tko će kaznit agresora? e moj potješe..... nema u suvremenom svijetu kažnjavanja na način kako ti to zamišljaš.... to su tempi pasati. u suvremenom svijetu je kazna samo i jedino po džepu. otvori stranice državnih medija u srbiji.... zašto nitko ne kaže da je ovaj tjedan srbspa vlada zatražila od rusije milijardu dolora u kešu... nemaju ni za plaće ni za mirovine..... a da im prezentiraju uvijete pod kojima im dolaze strane ruske investicije kolektivno bi se za glavu uhvatili...

Dunque, koncert se odrza pred ukupno 40 000 gledalaca, i od prvobitno planiranih dvadesetak hiljada dolora, zaradjeno je, samo od koncerata, 243 000 sustajucih zelenih papirica.

Navaaaaaali narode, cirkus je u gradu, kilo mozga sa sadržajem dva dolora.

Samo za preuzimanje (podržavljivanje) navedenih divova, utučeno je između 250 i 300 milijardi dolora.

hrvatski izvoz prošle (ne baš ekonomski osobite) godine i prva tri kvartala bio je 41 milijarda kuna iliti u dolorima: oko 6,5 milijardi dolora. pokrivenost uvoza izvozom bila je 56,8 %.

misterij izvoza formiran je još u doba jugoslavije. komunisti su doista imali situaciju da j pokrivenost uzvoza relativno dobra (sredinom ' 70 - ih čak 65 %) međutim značajan doprinos tome davala je čvrsta carinska barijera, ali još veći je problem bio što je znatan dio izvoza bio kliring (roba za robu), nije bilo dolora. u toj situaciji gdje nema dolora, a bez istih nema nafte jugoslavija je bila prisiljena na bolesne aranžmane koje neki i danas drže kamenom mudraca. jugoslavija je pod svaku cijenu gurala izvoz, tako je brod pogođen za 1 o milijuna dolara juga gradila za 15, razliku je plaćala " država " po istom sstemu po kojem je radio i drIvo (čitaj afera TLM). samo umjesto " povlaštene " cijene struje tada je u igri bila " povlaštna " cijana željeza.... da ne drobim nadugo i naširoko, jasnto vam je o čemu se tu radi.

bez dolora nisi mogao nabaviti naftu, a brodogradnja je bila jedna od rijetkih djelatnosti koje su donosile dolore i unda tito nije pitao kakva je bilanca niti kakvi su poslovni rezultati, njemu je bilo smo važno da dobije dolore....

Lako je provjeriti da je ukupna imovina GS u ove naše dane vrijedna 0,9 bilijardi dolora, u isto to vrijeme ukupna imovina JPMorgan Chase (banka obitelji Rockefeller i by the way, stacionirana daleko od Wall Streeta) iznosi 2,1 bilijardi dolora.

daklem: 1. petrodolari. naftna kriza 1973 godine dovela je do golemog rasta cijene nafte. to je u kratkom roku napunilo džepove arapskih i inih izvoznika nafte, a dotični su te novce jednostavno pospremili u banke jerbo na brzinu ni sami nisu znali kud s njima. zakon ponude i potražnje doveo je do toga da je golema količina slobodnih dolora srušila kamate pa je dizanje kredita postalo popularnije nego ikada juga se najžešće zadužuje nakon 1975, svi nesvrstani se tada zadužuju... i kreću megaprojekti. daklem, ti jeftini krediti su razlog zašto su u to doba bile velike narudžbe. jednako kao što je Yuga u ' 80 ima kratko bila u vrhu svjetske brodogradnje - baš u trenutku gašenja europskih brodogradilišta i netom prije brespovratnog prseljenja gradnje na daleki istok - trebalo je naime i istoku par godina da izgradi kapacitete da to sve preuzme na se sve to daklem ima svoje duboke zakonitosti koje s bojom titinih očiju stvarno nemaju veze, osim ako ne pitaš budu lončara i pokojnog marka belinića, a za njih je titov vojni genij dvaput jači od napoleona i cezara zajedno...

Onda im je Maglica zaprijetio da će njihovu odbijenicu dati u sve američke medije, a uz to je od početne cijene od kvarat miljuna dolora u pregovorima došao do milijuna i - Sead je transportiran u Ameriku.

moze li kompenzacija umisto 2 mil dolora?

Pa onda sam ti i ja u diplomaciji, a radim u Njujorku u UN i imam placu od 20.000 dolora mjesecno.

2. nadalje, mršić smatra kako je problem suvremenog (neoliberalnog) sustava u svijetu taj što države uzimaju premalo novca iz ekonomije. puno, br ' te ostavlja svin tin džobsovima, gejtsovima, i sličnima - treba njima opaučiti malo žešće poreze, a onda neka će državna birokracija (bog joj bio u pomoći) dijeliti po potrebama, ali i prema zaslugama. ne želim se ponavljati pa opat postavljati pitanje kako je to izgledalo u jugoslaviji. ali moram vas podsjetiti kako u fazi ekonomske ekspanzije (do 60 - tih) bogatih nije bilo (ti potjeh ne proturječi iz zadnje klupe, drug tito nije bijo bogat, sve čime se služijo je bilo narodno i ostalo je u narodu, nije on to odnijo sa sobom kad je išao na vječna lovišta), ali i radnici su radili za minimalac; višak vrijednosti se investirao - dok je trebalo svega, investicije su bile uspješne, kad je završila faza izlaska iz sveopće neimaštine, uspješne se investicije moglo pobrojati na prste jedne ruke. e, tu sad postoji problem par pogreški u percepciji javnosti a) smatra se da je dug jugoslavije (cca 20 milijardi dolora) bio relativno mali međutim dolar iz 1980. vrijedio je kao 3 dolara danas (daklem 60 milijardi), a BDP Jugoslavije je bio upola tanji, sve u svemu tadašnjih 20 milijardi dolora vam je kao 120 milijardi dolora danas. zagorci bi rekli: mam se druga slika kaže b) ne uzima se u obzir da je 80 % jugo-duga nastalo u samo 4 godine (1976. - 1979). ako netko misli da su ovi podatci nešto što je prepisano iz literature franje tuđmana i njegovih asistenata, moram vas razočarati podatkom da su ovi podaci (i točka " a ", i točka " b " i točka " c ") preuzeti iz pera akademika Jakova Sirotkovića, a objavljeni su još dok je Branko Mikulić vodio Jugoslaviju, a Slobo Milošević radio na bankarskom šalteru. c) misli se da je vanjski dug Jugosalvije nastao kao posljedica rasta standarda građana (drugova), dakle, da je narod to pojeo (pa je valjda red da to sad narod i vrati), ali u stvarnosti taj je novac ispario na promašene investicije, od čega Obrovac nije ni najveća ni najskuplja (čitajte ako vas interesira što je bilo recimo s tvrtkom FENI u Kavadarcima, današnja Makedonija ili kako se već zove, pa ćete vidjeti kako na djelu izgledaju birokratski investitori).

