Turska, također, ima i konkurentne nadnice, što joj jamči relativno dobre pozicije na međunarodnom tržištu istaknuo je dr. Derado.

Ne znam, mislim da je na svojoj koži najbolje osjetio legendarni Ćićo (Nikša Juričević, op.p.), kakav sam nogometaš, a veliki ovdašnji teniski trener Helio Derado kakav sam tenisač.

Stručni projekt i projektne zadatke su u ime Ekonomskog fakulteta u Splitu predstavnicima općina Blato, Smokvica, Lumbarda i Grada Korčule predstavili voditelj ekspertnog tima prof. dr. sc. Želimir Dulčić i njegovi stručni suradnici prof. Mladen Žuvela, prof. dr. Dražen Derado i prof. dr. Nikša Nikolić.

Prisjećajući se prvih koraka Interneta u Hrvatskoj uz Ivana Marića, svakako trebamo spomenuti i ostatak tima u Srcu koji je od 1991. godine pionirski gradio Internet u Hrvatskoj: Davorin Gabriel, sistem inženjer u Srcu, Josip Derado (trenutno predaje na Georgia Institute of Techology, Atlanta/USA), Marija Maletić (DB analitičar na Queensland University of Technology, Brisbane/Australia), Stanka Gašić (Austrijska lutrija, Beč/Austrija), Lada Smoljanović (Švicarska), Velimir Vujnović (Cisco, Sidney/Australia).

Dr. Dražen Derado predaje na Ekonomskom fakultetu u Splitu međunarodnu ekonomiju, a bavi se i pitanjima vezanim uz europske integracije.

Sam Dubajić se je, kako je kazao, udaljio u polupijanom stanju jer nije želio vidjeti holokaust koji je sam organizirao. (dr. sc. I. Derado)

Dora Derado je rođena u Splitu, 16. travnja 1993. godine.

Zbog demencije ne poznaje se činjenica da je pola milijuna hrvatskih gastarbajtera bilo prisiljeno raditi u kapitalističkom inozemstvu. (I. Derado)

Na početku mu je u ime bratovštine sv. Roka i Ekonomskog crkvenog vijeća riječi dobrodošlice sa željama da uspješno vodi povjerenu župu uputio Miro Derado, a ministranti su mu uručili buket cvijeća.

Dr. Dražen Derado: Sporo restrukturiranje gospodarstva znači nastavak rasta deficita - Dr. Žarko Primorac: Podbaci li jedna turistička sezona, državne financije bit će uzdrmane - Nadan Vidošević: Bez rasta izvoza čeka nas stagnacija

www.youtube.com /... /.. nego za ovog našeg hrvatskog umnika.. ovo nije trik; www.034portal.hr /... /.. znači ne samo hidro-nego i vjetro-parnim i nukleus elektranama.. haha.. već to bude štancalo elektrone jednog lipog dana, a kad?.. eee, to nisam kadar za odgovoriti.... svake ove ' lijene elise ' na vjetro-elektran ama, mogu proizvoditi u, skoro duplo više energije (tek taj, ako sam na pravom putu? cos φ malo za drugu vrtnju smanjiti-do 5 - 6 %, samo meni treba upravo takovi znalac i puno, puno znalaca, a Hrvata, kao ovaj naš hrvatski umnik.. dr. sc. Ivo Derado, fizičar emeritus Max Planck Instituta za fiziku, München MFP

S tim ubojicama smo možda prijateljski razgovarali ili još uvijek sjednemo uz kavu dok nas oni ili njihovi sinovi ad absurdum uvjeravaju kako, da nije bilo tih grobnica, ne bi bilo ni nezavisne Hrvatske (I. Derado)

U uvjetima sporog restrukturiranja hrvatskoga gospodarstva i tek započete liberalizacije trgovine, može se očekivati nastavak rasta deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom, ocjenjuje dr. Dražen Derado, te ističe kako prihodi od turizma nikako ne bi smjeli biti utjeha zbog već dokazane sklonosti turističkog tržišta snažnim oscilacijama.

U takvim uvjetima teško je očekivati brzo restrukturiranje domaćeg gospodarstva, zaključuje dr. Derado.

Previše je toga krivo napisao dr. sc. Derado i ovom ću prilikom samo ukazati na najvažnije.

Najprije, dr. sc. Derado potpuno (da ne kažem notorno) krivo piše kada navodi da NE Krško nije izgrađena i da ne radi prema regulatornim sigurnosnim standardima SAD-a.

