Währungsschranke, Währungssperre) su barijere kojima vlada i organi monetarne vlasti neke zemlje ograničavaju i kontroliraju kretanja deviznih tečajeva i raspoloživost stranih u odnosu na domaću valutu dotične zemlje.

Seminar pokušava odgovoriti na čitav niz pitanja vezanih uz kretanje deviznih tečajeva na praktičan, ali znanstveno utemeljen način.

Litva i Latvija uvele su sustav fiksnih deviznih tečajeva tek u prvoj polovici 1994.

Zbog brojnih nepovoljnih okolnosti u međunarodnom monetarnom sustavu (u prvom redu nestabilnosti dolara u funkciji rezervne, transakcijske i intervencijske valute) u uvjetima neelastičnih mjera MMF-a (od obveznog održavanja prijavljenog pariteta do ograničenja i uvjetovanja njegove izmjene) brettonwoodski sustav stabilnih tečajeva s mehanizmom intervencije, nije 70 - ih godina bio pogodna metoda za postizanje ravnoteže platnih bilanci zemalja članica, jer je zaledio prije utvrđene odnose, iako su valute zemalja članica vremenom pretrpjele promjene vrijednosti (deprecijacije ili aprecijacije), što se odražavalo precijenjenošću ili podcijenjenošću nacionalnih valuta na svim negativnim implikacijama, pa postupno dolazi do otklanjanja obveze intervencije centralnih banaka (tj. kupnje i prodaje deviza) radi održavanja tečajeva nacionalnih valuta u propisanim okvirima prema paritetu i sve brojnije primjene plivajućih deviznih tečajeva.

Stabilnost deviznih tečajeva valuta zemalja članica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) postignuta je uz ostale mjere, upravo obveznom intervencijom centralnih banaka odnosnih zemalja na deviznim tržištima svijeta, pri čemu je isprva utvrđena marža osciliranja tečaja oko službenog pariteta za valute zemlje članice iznosila 1 %, a od 1971. godine je proširena na 2,25 %.

Izražava se kao odstupanje od pariteta valuta i deviznih tečajeva, tj. njihovih službeno utvrđenih odnosa i cijena.

sustav čistih plivajućih tečajeva odnosi zamjene valuta određuju se na temelju ponude i potražnje na deviznom tržištu sustav fiksnih deviznih tečajeva država određuje odnos u kojem će se valute međusobno mijenjati.

Najpoznatiji takav sustav je bio Zlatni standard u kojem je svaka zemlja vrijednost svoje valute odredila pomoću fiksne količine zlata sustav upravljanih deviznih tečajeva tržište određuje visinu deviznih tečajeva ali država intervenira prodajom domaće ili strane valute ako se prijeđu određene granice.

Bugarska, nova članica EU, planira uvesti euro 2010. godine, a ta će zemlja najvjerojatnije započeti sa sudjelovanjem u europskom mehanizmu deviznih tečajeva II, što je svojevrsna čekaonica za uvođenje eura, u prvoj polovici 2007. godine.

Kolegij nastoji prikazati potencijalne rizike i investicijske prilike s kojima se suočavaju moderni financijski menadžeri u svijetu promjenjivih deviznih tečajeva, kamatnih stopa te različitih financijskih i računovodstvenih sustava.

Dvostruka devizna tržišta (engl. two-tier foreign exchange markets) su tržišta s dva službeno regulirana devizna tržišta odvojenih deviznih tečajeva za tekuće i kapitalne transakcije; obično se utvrđuje devizni tečaj za tekuće transakcije, a tečaj za kapitalne transakcije slobodno fluktuira.

Klasična dvostruka devizna tržišta stvaraju poremećaje u portfelju sredstava, koji nastaju zbog razlike dvaju deviznih tečajeva.

Unutar toga naglašeno je da se Međunarodno devizno tržište ili Foreign Exchange Market (Forex, FX) kakvo danas poznajemo počelo razvijati 1971 godine uspostavom sustava fluktuirajućih deviznih tečajeva, a predstavlja arenu u kojoj se valuta jedne države zamjenjuje u valutu druge države s ciljem financiranja međunarodnog poslovanja ili špekuliranja.