Svitska banka, nešto šta se nazivje the Cities Alliance i norveško ministarstvo vanjski poslova pozivaju mlade hrvatske ljude da sudjeluju u natječaju u kojemu je glavna nagrada pet iljada dolora, a utišna iljadu dolora.

U glavnim ulogama su Hui He, Amarilli Nizza i Micaela Carosi (Aida), Piero Giuliacci i Marco Berti (Radames) te Marianne Cornetti, Elena Manistina i Dolora Zajick (Amneris).

On mu je ton prilikon otpovrnija da pričeka dok lozu obriže, jerbo loza ne mere čekat, a tamo nekakav AIG s iljadama njiovi radnika i 186 miljaradi dolora gubitaka moredu i moraju.

Dolora Zajick, saznajemo od Renée Fleming, u ulozi Amneris nastupa već više od dvadeset godina, a nastupila je i na DVD-snimci iste predstave pod ravnanjem Jamesa Levinea u izdanju Deutsche Grammophona.

daklem, da privedem kraju: jugoslavija je i guzicu dala da nešto izveze jer dolora nikad nije bilo dosta (vanjskotrgovinska razmjena roba bila je gora nego danas, a turizam debelo tanji), nama to danas ne treba mi eura imademo. kakva je i kolika moć druga tite bila, brojevi takošer govore, a sve ostalo.... suluda politika saniranja minusa da bi se domogli valute pokazala se u one dane ubitačnom.... ali neka nami guste i ostalih znalaca....

tragično je i arhižalostno da neki ni nakon svega ne razumiju da ' rvati troše više nego zarađuju, a to na što troše su šareni baloni od kojih nema kruha ni danas ni sutra. to je krucijalni problem, a ne optužnica po kojoj je sanader mjesečno trošio 10.000 eura više od zarade. pa u 8 godina on je " prokriumčario " jedva milijun dolora, oprostite, ali kakva je država koju može upropastiti milijun dolora??? ali uzimanje kredita u pogrešnim valutama.... e, to je već nešto drugo - ali kud te đava tenta. a tko nije u biznisu s bankama neka prvi baci kamen

b) pa su producenti odlucili ustedjeti recimo sto tisuca dolora koje bi on dobio za jednu sezonu???

Senjavaju foji da je od te fatige napumpala takujin s dva miljona dolora, ma hi ne more ni krenut jerbo je tvomu Efbiaju zapela za oko.

Dolora Zajick bila je pak vrlo ugodno iznenađenje nakon nesigurnog i glumački grotesknog tumačenja Amneris u prijenosu Aide prošle sezone Metropolitana u Lisinskom.

I te kako: kad je 2000. godine njemačka BLB banka kupila Riječku banku platila je njezin temeljni kapital cca 41 milijuna dolora.

Tada je prema riječima Drageca Bogeca zlatna koka prodana za sitniš, odnosno za bijednih 850 milijuna dolora

Brzinskim uvidom na stranice Zagrebačke burze, danas u ranu zimu ljeta gospodnjeg 2011. godine, isti taj HT vrijedi nešto manje od 4 milijarde dolora (s tendencijom pada), iz čega je lahko izračunati da je 1/3 HT u ovom trenutku vrijedna maksimalno 1,3 milijarde dolora.

Da ste kojim (sretnim) slučajem tih istih 850 milijuna dolora stavili na neku švajcarsku banku i oročili (uz bijednih 4,0 % kamate godišnje), danas - 12 godina kasnije imali biste 1,4 milijarde

Najveću ponudu poslaše Austrijanci, ali po njima dotični telelkom ne vredi više od 3,2 milijarde dolora.

Nadam se da vam je jasto što je pjesnik htio reći i da ćete ubuduće znati što vrtiti po glavi kad čujete druga Bogeca da vam divani o šačici dolora.

Uzmimo primjer našeg zemljaka Todorića za kojeg se tvrdi da piza preko milijardu dolora to je naime vrijednost njegove imovine izlistane na Zagrebačkoj burzi.

inače kolika je bila glad za kapitalom u zadnjm godinama velikog faraona, najbolje govori činjenica da je jugoslavija od 1978 do 1981 svoj dug udvojstručila (s cca 11 na cca 20 milijardi dolora), ali kamata po kojoj su uzimali lovu tih je godina bila ' 78 cca 8 %, ' 79 cca 12 %, ' 80 cca 14 %, ' 81 cca 16 %. da vas podsjetim, na svekolika nacija strepi što ako nam famozne agencije srežu rejting pa nam kamata poskoči iznad 7 %.