Od 16. svibnja do 15. rujna ostaje otvorena u prostorima Svetih srca izložba Histri u Istri " kojom se želi približiti domaćem stanovništvu i turistima saznanje o narodu koji je boravio na našim prostorima prije dolaska Rimljana i koji je Istri dao ime.

Isprva pod utjecajem Grka i Perzijanaca, poslije dolaska Rimljana 66. po.

Važno je istaknuti kako su prije dolaska Rimljana ovdje obitavala panonsko-keltska plemena po imenu Jasi ili Lassi, koji su u 35. godini prije Krista pomogli rimskom caru Oktavijanu Augustu da osvoji Sisciu, to jest današnji Sisak.

Nadasve su zanimljivi nalazi iz doba Liburna koji su na ovom području nositelji kulture željeznog doba, od 9. stoljeća prije Krista do dolaska Rimljana.

Nakon dolaska Rimljana Delmati su se raspršili po Europi, bilo kao robovi po Egejskim otocima ili kao ratnici po Engleskoj.

Bilo je poznato već u faraonskom Egiptu, a u Istri se rabilo od dolaska Rimljana.

Oni su još i u vrijeme dolaska Rimljana živjeli u rodovskom društveno uređenju.

Ime pak Pag otok će dobiti kasnije po imenu drugog naselja nastalog u dnu velike uvale nasuprot Caske, gdje je također postojalo liburnsko naselje na sjeveroistočnim padinama uzvišenja Gradec (vis. 197 m), a ono će se nakon dolaska Rimljana preseliti u podnožje brda te će se formirati, vjerojatno oko gospodarskih objekta vezanih uz stočarstvo i iskorištavanje soli.

Nakon dolaska Rimljana, vrli Delmati raspršili su se posvuda: bilo kao roblje po egejskim otocima, ili kao vojnici u Engleskoj, gdje su silom neveselih prilika služili vojsku.

Neki su bili okruženi vijencem od pločastoga kamena ili suhozidom (Iliri tek poslije dolaska Rimljana počinju upotrebljavati i žbuku).

Gradina je bila naseljena prije dolaska Rimljana, a na istom mjestu je bilo i srednjevjekovno naselje.

Do dolaska Rimljana na ovim su prostorima živjela panonska plemena, srodna Ilirima, mjestimično pomiješana s Keltima.

Kad pričamo o povijesti ovog mjesta tada treba krenuti od prapovijesti i to od dolaska Rimljana kada je prerastao u utvrdu.

Kronološki uzima se razdoblje od dolaska Rimljana krajem 1. st. prije Kr. pa do velike seobe naroda u 6. st. poslije Kr.

U Arheološkom muzeju u Osijeku u srijedu se otvara stalni postav o prapovijesti na ovim prostorima u razdoblju od 8500. godine prije Krista do dolaska Rimljana, te izložba o spomeniku Svetom Trojstvu koji će taj dan biti otkriven nakon završene obnove.

Zbog toga se do dolaska Rimljana, koji započinju osvajanje poluotoka 218 g. pr. Kr., još uvijek ne može govoriti o jednoj lingvističkoj formi.

Prostor je blago povišen, a vjerojatno je još i prije dolaska Rimljana služio kao kultno mjesto.

Postoje teorije da je prije dolaska Rimljana je na tom mjestu postojalo ilirsko naselje.

Arheološkom " Japodskom " zbirkom predstavljen je kroz predmete materijalne kulture: nakit, oružje, oruđe, posuđe, život i rad ilirskog plemena Japoda od sredine kasnog brončanog doba, tj. 10. st. prije Krista pa sve do dolaska Rimljana krajem 1. st. prije Krista.

Kr. tj. od mikenskog razdoblja do dolaska Rimljana na naše prostore.

Do dolaska Rimljana ovo naselje je živjelo kao utvrđena liburnska gradina, a već u 1. stoljeću po.

Njihovi su graditelji ilirska plemena Japodi i Liburni što su nastavali ovo područje sve do dolaska Rimljana početkom nove ere.

U Aleksandrijskoj školi osjećao se veliki napredak u medicini od 4. stoljeća do dolaska Rimljana, zatim nastupa stagnacija, ali nakon izvjesnog vremena znanosti su opet počele cvjetati do 7. stoljeća kada su Arapi osvojili Egipat.

Kelti su živjeli na ovom području otprilike pet stoljeća prije dolaska Rimljana, na mjestu gdje je rijeka Maas (Meuse) bila plitka, te time i lagana za prijeći.

Prije dolaska rimljana u okolici današnjeg Umaga nalazile su se gradine; Romanija kod Zambratije, tri gradine pokraj Ungarije, gradina u Savudriji.

Stariji zidovi (bedemi), iz vremena prije dolaska Rimljana, građeni su od većih kamenih blokova, od kojih su mnogi nepravilnog oblika (površine na pročelju zida nisu pravokutnici već plohe i s po nekoliko kosih bridova), a slagani su vrlo tijesno (niti danas se ne može između dva bloka ugurati vrh noža) i to bez spojnog veziva - kao savrešni suhozid.

Iako je to vrijeme kada se na ovom i širem području formira rimska državna uprava, ljudi koji su pokopani na ovim grobljima etnički su pripadali keltskom plemenu Latobika koje je stoljećima prije dolaska Rimljana nastanjivalo prostor susjedne Dolenjske u današnjoj Sloveniji.

Kr. do 1. st.: Polibije, Dion Kasije, Apijan, Strabon i Plinije kad govore o opidumu, utvrdi i naselju prije dolaska Rimljana.

To se događalo otprilike na prijelazu iz staru u novu eru prije dolaska Rimljana na ovo područje.

Pleme Liburna vladalo je do dolaska Rimljana kada su osvojili Liburne i spojili područje sa Rimskim Carstvom.