U sklopu Leaders panela oni su raspravljali o perspektivama IT industrije u regiji, razvoju digitalnog društva u skladu s preporukama Digitalne agende EU, načinima za ostvarenje rasta, perspektivama za izvoz, te nadmetanju i suradnji među globalnim, regionalnim, lokalnim igračima i pojedincima u regiji.

Prema preporukama Europske komisije, a u svrhu dostizanja ciljeva iz Digitalne agende za Europu, potrebno je uložiti znatna sredstva kako bi do 2020. godine sva kućanstva u Europskoj uniji imala uslugu širokopojasnog pristupa internetu brzine do 30 Mbit/s.

Dimitrios Kalogeras, predstavnik Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj naglasio je kako je jedan od zadanih ciljeva Digitalne agende za Europu uvođenje broadbanda brzine iznad 100 Mbps1 u najmanje 50 posto europskih kućanstava do 2020. godine. Pri pružanju usluga elektroničke komunikacije putem interneta svakako treba voditi računa i o socijalnoj uključenosti, odnosno o ravnopravnom osiguravanju pristupa internetu svim članovima zajednice istaknuo je Kalogeras te je ukazao na značajan napredak u Hrvatskoj na tržištu elektroničkih komunikacija koji se i dalje treba nastaviti.

Poboljšanje digitalne pismenosti, znanja i uključivosti jedno je od sedam prioritetnih područja Digitalne agende za Europu, jedne od ključnih inicijativa Europske komisije u okviru Strategije Europa 2020 - razvojne strategije za ovo desetljeće, kojom se želi postići da EU postane pametno, održivo i uključivo gospodarstvo

Buduće politike i akcije EU u području prometa, okoliša, energetike, poduzetništva, zapošljavanja, istraživanja na temu klimatskih promjena, suzbijanja siromaštva i socijalne isključenosti, kao i na temu digitalne agende, trebaju imati na umu i urbanu dimenziju.

Tražimo li referentne točke vezane uz strategiju Europe, pronaći ćemo ju u okviru digitalne agende (Digital Agenda).

Dakle, cilj Digitalne agende od stotinu megabita u sekundi definitivno nije nedostižan.

Republika Hrvatska, kao skorašnja punopravna članica EU, ima obvezu implementirati EIF 2.0 na nacionalnoj razini tijekom 2013. kao zadaću u okviru Akcijske točke 26 Digitalne agende. Strateškim planom Ministarstva uprave za razdoblje 2013. - 2015 predviđeno je usklađivanje Hrvatskog okvira interoperabilnosti sa EIF 2.0. Implementacijom EIF2.0 u nacionalni okvir i donošenjem pratećih procesnih, semantičkih i tehničkih standarda stvorili bi se preduvjeti za sustavno i brzo uvođenje interoperabilnih elektroničkih usluga javne uprave u Republici Hrvatskoj.

- Misija Hrvatskog informatičkog zbora se kroz provedbu ECDL edukacije poklapa s ciljevima Digitalne Agende.

Da li bi povećanje efikasnosti, povećalo i inovativnost te olakšalo realizaciju Digitalne agende?

Radi toga će se razviti i unaprijediti pokazatelji informacijskog društva za sustavno mjerenje i promatranje akcijskih planova e-Hrvatske, kao i praćenje izvršenja tekućih akcijskih planova EU-a u okviru ciljeva dokumenta Digitalne Agende 2011. 2015. i strategije Europa 2020.

U razvoju IT sektora nam ni EU, kojoj će do 2015. nedostajati oko 700.000 IT stručnjaka, a koja zbog fragmentiranosti IT sektora ne može konkurirati SAD-u i azijskim zemljama, ne može biti uzor, zaključili su sudionici, ustvrdivši da su preporuke Digitalne agende EU, koja u sljedećih nekoliko godina predviđa značajna ulaganja u IT infrastrukturu i razvoj e-uprave te e-poslovanja ipak dobar putokaz za razvoj IT sektora.

O značajkama i smjernicama Digitalne agende za Europu te preduvjetima da se ona iskoristi u određivanju i ostvarivanju nacionalnih ciljeva Hrvatske i ostalih zemalja regije, na Telekom Areni opširno je govorila i članica uprave kompanije Nokia Siemens Networks (NSN) Nives Sandri.

Na skupu su dominirale teme ICT profesionalizma i e-kompetencije, te na prijedlog HIZ-a, e-poslovanje, najznačajnija aktivnost Digitalne Agende Europe 2020. U ime HIZ-a, temu e-poslovanje u Hrvatskoj stanje i problematika prezentirao je gospodin Ranko Smokvina.