Nakon odslušanog i položenog kolegija, očekuje se kako će student imati sljedeće kompetencije: - Poznavati teorije o formiranju deviznih tečajeva s posebnim osvrtom na teoriju pariteta kupovne moći.

Akumulirana deprecijacija (engl. accumulated currency depreciation, njem. akkumulierte (aufgelaufene) Währungsabwertung) nastaje u uvjetima fiksnih deviznih tečajeva smanjenjem intervalutarne vrijednosti novca nakon kojeg ne nastupa službena objava monetarnih vlasti o utvrđivanju niže vrijednosti domaće valute prema nekoj stabilnoj valuti (devalvacija), već se uvode dodatne vanjskotrgovinske restrikcije, a pitanje devalvacije nastoji se odgoditi.

Postupne promjene u tečaju u sustavu plivajućih deviznih tečajeva, za razliku od brettonwoodskog sustava fiksnih tečajeva u situaciji kad odnosna zemlja provodi korektivne mjere (devalvaciju ili revalvaciju), eliminiraju iznenadne šokove u privredi i potrebu drastičnog prilagođavanja.

a) temeljna imovina izvedenice sastoji se od financijskih instrumenata obuhvaćenih točkama 1. do 6. ovoga stavka, financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih tečajeva ili valuta, u koje UCITS fond može ulagati u skladu sa svojim investicijskim ciljevima navedenim u prospektu fonda,

Od 1973. godine kada je prestao važiti Sporazum iz Bretton Woodsa, tj. kada su ukinuti gotovi fiksni devizni tečajevi vezani uz zlatni standard (za vrijeme važenja Sporazuma iz Bretton Woodsa devizni tečajevi za većinu valuta industrijaliziranih zemalja bili su relativno stabilni, a fluktuacije su bile povremene i slabog intenziteta, pa su poslovne transakcije u stranim valutama bile prilično sigurne u pogledu deviznog rizika), uvedeni sistem fluktuirajućih deviznih tečajeva proizvodi pojačanu nepostojanost u cijenama valuta.

liberalizacije trgovine i politike deviznih tečajeva (prosjek zemalja 3,4, Hrvatska 4)

Članak 13. mijenja se i glasi: »(1) Odobreni ukupni godišnji troškovi transportnog sustava plinovoda raspodjeljuju se prema rezerviranom najvećem dnevnom opterećenju po mjesecima transportiranja, i to: a) 40 % ukupnih troškova (troškova kapaciteta) na mjesece vršnog opterećenja, b) 50 % ukupnih troškova (troškova kapaciteta) na mjesece srednjeg opterećenja, c) 10 % ukupnih troškova (troškova kapaciteta) na mjesece osnovnog opterećenja. (2) Za izradu prijedloga visine tarifnih stavki koriste se sljedeći parametri i podaci: a) Parametri utvrđeni ovim Tarifnim sustavom: raspodjela mjeseci na mjesece transportiranja (na mjesece vršnog, srednjeg i osnovnog opterećenja); raspodjela odobrenih ukupnih godišnjih troškova transportnog sustava plinovoda na mjesece transportiranja, b) Parametri koje određuje Agencija: stopa povrata na imovinu; diskontna stopa; vijek trajanja imovine i stopa amortizacije, c) Podaci iz odobrenog razvojnog plana za razvoj, izgradnju i modernizaciju transportnog sustava za godinu za koju se vrši obračun: potražnja hrvatskog tržišta (količinski) za uslugom transporta prirodnog plina; troškovi poslovanja; troškovi amortizacije; ulaganja u osnovna sredstva, d) Podaci iz financijskog izvješća »Bilanca društva« za 2001. godinu (Ukupna dugotrajna imovina): početna vrijednost imovine vrijednost neamortizirane dugotrajne materijalne imovine transportera prirodnog plina na dan 31. 12. 2001. godine, e) Podaci koje dostavljaju korisnici: ukupno rezervirano najveće dnevno opterećenje za obračunsku godinu; ukupna planirana godišnja količina prirodnog plina za obračunsku godinu, f) Financijski podaci iz izvješća ovlaštenog revizora o obavljenoj reviziji temeljnih financijskih izvještaja transportera plina za poslovnu godinu koja prethodi godini u kojoj se određuju tarifne stavke za narednu godinu (Račun dobiti i gubitka/Poslovni prihodi/Poslovni rashodi i Izvještaj o novčanom tijeku/Investicijske aktivnosti): ulaganja u osnovna sredstva; poslovni rashodi; amortizacija; ukupan godišnji prihod, (3) Iznosi financijskih sredstava koji se koriste za izradu prijedloga visine tarifnih stavki izražavaju se u eurima (EUR), a iznosi koji su izraženi u drugim novčanim jedinicama preračunavaju se u eure na sljedeći način: podaci iz stavka 2. točka d) ovoga članka preračunavaju se iz kuna u eure prema godišnjem srednjem tečaju Hrvatske narodne banke za 2001. godinu; podaci iz stavka 2. točka f) ovoga članka preračunavaju se iz kuna u eure prema godišnjem srednjem tečaju Hrvatske narodne banke za godinu na koju se takvi podaci odnose. (4) Iznosi prijedloga visine tarifnih stavki, bez zaokruživanja, preračunavaju se iz eura u kune prema prosjeku izračunatom iz prosječnih mjesečnih srednjih deviznih tečajeva Hrvatske narodne banke objavljenih za zadnjih 12 mjeseci. (5) Iznosi iz stavka 4. ovoga članka izraženi u kunama zaokružuju se na dvije decimale i čine prijedlog visine tarifnih stavki.«

