa Vukić, mladi studio Rational International te niz drugih.

Tadašnji urednik u Arkzinu Dejan Kršić i danas je član našeg kolektiva, dizajnira i reinterpretira sve tiskane materijale za naše projekte, ispričale su članice WHW kolektiva dodavši da su se odlučile za koncept koji će propitivati odnos između umjetnosti i ekonomije.

Njegovi članovi su kustosice Ivet Ćurlin, Ana Dević, Nataša Ilić i Sabina Sabolović, te dizajner i publicist Dejan Kršić.

Posrijedi su: Dejan Kršić, Nada Zgrabljić Rotar, Sanja Sarnavka, Đurđica Klancir, Stojan De Prato, Željko Blaće i Mima Simić.