Današnje predavanje predsjednika Uprave Vipneta Mladena Pejkovića pod nazivom: Tehnologije za ostvarenje ciljeva Digitalne Agende u RH, analiza i demonstracija mogućnosti, održano na FER-u bilo je uvod u demonstraciju najnaprednijih dostignuća mobilnih i fiksnih mreža čiji je razvoj ključan za ostvarenje ciljeva Digitalne agende koja predviđa da svikroisnici u EU do 2020. imaju brzine od 30 Mbit/s, a njih 50 posto i 100 Mbit/s.

Hrvatski informatički zbor pristupio je provođenju Digitalne Agende, te je pokrenuo više aktivnosti među kojima je značajna velika proljetnu akciju ECDL-om za konkurentnu Hrvatsku o kojoj možete pročitati na www.ecdl.hr

Iz Vipneta ističu kako takva odluka stvara pretpostavke za jači razvoj širokopojasnog interneta, koji je za Hrvatsku neophodan zbog ostvarivanja ciljeva tzv. digitalne agende koja definira dostupnost super brzog broadbanda na nacionalnoj razini do 2020. godine.

Svi koji su prisustovali okruglom stolu s temom Upravljanje elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom u vlasništvu republike Hrvatske su jasno mogli zaključiti da će država odigrati značajnu ulogu u jačanju i razvoju infrastrukture u Hrvatskoj s ciljem dostizanja digitalne agende EU, a posljedično i na kvalitetu i stabilnost širokopojasnog pristupa Internetu dok će telekom operatori morati ulagati u usluge koje će ponuditi svojim korisnicima te dosta poraditi na zadovoljstvu svojih kupaca.

Mileta je istaknuo kako se Strategija temelji na preporukama Digitalne agende za Europu, strateškog okvira EU za poticanje razvoja i iskorištavanje potencijala telekomunikacijskih tehnologija za razvoj gospodarstva i povećanje kvalitete života građana.

Usvajanje ciljeva Digitalne agende za Europu, programske prakse za implementaciju informatičkog društva, održivi razvoj i ostvarenje strategije EU2020, Zadarska županija priprema seriju projekata za razvoj informatičkog društva.

Tenzije civilnog i poslovnog sektora oko nove digitalne agende EU-a

Dakle, potreban je nacionalni dogovor svih sektora o postizanju ciljeva Digitalne agende kako koristiti EU fondove i možebitno proračunska sredstva te investicije komercijalnih operatora kako bismo zajedno stvorili homogenu mrežu budućnosti Hrvatske.

Ulaskom u EU prvog srpnja prihvaćamo obvezu ostvarenja ciljeva Digitalne agende 2020., jedne od sedam ključnih smjernica Europske unije.

Koliko god to neobično zvučalo, naših 330 tisuća korisnika spojeno koaksijalnim kablom možda imaju najbolju perspektivu uživati u ostvarenju ciljeva Digitalne agende, a Vipnet će samim time biti vrlo važna poluga za ostvarenje nacionalnih ciljeva.

Pojednostavljenim rječnikom, ono što je Google Fiber za ostvarenje američkih ciljeva, to je naš projekt širenja kabelske mreže za Hrvatsku i ostvarenje ciljeva Digitalne agende.

e-Vještine kao jedan od stupova Digitalne agende za Europu Opći je cilj inicijative Digitalna agenda za Europu ostvariti održive gospodarske i društvene pogodnosti na jedinstvenome digitalnom tržištu zasnovanomu na brzome i ultrabrzome internetu te interoperabilnim aplikacijama, u sedam prioritetnih područja djelovanja na razini Europske unije i zemalja članica: 1. jedinstveno digitalno tržište, 2. interoperabilnost i standardi, 3. povjerenje i sigurnost na Internetu, 4. brzi pristup Internetu, 5. istraživanje i razvoj, 6. unapređenje e-Vještina, 7. primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u rješavanju ključnih izazova društva.

Objašnjenje zašto je područje unapređenja e-Vještina jedno od prioritetnih područja Digitalne agende za Europu jest u podatku da se više od 50 posto Europljana koristi Internetom na dnevnoj osnovi, ali 30 posto Europljana nikada se nije koristilo Internetom.

U Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2015. godine (u daljnjem tekstu: Strategija) u prvom se poglavlju opisuju temeljna polazišta za njezino donošenje i provedbu u odnosu na odrednice Digitalne agende za Europu [ 2 ] koje se odnose na širokopojasni pristup, na stanje razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj do 2011. godine te očekivane gospodarske učinke od razvoja širokopojasnog pristupa na razini države.

Ovim smo dokazali kako je koaksijalni kabel dobra infrastruktura za približavanje ciljevima Digitalne agende.

Idemo u Hrvatskoj uz pomoć javnog i realnog sektora te akademske zajednice iskoristiti sve raspoložive resurse te na maksimalno učinkovit način zajedno realizirati ciljeve Digitalne agende.