Kako je 1999. uveden euro nestala je trgovina između valuta ondašnjeg europskog mehanizma deviznih tečajeva (DEM, ITL, FRF, NLG), koja je 1998. činila oko 12 % dnevnih transakcija.

Početkom 2002. godine u opticaj su ušle novčanice i kovanice eura, koje se i danas koriste u platnom prometu.Države kandidati za ulazak u EMU i uvođenje eura danas moraju zadovoljiti postavljenje kriterije iz Maastrichta, te barem dvije godine svoju valutu držati stabilnom u Europskom mehanizmu deviznih tečajeva.

Ovaj trojac je već prošao pola puta unutar mehanizma deviznih tečajeva ERM II čime im ostaje sve manje vremena za stavljanje inflacije u potrebne okvire.

Ironično je što su dvije Baltičke države fiksirale tečajeve u odnosu na euro zbog mehanizma deviznih tečajeva ERM II, a da su ostavile slobodno fluktuiranje tečaja njihova bi valuta najvjerojatnije lagano jačala, kao što jačaju sve valute brzorastućih ekonomija u nastajanju, čime bi se na taj način smanjio inflatorni pritisak.

Sustav dolazi sa ugrađenom opcijom za povlačenjem tečajne liste Hrvatske Narodne banke, no omogućava i povlačenje podataka o kretanju deviznih tečajeva drugih banaka

Nakon sloma sustava fiksnih tečajeva baziranom na dogovoru iz Bretton Woodsa 1973. godine svjetsko gospodarstvo je prešlo na sustav slobodnog fluktuiranja deviznih tečajeva.

Problemom slabljenja dolara pozabavio se prošloga tjedna jedan od najvećih i najuspješnijih ljudi u svijetu financija, čovjek koji je prije deset godina napao i uspio izbaciti britansku funtu iz europskog mehanizma deviznih tečajeva, George Soros.

Ugovorom nije bila precizirana monetarna politika država članica Zajednice, već je bilo predviđeno da članice moraju voditi politiku deviznih tečajeva kao stvar od zajedničkog interesa.

U potpunosti se slažu da je za stabilan rast gospodarstva potrebna i stabilnost deviznih tečajeva.

Jean-Claude Trichet za sada je ostao na prijašnjem stajalištu da prekomjerna volatilnost deviznih tečajeva nije dobra za ekonomski rast, odnosno ničim nije sugerirao da jak euro nije dobar za Eurozonu.