Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, ovih je dana najavio mogućnost ukidanja poticaja za dobrovoljnu mirovinsku štednju već za 2013. godinu.

Građani koji su se uključili u treći mirovinski stup očito znaju njegove prednosti, no za one druge uvijek vrijedi ponoviti: država dobrovoljnu mirovinsku štednju dvostruko potiče i ti su poticaji i dalje najviši u odnosu na neke druge modele.

Uz to, sve uplate za dobrovoljnu mirovinsku štednju, jednako kao i uplate životnog osiguranja, primjerice, mogu se odbiti od porezne osnovice, naravno s time da ukupan iznos odbitaka ne može prijeći 1000 kuna mjesečno.

Što to konkretno znači, izračunali smo na primjeru osiguranika koji svaki mjesec za dobrovoljnu mirovinsku štednju izdvaja 420 kuna, odnosno 5040 kuna godišnje.

Ukidanje poreznih olakšica za fizičke osobe koje uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju, što znači da uplate građana u otvorene fondove dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (III. stup) više ne ulaze u ukupne porezne olakšice do 12.000 kuna.

Popularni radijski voditelj najviše troši na hranu, najmanje na odjeću, benzin plaća karticama, volio bi da je ranije počeo s životnim osiguranjem, a ima i dobrovoljnu mirovinsku štednju

Kakve su posljedice od ukidanja poreznih olakšica za osiguranike koji su uplaćivali dobrovoljnu mirovinsku štednju, kao i odluke da se državni poticaji sa 25 smanje na 15 posto uplate do 5000 kuna godišnje?

Mjere koje to mogu promijeniti su povećanje izdvajanja za drugi stup, uvođenje potportfelja i dodatni poticaji za dobrovoljnu mirovinsku štednju, koja svojom fleksibilnošću treba popuniti sve krutosti obveznog osiguranja, a to su nemogućnost naknadne uplate doprinosa u vrijeme dok je osoba bila nezaposlena, uplate supružnicima koji se nisu zapošljavali zbog preuzimanja brige za obitelj i mogućnost ranijeg ostvarivanja prava na mirovinu, kao i privremene isplate mirovina, zaključuje Vlaić.

U proračunu za iduću godinu Vlada nije predvidjela poticaje za dobrovoljnu mirovinsku te stambenu štednju.

Dok Vlada ne odredi iznos uplate koji će se poslodavcima koji uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju za račun svojim radnicima priznati kao odbitak, teško je procijeniti mogući učinak uvođenja te mjere, jednako kao što je u situaciji kad je većina osiguranika shvatila da dobrovoljna mirovinska štednja svakako donosi korist teško ocijeniti u kojoj će mjeri ukidanje poreznih olakšica za osiguranike koji sami uplaćuju doprinos za mirovinsku štednju imati za posljedicu odustajanje od štednje, ocijenili su čelni ljudi dobrovoljnih mirovinskih fondova.

No, ona nikako ne može biti kompenzacija za nepravdu koja je učinjena ukidanjem olakšica za građane koji sami uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju, a kojih je trenutno oko 170.000. Naime, cilj je uplata isti sigurnija starost i bolje mirovine, pa ne bi trebalo praviti razliku u uplatama građana i poslodavaca ", zaključuje Veronika Šapina Pezelj.

Krešimir Gjenero, direktor Allianz ZB, društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kaže kako je šteta ukidati porezne olakšice za građane koji sami uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju, no ta će štednja, ističe, i dalje imati značajnu prednost u odnosu na druge, slične oblike ulaganja za budućnost.

Uvođenje poreznih olakšica na uplate poslodavaca za dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim zaposlenicima predstavlja značajan korak prema cilju njezine potpune afirmacije, što je bila inicijativa pokrenuta od strane društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima u samim počecima mirovinske reforme.

Dodaje kako bi u raspravama o razvoju sustava naglasak svakako trebalo staviti upravo na mlađe osiguranike, a ako ih želimo u većem broju, onda i učiniti dobrovoljnu mirovinsku štednju atraktivnijom.

U tu je svrhu T-Mobile napravio temeljitu analizu mirovinskog sustava i okruženja koje uređuje i definira dobrovoljnu mirovinsku štednju, kao i analizu hrvatskog tržišta kako bi se pronašla najpovoljnija opcija i kako bi se mogući rizici sveli na minimum, ističu u T-Mobileu.

