Vezano uz sektor zaštite okoliša iz područja cilja ' konvergencija ' moguće je financirati investicije vezane uz: vodoopskrbu te upravljanje vodama i otpadom, pročišćavanje otpadnih voda te kakvoću zraka, zaštitu, sprečavanje i kontrolu dezertifikacije, integrirani nadzor onečišćenja, pomoć pri ublažavanju posljedica klimatskih promjena, poboljšanje stanja okoliša uključujući onečišćena područja te obnovu napuštenih industrijskih područja (brownfield redevelopment), promoviranje bioraznolikosti i zaštite prirode uključujući investicije u NATURA 2000 područja te turističke objekte koji promoviraju prirodna bogatstva u skladu s principima održivog turizma, zaštitu od rizika, uključujući razvojne i provedbene planove za zaštitu i suzbijanje prirodnih rizika (dezertifikacija, suše, požari i poplave) te tehnoloških rizika.

2006 godina - međunarodna godina pustinja i dezertifikacije

Na svojoj 58 sjednici održanoj u veljači 2004 godine, Generalna skupština UN je 2006. godinu proglasila međunarodnom godinom pustinja i dezertifikacije.

Ujedno je Tajništvo Konvencije Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i/ili dezertifikacijom, osobito u Africi (UNCCD) zaduženo za obilježavanje u suradnji sa UNEP, UNDP, IFAD i dr. tijelima UN.

U obrazloženju je pojašnjeno da takva odluka ima za svrhu da spriječi pogoršanje dezertifikacije u svijetu što bi se odrazilo kroz nemogućnost provedbe dugoročno zacrtanih razvojnih ciljeva, a osobito na području suzbijanja siromaštva.

O aktivnosti koje će u nas i svijetu pratiti obilježavanje 2006 godine međunarodne godine pustinja i dezertifikacije u nekom od sljedećih brojeva.

Upravo taj proces reforestacije, nasuprotan višestoljetnim procesima dezertifikacije paškog krša, upućuje na važnu ulogu mijena gospodarskih aktivnosti na oblikovanje krajolika.

Slika 10: Terasasta obrada tla na nekadašnjem šumskom području dobro je rješenje za zaštitu od erozije i dezertifikacije

Generalna Skupština Ujedinjenih Naroda proglasila je 17. lipnja Danom suzbijanja dezertifikacije i suše kako bi skrenula pažnju javnosti na globalni problem degradacije zemljišta i predstavila provedbu Konvencije Ujedinjenih Naroda o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i/ili dezertifikacijom, osobito u Africi.

Preračunato, troškovi vezani uz posljedice dezertifikacije dosižu 1 - 3 % BDP-a zemlje u razvoju.

U većini slučajeva, troškovi aktivnosti usmjerenih na sprječavanje dezertifikacije ispod su ove vrijednosti.

Svjetski dan suzbijanja dezertifikacije obilježava se svake godine 17. lipnja kako bi se skrenula pažnja javnosti na globalni problem degradacije zemljišta čije su posljedice migracija i osiromašenje pogođenog stanovništva.

Odlukom Vlade RH od 07. studenog 2002. godine osnovano je Nacionalno povjerenstvo za suzbijanje dezertifikacije sa zadaćom da priprema, koordinira i provodi aktivnosti utvrđene Konvencijom.

U tijeku je druga faza izrade Nacionalnog plana djelovanja kojim će se predvidjeti glavni koraci suzbijanja dezertifikacije i ublažavanja njenih posljedica u Hrvatskoj.

Ovogodišnja proslava je vrlo važna jer usvajanje 10 - godišnjeg plana i okvira Konvencije predstavlja instrument sprječavanja i kontrole dezertifikacije i degradacije tla, ali i doprinos smanjenju siromaštva te promicanju održivog razvoja.

Povodom Dana borbe protiv dezertifikacije, 6. srpnja 2006. g.

Jedna petina svjetske populacije ugrožena je utjecajem globalne dezertifikacije (opustinjavanja).

Proces dezertifikacije paškog krša predisponiran je karbonatnim sastavom stijena i s tim u vezi nedostatkom površinskih voda.

