Dokazano je da posljedice refluksa (bol, nemir, plač) nisu tako intenzivne kod dojene djece kao kod djece koja se hrane nekim od nadomjestaka majčinom mlijeku.

Samo 23 posto žena isključivo doji do djetetova šestog mjeseca, da bi se broj dojene djece do godine dana života spustio na iznimno niskih 15 posto, premda je preporuka zdravstvenih djelatnika dojenje, uz dohranu nakon šestog mjeseca, do godine dana pa i duže.

Isto tako 6 mjeseci nakon rođenja, postotak isključivo dojene djece rastao je mnogo sporije od djece koja su hranjena mješovito.

Studije ne nalaze razliku u shemi spavanja isključivo dojene djece od djece kojima se dala čvrsta hrana prije spavanja (Macknin 1989, Keane 1988)

Bolovi se javljaju pri rastezanju crijeva uslijed veće količine zraka prilikom sisanja (rabi se i termin " aerokolike "), što je često kod dojenčadi koja pohlepno sišu, bez prekida, ali može biti uzrokovano i većom količinom šećera, preosjetljivošću na kravlje mlijeko (može se javiti i kod isključivo dojene djece), prekomjernim obrocima...

Kad je pretilost definirana među onih 2 % s najvišim BMI kod dojene djece, učestalost je pretilosti smanjena za 30 %.

kolike su češće u dojene djece-nema specifične terapije

Prema UNICEF - u:« Veći postotak dojene djece i redukcija upotrebe umjetne hrane mogli bi spasiti otprilike 1.5 milijuna djece na godinu. »

Svjesna je koliko je dojene korisno za njezino dijete i nada se da neće ostati bez mlijeka - što se dogodilo njezinoj sestri.

Kod neke dojene djece, razina bilirubina može preći 20 mg/dL i žutica može potrajati i 2 tjedna, a čak i duže.

Veće uzimanje kofeina za vrijeme laktacije dovest će do iritabilnosti i slabog spavanja u dojene djece.

55. Dojene bebe su općenito zdravije

Da li se dojene bebe noću češće bude?

Njemačkoj INT J OBESITY 2001; 25 (11): 1644 - 50. 1995 - 96. istraživanje provedeno na 2106 9 i 10 - godisnjaka u Njemačkoj pokazalo je izrazito nisku učestalost prekomjerne težine kod dojene djece u odnosu na djecu koja nisu bila dojena, u Dresdenu i Munchenu.

Istraživanja pokazuju da se bebe hranjene iz bočice i dojene bebe razlikuju po obrascima sisanja/gutanja, a utvrđeno je i to da se sisanjem dojke optimizira orofacijalni razvoj (usta i lica), što rezultira koristima u vezi razmaka zubi i razvoja govora.

Rezultati istraživanja pokazuju stalan porast broja djece dojene do dobi od 12 mjeseci te, istovremeno, pad upotrebe kravljeg mlijeka u prehrani dojenčadi, što znači da se dio dojenčadi koja se ne doji sve više hrani adekvatno adaptiranim mlijekom.

Tokom skoka u razvoju dojene bebe doje češće nego uobičajeno (ponekad i svakoga sata) i često se ponašaju nervoznije.

Kod beba koje su isključivo dojene potražnja se brzo povećava tokom prvih par tjedana života i onda ostaje ista između prvog i šestog mjeseca.

Postoji pretpostavka da je zaštitni učinak dojenja na pretilost povezan s unošenjem manje količine hranjivih tvari i sporijem prirastu težine kod dojene djece u ranom periodu života.

Prethodne usporedbe bile su zasnovane na rastu nasumce odabrane mješovite grupe dojene djece i djece hranjene umjetnom hranom.

Studija američkog Nacionalnog instituta za znanosti o zdravlju i okolišu dokazala je da su dojene bebe općenito pod 20 % manjim rizikom umiranja između 1. i 12. mjeseca života.

Opasnost od dehidracije uslijed crijevne infekcije također je znatno manja kod dojene djece.

Prema istraživanjima, isključivo dojene bebe stare od jednog do šest mjeseci popiju dnevno u prosjeku 750 ml mlijeka.

U dojene djece rjeđe su epizode probavnih smetnji, poput dojenačkih proljeva i zatvora.

To su parametri koji su se godinama koristili i za dojenu djecu, uz napomenu da većina dojene djece ne treba toliko izdojenog mlijeka koliko je procijenjeno ovim metodama.

Podaci od 8 400 zdrave dojene dojenčadi i mlađe djece uzeti su iz različitih područja svijeta (Brazil, Gana, Indija, Norveška, Oman i SAD), iz čega su, na temelju istraživanja, izvedene nove krivulje rasta i 2006. godine preporučene za opću upotrebu.

Specifičan obrazac rasta dojene dojenčadi za posljedicu može imati uvođenje dohrane krutim namirnicama ranije nego što je potrebno, što donosi stanovite rizike, kako u zemljama u razvoju (crijevne infekcije), tako i u razvijenim zemljama (alergije i debljina).

Definiran je jedinstveni uzorak rasta djece dojene majčinim mlijekom, a potencijalne dalekosežne posljedice dojenja na kronične bolesti ocjenjuju se u epidemiološkim studijama.

Naoko bezopasni ' moderni ' uobičajeni postupci odvajanja žene od njezinog novorođenčeta, smještanja sve zdrave novorođenčadi u istu prostoriju, davanja umjetne formule prvih dan ili dva i donošenja dojene djece majkama svaka četiri sata imali su od reda nepredviđene, no znanstveno potvrđene štetne posljedice i za ženu i za dijete (Wagner 1994).

Učestalim dojenjem smanjuje se mogućnost razvijanja naknadne, značajnije hiperbilirubinemije kod dojene novorođenčadi.