Istraživanje Instituta za javne financije pokazalo je da desetak posto radnoaktivnih ispitanika uopće ne poznaje životno osiguranje, a još je više onih koji izjavljuju da ne poznaju dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Gjenero naglašava da su se za takve aranžmane AZ dobrovoljni fondovi pripremili kako kroz iskustvo stečeno dosadašnjom suradnjom s poslodavcima, koji su i prije uplaćivali dobrovoljnu mirovinsku štednju za svoje zaposlenike, tako i razradom sustava podrške za poslodavce koji su čekali porezne olakšice kako bi krenuli s takvim oblikom poticanja štednje svojih zaposlenika za mirovinu.

Osiguravajuća društva od države očekuju da potakne ulaganja u životna osiguranja i to ponajprije izjednačavanjem poreznog tretmana životnih osiguranja s ulaganjem u dobrovoljnu mirovinsku štednju.

I odluka s posljednje Skupštine HND-a ide u prilog onih koji se odluèe na dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Naime, građani koriste mogućnost da do kraja godine postanu štediše RDMF-a i uplate dobrovoljnu mirovinsku štednju te na taj način ostvare državna poticajna sredstva za 2007. godinu ", naglašava Mandica Zulić, predsjednica Uprave Raiffeisen društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

»Očekuje se da će Vlada od jeseni prihvatiti inicijativu osiguravatelja i mirovinskih fondova da se osiguraju porezne olakšice za poslodavce koji žele uplaćivati životno osiguranje ili dobrovoljnu mirovinsku štednju za račun svojih radnika.

Najznačajnija izmjena vezana uz poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova se odnosi na uvođenje poreznih olakšica za poslodavce koji uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim zaposlenicima, priopćeno je u utorak iz Raiffeisen Mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Podsjećamo, državna poticajna sredstva na dobrovoljnu mirovinsku štednju iznose 15 posto od uplaćenog iznosa u jednoj kalendarskoj godini, najviše do 750 kuna, iz čega proizlazi da optimalna godišnja uplata iznosi 5.000 kuna.

Što se tiče dobrovoljnih mirovinskih fondova, s izmjenama zakona od 1. srpnja pojedinci koji su uplaćivali dobrovoljnu mirovinsku štednju izgubili su poreznu olakšicu, ali su je dobili poslodavci kojima je uplata do 500 kuna mjesečno, odnosno 6 tisuća kuna godišnje priznata kao porezni izdatak.

Zato je svima u interesu izdvajati koju kunu sa strane, kroz štednju na bankama, police životnog osiguranja ili dobrovoljnu mirovinsku štednju i pri tom se nadati da će hrvatska vlast potaknuti gospodarski rast i zapošljavanje.

Putem info telefona svi zainteresirani mogu postaviti pitanja vezana za dobrovoljnu mirovinsku štednju te za rad Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda, ujedno mogu zatražiti dostavu informativnog materijala, a također mogu dogovoriti sastanak sa savjetnicima Fonda.

U dobrovoljnoj štednji i dalje tek oko šest posto zaposlenih (VJESNIK) Tijekom lipnja oko 2280 građana otvorilo je račun u nekom od dobrovoljnih mirovinskih fondova, od čega ih se 170 uključilo u dobrovoljnu mirovinsku štednju u okviru zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda.

Uvođenje drugog mirovinskog stupa bilo je popraćeno velikom nacionalnom kampanjom, koja je imala za svrhu edukaciju stanovništva o obveznoj mirovinskoj štednji, što je, nažalost, za dobrovoljnu mirovinsku štednju, odnosno treći stup, izostalo.

Odnosno, mjeseèna stopa prirasta èlanova u jedini dobrovoljni mirovinski fond od poèetka godine pala je s oko 20 posto (u sijeènju) na nešto više od 5 posto (u kolovozu). nbsp; Nažalost, ti podaci ukazuju da su na dobrovoljnu mirovinsku štednju upuæeni samo malobrojni imuæniji hrvatski graðani, kojima osigurana materijalna egzistencija dopušta mjeseèna izdvajanja s ciljem osiguranja socijalno zbrinute starosti, tj. nekoliko postotaka stanovništva koji, s obzirom na visinu svojih redovitih primanja, uopæe mogu razmišljati u vremenskom horizontu od 10, 15 ili 20 godina. nbsp; nbsp; Dakle,« kapilarni »ili« maloprodajni »rast dobrovoljne mirovinske štednje u Hrvata veæ je danas dosegao svoj plafon, pa država veæ mora poèeti razmišljati o novim zakonskim rješenjima koje bi znaèajnije potaknule pojedince i njihove poslodavce da sve više preuzimaju brigu za svoju starost.

