U tom smislu su u obzir uzete kako izuzetne arhitekture, tako i proizvodnja izgrađenog okoliša kojeg u užem kulturnom smislu možemo smatrati generičkim ili ne-autorskim, no koji je aktivno sudjelovao u širim modernizacijskim kretanjima: popravljanju životnih prilika građana, formiranju prostornog okvira i infrastruktura za nove i moderne događaje, razvojima gradova... (Maroje Mrduljaš)

Raspravu su vodili voditeljica Natječaja Mirna Mihelčić i član Ocjenjivačkog suda Maroje Mrduljaš.

Najnoviji broj Orisa č asopisa za arhitekturu i kulturu, koji ure đ uju Vera Grimmer i Maroje Mrduljaš, u posebnoj tematskoj cjelini sintetizira recentne uglavnom europske arhitektonske realizacije muzeja i izložbenih galerija.

Pokušavaju ć i polemi č ki predo č iti što je uistinu muzej u današnje vrijeme, Maroje Mrduljaš u uredni č kom uvodniku nastoji potaknuti kriti č nost u č itatelja, kako bi o projektima koji slijede formirali mišljenje i vlastitu valorizaciju.

O radu na fotografiranju Arene govorit će autor, dok će s monografijom okupljene upoznati urednik Maroje Mrduljaš, te sa samom Arenom glavni projektant Berislav Medić.

Autori izložbe su Maroje Mrduljaš, Antun Sevšek i Damir Gamulin Gamba, a konzultanti su bili Nives Kozulić i Vladimir Mattioni.

No, u međuvremenu je rad dobio brojne međunarodne nagrade, a istraživanje koje je sa stanovnicima bio proveo Maroje Mrduljaš pokazalo je da ljudi jako vole živjeti u ovoj kući.

Maroje Mrduljaš: Možda nedostatak, ali možda i preobilje nekih sadržaja.

Maroje Mrduljaš (Zagreb) je kritičar arhitekture i dizajna, autor nekoliko knjiga, uključujući Testing Reality Contemporary Croatian Architecture (s Vedranom Mimicom i Andrijom Rusanom) i Dizajn i nezavisna kultura (s Deom Vidović).

U samom uvodu u predavanje, Maroje Mrduljaš je Harveyja predstavio kao društvenog teoretičara i geografa koji [... ] započevši svoj rad s knjigom Explanation in Geography djeluje izuzetno značajno za metodologiju i filozofiju geografije s obzirom da tada po prvi puta dolazi do određene fuzije između te znanosti i inkorporiranja filozofskog diskurza u nju, što mu je i omogućilo da postepeno počinje širiti horizonte same discipline i da u nju ugrađuje sve više i više teorijskog diskurza društvenih znanosti.

Dizajnersko-pripremaški dio posla sjajno su odradili Maroje Mrduljaš, Boris Guberina/A Design i ekipa HandDesigna, a taj kvalitetan krug suradnika očito ne bi bio odabran bez znanja i senzibiliteta urednika monografije Predraga D.

Uz zahvalu, riječima iz naslova Maroje Mrduljaš zaključio je predavanje Davida Harveyja u sklopu konferencije Nedovršene modernizacije, održane u Zagrebu 01. i 02. listopada 2010.

Sudjeluju: Andreas Ruby, Luis Falcóni Maroje Mrduljaš.

Međunarodni stručni žiri u sastavu: Maroje Mrduljaš (kritičar dizajna, Zagreb), Zoran Jedrejčić (produkt dizajner, Milano) i Chris Kabel (produkt dizajner, Rotterdam); dodijelio je dvije nagrade izlagačima na D-sajmu te dva posebna priznanja.

Naravno, doprinos tih plakata ne treba pripisati samo Ruti nego i kulturnim praksama okupljenim oko mame, no zahvaljujući njihovom sinergijskom djelovanju možemo reći: Poster still matters. ' iz predgovora, Maroje Mrduljaš: Vizualni kompendij nezavisne kulturne scene

Autori kataloga izložbe su Tadej Glažar, slovenski arhitekt, Maroje Mrduljaš, jedan od najzanimljivijih mladih hrvatskih kritičara, i Luka Skansi, Splićanin, doktor arhitekture iz Venecije.