Odsjek za praćenje i provedbu međunarodnih obveza u šumarstvu potiče međunarodnu suradnju u području šumarstva; vodi evidenciju o usvojenim međunarodnim propisima iz područja šumarstva i preuzetim obvezama; koordinira, prati i nadzire provedbu preuzetih međunarodnih obveza (konvencija, rezolucija, ugovora) iz područja šumarstva, koje su mu stavljene u nadležnost; prati i ostale međunarodne propise koji se odnose na šume (Konvencija o biološkoj raznolikosti, Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka, Konvencija o suzbijanju dezertifikacije, Konvencija o zaštiti bilja, Okvirna konvencija UN o promjeni klime, pripadajuće protokole i dr.) i predlaže aktivnosti, te koordinira rad na njihovu provođenju; sudjeluje u radu međunarodnih institucija i tijela iz područja šumarstva (Europska ekonomska komisija UN-a UNECE, FAO, Ministarska konferencija zaštite šuma u Europi-MCPFE, Forum za šume UN-a UNFF, Međunarodna konvencija o zaštiti bilja-IPPC, Konvencija o biološkoj raznolikosti-CBD, Okvirna konvencija o promjeni klime UN-a UNFCCC, Međudržavni sporazum o europskoj suradnji u području znanstvenog i tehničkog istraživanja-COST, Međunarodna zajednica šumarskih istraživačkih organizacija-IUFRO), te surađuje pri izradi i donošenju međunarodnih dokumenata; koordinira izradu izvješća sukladno međunarodnim standardima, te ih dostavlja međunarodnim institucijama; koordinira pripremu godišnjih i višegodišnjih planova projekata iz područja šumarstva; prati mogućnosti i uvjete financiranja projekata u šumarstvu iz međunarodnih izvora; surađuje s međunarodnim institucijama na provedbi projekata; koordinira i prati izradu izvješća o provedbi projekata; osigurava koordinaciju aktivnosti s drugim tijelima uprave i relevantnim institucijama; predlaže relevantne izmjene nacionalne legislative radi provedbe međunarodnih obveza; osigurava promociju certificiranja odgovornog i održivog gospodarenje šuma te obavlja i druge stručne i upravne poslove koji mu se stave u nadležnost.

Nakon brojnih istraživanja i konferencija na kojima su stručnjaci upozoravali svijet na rastuću prijetnju, 1994. godine je u Parizu usvojena Konvencija UN-a za borbu protiv dezertifikacije.

Osnovni ciljevi su borba protiv dezertifikacije i ublažavanje njenih posljedica.

Među najpopularnijim mjerama za ublažavanje posljedica dezertifikacije su pošumljavanje i sadnja zaštitnih pojaseva travnjaka i stabala radi zaštite od vjetrova, pretjeranog isparavanja i erozije, te gradnja umjetnih prepreka poput nasipa i kanala.

Glavna mjera za sprječavanje dezertifikacije trebala bi biti održiva poljoprivreda koja se temelji na ekološkim principima, ekonomskoj održivosti i socijalnoj pravednosti.

Projekt Izrada Nacionalnog programa djelovanja u sklopu Konvencije o suzbijanju dezertifikacije

U dokumentu AGENDE 21. u poglavlju 12. pod naslovom Suzbijanje dezertifikacije i suša između ostalog se navodi da problem dezertifikacije kao posljedica različitih čimbenika, uključujući promjene klime i ljudske aktivnosti - pogađa približno šestinu ukupnog svjetskog stanovništva i 70 % svih zemljišta suhih područja, odnosno četvrtinu tala svijeta, a obveza koja slijedi iz toga poglavlja je izrada i usvajanje ove Konvencije.

U ovakvim slučajevima vlada potpuno neznanje ili svjesno zanemarivanje istine da su upravo trivelacije bunara (bušenje bunara) direktni uzrok porasta postotka soli u vodi u postojećim podzemnim vodama, a što dokazano dovodi do dezertifikacije teritorija.

Osnovni cilj Konvencije je suzbijanje dezertifikacije i oštećenja tla i zemljišta, te ublažavanje posljedica suše učinkovitim djelovanjima na svim razinama u okviru cjelovitog pristupa održivog razvoja, a što se među inim postiže sprečavanjem i/ili ublažavanjem oštećenja tla i zemljišta, obnavljanjem djelomično oštećenih tala i zemljišta, i melioracijom zemljišta zahvaćenih dezertifikacijom.

Konvencija je usvojena u Parizu dana 17. lipnja 1994. godine, pa je u spomen toga događaja isti datum - poznat u svijetu kao Day to Combat Desertification ili Dan suzbijanja dezertifikacije.

Slijedom obveza stranke konvencije u Republici Hrvatska je 2002. godine osnovano Nacionalno povjerenstvo za suzbijanje dezertifikacije koje je odgovorno za pripremu, koordinaciju i provođenje aktivnosti iz Konvencije, odnosno izradu i provođenje Nacionalnog programa djelovanja, sadržajem usklađenog s člancima 9. i 10. Konvencije.

Dezertifikacija je globalni problem čije je rješavanje dosada dalo nedovoljno rezultata što je rezultiralo da UN 2006 godinu odredi godinom pustinja i dezertifikacije. (linkati na drugi tekst o 2006. godini)