Takva rješenja, sudeæi po iskustvima razvijenih zemalja, ali i usporedivih tranzicijskih zemalja koje su ušle u mirovinsku reformu prije Hrvatske, poglavito leže u sferi poreznog zakonodavstva. nbsp; Prije no što to detaljnije elaboriramo, podsjetimo se što je to, zapravo, dobrovoljno mirovinsko osiguranje? nbsp; Za razliku od drugog stupa mirovinskog osiguranja, u kojem se jedna èetvrtina dosadašnjeg mirovinskog doprinosa preusmjerava na osobne raèune osiguranika otvorene u novoutemeljenim obveznim mirovinskim fondovima, treæi stup predstavlja dobrovoljnu mirovinsku štednju koju osiguranik može koristiti tek nakon ugovorenog stjecanja prava na mirovinsko davanje, a hrvatski zakoni dopuštaju da se to može ostvariti veæ nakon navršene pedesete godine života. nbsp; Najveæa atraktivnost dobrovoljne mirovinske štednje leži u zakonski propisanome državnom poticaju od 25 posto na štedne uloge do maksimalnog iznosa od 5 tisuæa kuna na godinu, tako da osiguranik u treæem stupu može " zaraditi " maksimalan poticaj od 1.250 kuna na godinu, dakle, potpuno isto kao i kod štednje u stambenim štedionicama. nbsp; Druga velika pogodnost dobrovoljne mirovinske štednje je što uplaæeni doprinosi smanjuju poreznu osnovicu osiguranika, buduæi da se (po trenutaènim odredbama Zakona o porezu na dohodak) neoporezivi dio dohotka uveæava za iznos uplaæenog doprinosa, i to najviše do 1.050 kuna mjeseèno, odnosno 12.600 kuna godišnje. nbsp; Donedavna se smatralo da su upravo te dvije pogodnosti, a naroèito navedeni državni poticaj, biti glavno jamstvo brzoga rasta broja osiguranika i iznosa dobrovoljne mirovinske štednje u treæem stupu, kamo se, po tim predviðanjima, trebao preusmjeriti veliki udjel u depozitima hrvatskih graðana položenih u domaæim i inozemnim bankama. nbsp; Nažalost, to se dosad nije dogodilo, iako su provedene izmjene i dopune zakona bitno pojednostavile funkcioniranje treæeg stupa i olakšale osnivanje novih dobrovoljnih fondova. nbsp; Ponajprije, èak tri zakonske izmjene bitno æe pridonijeti širenju kruga potencijalnih osiguranika u treæem stupu: prvo, minimalni broj èlanova pojedinog dobrovoljnog fonda smanjen s dvije tisuæe na dvjesta; drugo, meðu osnivaèe, odnosno sponzore dobrovoljnih fondova, pored sindikata i poslodavaca, uvrštene su i udruge samostalnih djelatnosti (poput Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatske javnobilježnièke komore i drugih); i treæe, èlanom dobrovoljnog fonda ubuduæe može postati i svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj, bez obzira na dob (dosad je uvjet bila punoljetnost). nbsp; Nadalje, novim zakonskim rješenjem osnivaèi dobrovoljnih mirovinskih društava više neæe morati prethodno osnivati mirovinska osiguravajuæa društva, veæ æe potencijalnim èlanovima moæi izravno ponuditi ukljuèivanje u neki od dobrovoljnih fondova u svom portfelju, zasnovanih na razlièitim naèelima ulaganja (primjerice, rizièniji fondovi veæi dio svoje imovine ulažu u dionice, a konzervativniji u obveznice). nbsp; Odlukom Sabora bitno su liberalizirana i postojeæa investicijska ogranièenja koja vrijede za ulaganje imovine dobrovoljnih mirovinskih fondova.