Evidentno je da dr. sc. Derado krivo i notorno piše i zaključuje o NE Krško i po toj logici bi vjerojatno trebalo isključiti sve stare hidroelektrane i ostale energetske objekte u Hrvatskoj, a potom ili ne koristiti električnu energiju ili je uvoziti ili pak kupiti stranu opremu za skupe obnovljive izvore i tako dodatno onemogućiti ekonomski razvoj Hrvatske.

Dr. Derado pojašnjava da se povećavanje udjela BiH i smanjivanje udjela Slovenije u izvozu Hrvatske gotovo može smatrati paradigmom ukupnih vanjskotrgovinskih odnosa Hrvatske danas.

Reakcija, prestanak gradnji novih reaktora u SAD-u. (I. Derado)

Navedeni podaci o stanju vanjske trgovine Hrvatske nisu iznenađujući kada se u obzir uzmu sve okolnosti u kojima funkcionira hrvatsko gospodarstvo danas, kaže dr. Dražen Derado, asistent na Ekonomskom fakultetu u Splitu koji se bavi pitanjima vezanim za međunarodne odnose.

Hrvatskoj se dogodila liberalizacija trgovine u uvjetima nekonkurentnosti domaćeg gospodarstva. Dok su strani proizvođači - pojašnjava dr. Derado - iskoristili slobodan pristup hrvatskom tržištu i povećali svoj izvoz, domaći proizvođači nisu bili u stanju othrvati se toj konkurenciji na domaćem tržištu, pa tako niti zauzeti značajnije pozicije na svjetskom tržištu.

Zapadnjaci su na Otvorenom " iznijele sve službene dokumente Republike Hrvatske (RH) koji dokazuju da je Hrvatski parlament kao najviše zakonodavno tijelo RH uvijek zastupao u svim državnim dokumentima integralnu Bosnu i da je vojska RH legitimno bila u Bosni prema deklaraciji od 22. srpnja 1995. u Splitu s predsjednicima Bosne Izetbegovićem i Tuđmanom u nazočnosti turskog predsjednika o zajedničkoj obrani Bosne od srpske agresije i smještaju bošnjačkih izbjeglica u RH. (I. Derado)

Od ostaloga, osobito preporučam članak koji je napisao fizičar dr. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema.

Kako nas obavještava Gojko Derado, potpredsjednik udruge, u savjetovalištu rade bivši ovisnici koji su uspješno prošli rehabilitaciju i resocijalizaciju po povratku iz komuna, te roditelji ovisnika.

Nedostatke NR znamo, fosilnih goriva znamo, ali ne kako to navodi dr. Derado, zbog klimatskih promjena (to su gluposti), nego zbog zagađenja neposredne okoline.

... analitičaru Dr. sc. Ivo Derado, iz Münchena dođite na INOVU-BUDI UZOR 2010. g u Osijek 30. rujan-3.list opad bit će predstavljena inovacija dvorotorni generator bez pobude dakako iz " obnovljive energije ". Gener ator će se moći primjeniti u sve tri industrije (zrak oplovnoj, auto, p oglavito elektro-auto i vodoplovnoj). Za sad nisam primjetio da u RH u tom sektoru vrši istraživanje (na googlu glede toga nema ništa).

Trener je bija Hrvoje Čulić, tu godinu za KK Split su igrali: Šime Mrkonjić, Igor Tocigl, Božidar Koceić, Ante Bognolo, Vinko Bajrović, Ljubo Marušić, Ivica Piplović, Zdenko Prijić, Igor Katunarić, Julio Skelin, Luka Derado, Miho Poduje, Božidar Škaro, Ivo Garić, Stanko Karaman, Branko Šoć, Mate Ujević i ja.

Turska je velika ekonomija, pa je razumljivo da je najveći pokretač impresivnoga gospodarskog rasta posljednjih godina (oko devet posto godišnje tijekom 2010. i 2011.) bila domaća finalna i investicijska potrošnja naglasio je dr. Derado.

