Komično-fantastična opera ' Postolar od Delfta ', hrvatskog skladatelja Blagoja Berse, prva je jesenska operna premijera zagrebačkog HNK, gdje će, pod ravnanjem Ivana Josipa Skendera i u režiji Krešimira Dolenčića, biti izvedena u petak, 19. listopada.

U to nas je uvjerio Krešimir Dolenčić koji je režirao fantastično-komičnu operu Blagoja Berse, Postolar od Delfta.

Da mu je geodezija na nivou jednog Graza, Delfta ili Univerziteta u Ohiu.. da mu je arhitektura na nivou Royal Academy of Arts..

Trajno se zanimao za hrvatsko operno stvaralaštvo pa je 1974. ravnao koncertnom izvedbom komično-fantastične opere Postolar iz Delfta Blagoja Berse s orkestrom RTZ-a i Vladimirom Ruždjakom u naslovnoj ulozi te je u cijelosti snimio.

U prvom poglavlju The View from Delft, Pogled iz Delfta Brook piše: Mogao sam za svoju prià u odabrati drugo polazište, Shanghai, primjerice, jer moji su me putevi tamo vodili više puta nakon mog prvog posjeta Delftu.

Slià nosti izmeà u Delfta i Shanghaija možda zvuà e površno, kad se u obzir uzmu koje razlike vladaju meà u njima...

Moj odabir Delfta, a ne Shanghaija, ima veze s onim što je u njima ostalo, preživjelo... [ U Shanghaiju ] prošlost je tako temeljito zatrta.

S tek nekoliko slika religiozno-mitoloških motiva i pejzaža Delfta (jednu od njih, Pogled na Delft Marcel Proust je smatrao najljepšom slikom na svijetu), većina njegovih djela prikazuje kućne interijere, prisno, snažno ozračje i smirene likove, većinom žene iz različitih društvenih slojeva, rijetko u ukočenim pozama, pune dostojanstva i obično zabavljene nekim svakodnevnim poslovima ili razbibrigom.

Praizvedba Postolara od Delfta u Kraljevskom zemaljskom hrvatskom kazalištu u Zagrebu 26. siječnja 1914. doživjela je veliki uspjeh.

Vožnja do jednog od najljepših nizozemskih gradova - Delfta: manufaktura plavog porculana, Nova crkva s grobnicama nizozemskih vladara, povijesna jezgra.

U nevelikom broju hrvatskih opera koje zadovoljavaju osnovne zahtjeve za scensko uprizorenje itekako ima mjesta za Postolara od Delfta, točnije Der Schuster von Delft, kad je opera već izvođena na njemačkom.

U okviru kulturne razmjene Republike Hrvatske i Republike Austrije u Veleposlanstvu RH u Beču održana je svečanost predaje rukopisa remek-djela Blagoja Berse " Postolar iz Delfta " iz posjeda izdavačke kuće " Doblinger " iz Beča ravnatelju hrvatske Nacionalne i sveučilišne knjižnice dr. Vladimiru Stipanovu.

Njihov utjecaj je preko Španjolske Alhambre došao do renesansne Italije, majolike, pa se širio dalje tehnikama Delfta u Nizozemskoj i Fajans u sjevernim zemljama Europe.

Da budemo precizniji četvorica mladića iz Utrechta, Delfta i Nijmegena.

Postolar od Delfta u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

U poglavlju Pogled iz Delfta Brook polazi od Vermeerove slike Pogled na Delft i ispituje onaj dugi krov na lijevoj strani platna.

Iako se, od 1660. godine, puno toga izmijenilo u obrisima Delfta, Brook i danas vidi ono što je Vermeer slikao Oost-Indisch Huis, delftsko sjedište Verenigde Oostindische Compagnie (VOC), središte ogromne mreže meà unarodne trgovine koja je Delft povezivala s Azijom.

Dogovorom snažnih gradova Holandije poput Leidena, Delfta i Dordrechta tada mali i nevažni Haag izabran je za upravno središte.

Uskoro je izradio jedan za vlastitu upotrebu. 1654., napustivši Amsterdam preselio se natrag u Delft započevši vlastiti posao izrade tekstila i odjeće a kasnije, 1660., imenovan je kućepaziteljem Lorda Delfta.

Muzej će biti otvoren svih 365 dana u godini od 9 do 17 sati, što je svojevrsni svjetski kuriozitet, ulaznice će stajati 15 eura, a novi spektakularni postav od čak osam tisuća eksponata u 80 galerijskih dvorana posjetiteljima će pružiti detaljni uvid u 800 godina umjetnosti Nizozemske i svijeta, od srednjeg vijeka i renesanse do 21. stoljeća, odnosno, od slikara Rembrandta van Rijna i Johannesa Vermeera van Delfta, do dizajnera i arhitekta Gerrita Rietvelda.

Kroz Vermeerove slike, uz pomoà ¦ Timothyja Brooka, pratimo kako se svakodnevni život od Delfta do Shanghaija mijenjao tijekom 17. stoljeà ¦ a.

Iza Vermeerovih intimnih scena domaà ¦ inskih interijera široki su pejzaži koji se prostiru od njegovog rodnog Delfta do sjevernoamerià kih Velikih jezera, do južnoamerià kih rudnika srebra, do kineskih tvornica svile i porculana, do Indije i dalekih otoka s mirodijama...

BERSA: POSTOLAR OD DELFTA Komična opera u tri čina prema motivima C.

Blagoje Bersa svoju petu i posljednju operu, Postolar od Delfta, završio je 1913., a svoju je praizvedbu doživjela 1914. godine.

Riječ je o komično-fantastičnoj operi " Postolar od Delfta " Blagoje Berse, koja je praizvedena 1914. u Zagrebu i pripada najuspjelijim ostvarenjima domaćeg glazbeno-scenskog repertoara.

Andreja Kovačič, povjesničarka umjetnosti i kustosica, odavna zainteresirana za fotografiju, u očekivanju intenzivnijeg angažmana u polju umjetnosti, sama se izrazila prenijevši svoje doživljaje Delfta i Amsterdama u fotografiju.

Prijavite se na proljetni seminar i doživite nezaboravno iskustvo u jednom od mnogih gradova poput Reykjavika, Pariza, Thessalonikija, Delfta,...

Simpozij će se u cijelosti prenositi iz Delfta videokonferencijskom opremom, trajati će od 8:50 do 16:00.

Nekoliko godina kasnije, 3. lipnja 1980., i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu uvrstilo je u repertoar Postolara od Delfta u djelomično istoj podjeli uloga, pod ravnanjem Karla Krausa u režiji Vladana Švacova.

Djela: solo pjesme, najpoznatija " Zora puca bit će dana " i " Oj sanci vi šareni sanci ", opere, Oganj, Jelka, Postolar od Delfta, Srećine kaljače.