Nedavno objavljena knjiga Dizajn i nezavisna kultura koju su uredili Maroje Mrduljaš i Dea Vidović analizira inovativne i istraživačke koncepcije i estetike u dizajnu vizualnih komunikacija nezavisne kulture.

arhitekti Randić-Turato arhitekti projekt Osnovna škola Veli Vrh, Pula, Hrvatska napisao Maroje Mrduljaš

Gost je arhitekt i teoretičar arhitekture Nikola Polak s kojim će na temu arhitektonske teorije i kritike razgovarati Maroje Mrduljaš.

Kustosi izložbe su Maroje Mrduljaš i Sunčica Ostoić.

Knjigu će predstaviti urednici Vedran Mimica i Maroje Mrduljaš, odgovorni urednik i izdavač Andrija Rusan te promotor Željko Žutelija.

Na međunarodnoj konferenciji, koja će se održati 8. i 9. studenog na prestižnom sveučilištu ETH, Zurich, sudjelovat će i hrvatski arhitekti Saša Begović, jedan od partnera 3 LHDa, Aleksandar Laslo, prof. Karin Šerman (sa AF u Zg) i teoretičar Maroje Mrduljaš.

Radovi su odabrani putem javnog i svima otvorenog natječaja koji je organizirao HDD, a Ocjenjivački sud HDD-a činili su Maroje Mrduljaš, teoretičar dizajna i arhitekture, Ivana Fabrio, produkt dizajnerica i Ian Borčić, web dizajner.

Nakon službenog predstavljanja knjige Dizajn i nezavisna kultura 28. listopada u Muzeju za umjetnost i obrt, u sklopu Izložbe hrvatskog dizajna 0910, kada su na tribini sudjelovali autori knjige Dea Vidović, Maroje Mrduljaš, te dizajneri Dario Dević i Hrvoje Živčić, na tribini u knjižari Ljevak glas je osim Maroju Mrduljašu dan i protagonistima knjige dizajnerima i aktivistima Dejanu Kršiću i Dejanu Dragosavcu Ruti, i aktivistu i kulturnom radniku Tomislavu Medaku.

Maroje Mrduljaš u svom tekstu Dizajn i nezavisna kultura analizira inovativne i istraživačke koncepcije i estetike u dizajnu vizualnih komunikacija u području alternativnih, progresivnih i nezavisnih društvenih, posebno kulturnih praksi.

Selekcijsku komisiju činili su, kao što je poznato, kritičar arhitekture i dizajna Maroje Mrduljaš, docent Mladen Orešić, koji predaje produkt-dizajn na Studiju dizajna u Zagrebu, i ja, Mirko Petrić, donedavna viši predavač semiotike i vizualnih komunikacija na Umjetničkoj akademiji u Splitu.

Najvažnija knjiga koju je do sada objavio Arhitekst jest " Suvremena hrvatska arhitektura - Testiranje stvarnosti " koju potpisuju Maroje Mrduljaš, Vedran Mimica i Andrija Rusan.

Hrvatska se na ovom Kongresu u organizaciji UHA-e i Ministarstva kulture RH predstavila s izložbom Arhitektura u rajskom vrtu morfologija suvremene hrvatske arhitekture čiji je povjerenik Leo Modrčin a kustosi Leo Modrčin i Maroje Mrduljaš, te predavanjem Maroja Mrduljaša s naslovom Hibridni koncepti: između kulturne avangarde i instrumentalne modernizacije.

Maroje Mrduljaš: Izložba od početka nije ni bilo mišljeno da odgovori na nečiju, tuđu temu ne odgovara eksplicitno na temu gradova, ali sigurno je da se bavi gradovima kroz činjenicu da su arhitektura i arhitektonsko-urbanistička rješenja koja prezentiramo konstitutivni elementi hrvatskih gradova.

Među jedanaest zgrada, u selekciji se našla i zgrada POS - a u Krapinskim Toplicama, rad arhitektica Ive Letilović i Morane Vlahović, koje su po kustoskom naputku obradili Maroje Mrduljaš i Breza Paić.