Ne radi se o vinu nego o materijalu koji se staranjem zamara, pogotovu kroz stalno bombardiranje neutronima iz raspada urana. (I. Derado)

Napoznatiji su: dr. sc. Zvonimir Dugački (doc. na Geografskom odsjeku u Zagrebu, 1934. - 1945., zatim u Nadbisk. klas. gimnaziji, i 1949. - 1974. u Odjelu za kartografiju " Učila " u Zagrebu), Nikola Peršić (Ekonomska geografija FNR Jugoslavije, Zagreb, 1949.), dr. sc. Otto Oppitz (na Odsjeku za geografiju u Zagrebu 1933. - 1946., u Leksikografskom zavodu 1949. - 1979.), dr. sc. Andro Jutronić (1895. - 1977., red. prof., 1945. - 53., na VPŠ u Splitu), dr. sc. Radovan Bošnjak (1900. - 1978., na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu 1946. - 1970., bavio se fizičkom geografijom), dr. sc. Vladimir Blašković (1901. - 1990., 1951. - 1971. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, bavio se ekonomskom i regionalnom geografijom), dr. sc. Pavao Kurtek (1912. - 1995., 1961. - 1966. na Višoj ekonomskoj školi, 1966. - 1981. na Visokoj školi za vanjsku trgovinu u Zagrebu), Alfonso Cvitanović, prof. (1914. - 2005., 1962. - 1975. urednik u Školskoj knjizi, bavio se metodikom nastave zemljopisa, autor prvoga velikog Geografskog rječnika, Zadar, 2002.), dr. sc. Ratimir Kalmeta (r. 1916. - 2005., asistent na Geografskom odsjeku u Zagrebu 1947. - 1950., 1950. - 1961. na PA u Zagrebu, 1961. - 1972. na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, izv. prof. od 1964., bavio se općom i ekonomskom geografijom), dr. sc. Ivan Jelen (r. 1922., 1957. - 1992. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, red. prof. od 1979., bavi se ekonomskom geografijom i regionalizaciom), dr. sc. Klement Derado (r. 1924. - 2004., 1957. - 1974. na PA u Splitu, zatim do 1992. na Ekonomskom fak. u Splitu, bavio se ekonomskom i regionalnom geografijom i demogeografijom), emeritus dr. Nikola Stražičić (1924., 1978. - 1999. na Pomorskom fakultetu u Rijeci, red. prof., bavi se pomorskom i regionalnom geografijom), dr. sc. Mirko Marković (r. 1929., u HAZU od 1975., bavi se kartografijom, etnografijom, član suradnik HAZU), dr. sc. Radovan Pavić (r. 1933., 1960. - 1963. na Visokoj školi za vanjsku trgovinu, 1963. - 2002. na Fakultetu političkih znanosti, red. prof., bavi se geopolitikom i političkom geografijom), dr. sc. Hrvoje Turk (1937. - 2004.; na Visokoj školi za ugostiteljstvo i turizam odnosno Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji 1978. - 2000., bavio se turističkom geografijom), dr. sc. Zoran Vučak (1932. - 1997., 1954. - 1990. u Hidrografskom institutu u Splitu, znanstveni savjetnik od 1986., bavio se fizičkom oceanografijom), dr. sc. Stanko Žuljić (bavi se ekonomskom geografijom), dr. sc. Ivan Malkoč (bavi se metodikom nastave geografije), dr. sc. Tonko Žabica (na Fakultetu za turizam u Dubrovniku, bavi se turističkom geografijom), dr. sc. Mate Matas (r. 1942., od 1998. na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji, bavi se metodikom nastave geografije i regionalnom geografijom), dr. sc. Ivan Blažević (Ekonomski fakultet u Puli, bavi se turističkom geografijom), dr. sc. Vesna Mikačić (r. 1944., 1970. - 1976. u knjižnici Odsjeka za geografiju PMF-a u Zagrebu, 1978. - 1986. u Centru za istraživanje migracija, Zagreb i od 1986. u Institutu za turizam, Zagreb, bavi se turističkom geografijom), dr. sc. Rade Knežević (Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji, bavi se turističkom geografijom), dr. sc. Mirko Bilen (r. 1943., od 1986. prof. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, bavi se ekonomskom geografijom), dr. sc. Zoran Klarić (1959., 1999. - 2003. na Pomorskom fakultetu u Rijeci, u Institutu za turizam, bavi se turističkom i pomorskom geografijom), dr. sc. Dražen Živić (r. 1968., radi u Institutu za društvena istraživanja " Ivo Pilar " u Zagrebu, bavi se demogeografijom), dr. sc. Nenad Pokos (r. 1965., Institut za društvena istraživanja " Ivo Pilar ", bavi se demogeografijom), dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić (Institut za migracije i narodnosti, bavi se demogeografijom), mr. sc. Mladen Klemenčić (r. 1957., na Geografskom odsjeku PMF-a 1981. - 1992., od 1992. urednik u Leksikografskom zavodu M.