Demografi tvrde da ih je iz domovine u posljednjih nekoliko godina otišlo oko sedamdeset tisuća.

Urednik zbornika prof. dr. Dražen Živić, voditelj vukovarskog Područnog centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, istaknuo je da su istaknuti znanstvenici - povjesničari, demografi, geografi, sociolozi i drugi, radovima u zborniku nastojali rasvijetliti prošlost i sadašnjost u Vukovaru te nazrijeti budućnost i perspektivu grada koja i dalje leži u njegovim komparativnim prednostima.

S druge strane, demografi upozoravaju da nije dovoljno dostići pozitivan prirodni prirast stanovništva, treba ga i održati.

Knjigu su pohvalno ocijenili vodeći hrvatski demografi, akademici i drugi znanstveni i kulturni djelatnici.

Dodala je da je oformljen Savjet za politiku stanovništva čiju jezgru čine demografi s kojima je i do sada surađivala i pozvala nas da imenujemo svoju predstavnicu ili predstavnika koji bi sudjelovao u njihovom radu.

Pritom navode kako po austrijskom popisu iz 1910., koji doduše obuhvaća stavku " govornog jezika " i koji su demografi opsežno rabili za procjenjivanje nacionalnog sastava, relativnu većinu na razini Pokrajine Istre sačinjavaju govornici hrvatskoga jezika, zatim slijede govornici talijanskoga jezika, a otprilike 14 posto korisnika slovenskog uporabnog jezika ograničeno je na nekoliko općina u unutrašnjosti sjevernoga dijela Pokrajine.

Iako imaju izuzetno visok broj obrazovanih, poslovnih žena, uspjele su postići da rađaju veći broj djece, i to zato, kažu demografi, što su postigli uvjete zbog kojih rođenje djeteta nije šok za obitelj.

Kad bi se utvrdio točan broj stalnih i stvarnih stanovnika, općina ili grad mogao bi s većom sigurnošću planirati poreznu dobit, a demografi točnije kretanje stanovništva, važnom segmentu na našim otocima.

Drugi demografi, kao Kocovic i slovenacki demografi, daju nesto vece procjene, oko 380.000 pobijenih za vrijeme NDH u Bosni, od toga oko 210.000 Srba (ko sto rekoh, te Zerjaviceve i druge procjene su daleko manje od procjena ustashkih istrebljenja od strane brojnih Nacista koji su bili prisutni u NDH, i koji su pisali sa zgrazanjem o ustaskim zvijrestivima)

U slijedećih 30 godina demografsko izumiranje bit će glavno obilježje stanovništva Hrvatske - upozoravaju demografi.

Demografi pojašnjavaju kako se jaka populacijska politika u prvom redu ogleda u odnosu prema zaposlenim ženama.

Od gospodarskih razloga demografi navode česte krize, kao što je primjerice svjetska gospodarska kriza 1930 - tih godina, a od političkih razloga ističu se ratovi te protuhrvatska politika koju su proizvodile različite državne zajednice u kojima su se Hrvati našli tijekom 19 i 20 stoljeća.

Demografi predviđaju da će, ako sve bude teklo kao dosad, do godine 2015. nestati još 119 gorskokotarskih sela

U tom kontekstu demografi izdvajaju četiri velika vala iseljavanja iz Hrvatske:

Sadašnjim tempom nataliteta situacija će biti sve lošija, a u varijanti srednjeg fertiliteta i srednjih migracija Hrvatska će 2051. imati 715.000 tisuća stanovnika manje nego danas, upozoravaju demografi.

Na okruglom stolu raspravljali su istaknuti povjesničari, sociolozi, demografi, psiholozi i katolički djelatnici, među kojima i Anđelko Akrap, fra Josip Bebić, Ivan Čizmić, Jasna Čapo, Ivan Rogić, Vlado Šakić, Mijo Korade, Stjepan Šterc i Božo Skoko

Od 1991. godine Hrvatska je izgubila 370.000 stanovnika, a demografi predviđaju da će, nastavi li se taj trend, do 2011. godine Hrvatska izgubiti još toliko stanovnika.

Uz to, polovica radno sposobnog stanovništva ne radi, a demografi procjenjuju da će za 30 godina trećina stanovnika imati više od 65 godina.

Uzalud ozbiljni znanstvenici, demografi i statističari, objašnjavaju da sve to skupa nije tako jednostavno i da ne valja žuriti sa apokaliptičkim procjenama: prirast stanovništva, njegova prosječna starost i očekivani životni vijek posljedica su raznih utjecaja i čimbenika, kakbirekli.

- Podaci na koje upozoravaju hrvatski demografi govore o tome da je prvi put u posljednjih 220 godina, otkako se bilježi broj rođene djece u Hrvatskoj, taj broj pao ispod 40 tisuća, rekla je Kosor.

Ekonomska kriza, koja nam ulazi na velika vrata, u Hrvatskoj će, uvjereni su domaći demografi, sa sobom donijeti i još veći, dramatičan pad nataliteta

Tijekom devedesetih godina vodeći u tim demografskim promišljanjima na hrvatskom primjeru bio je don Anto Baković, da bi ga danas u tome zamijenili demografi od struke, ništa manje zamišljeni i zabrinuti.

Broju stanovništva u Hrvatskoj više neće pomoći ni doseljavanje iz BiH, kažu demografi.

Vašu vjerodostojnost najbolje oslikava što vam brojke nude demografi.

Demografi upozoravaju da sadašnji zaposlenih neće moći živjeti od generacijske solidarnosti, nego im je jedina šansa imovina koju će uštedjeti i koja će se oplođivati na tržištu.

Hrvatska ima vrlo ozbiljan demografski problem, a delimitiranje porodiljnih naknada je, slažu se demografi, prva prava pronatalitetna, a ne socijalna mjera.

Demografi zvone na uzbunu: broj stanovnika u Hrvatskoj smanjuje se, starosna struktura povećava se, broj umirovljenika i aktivnih gotovo se izjednačuje

Također, sve više starimo, pa demografi procjenjuju da će u tom razdoblju svaki treći Hrvat biti stariji od 65 godina.

Demografi i dalje upozoravaju da bi broj živorođene djece trebao biti znatno veći, tj. bar za 50 %, ako se sadašnji broj stanovnika želi zadržati u sljedećih 50 - ak godina.

Slična sudbina uskoro slijedi Primorsko-goranskoj županiji, a domaći demografi upozoravaju kako će s dolaskom novog vala krize natalitet i dalje opadati, te možda doseći i najveću razinu u povijesti.