1805. - Započela je Bitka kod Austerlitza poznata i pod nazivom " trocarska bitka ", jer u njoj su se sukobili francuski car Napoleon, austrijski car Franjo II. i ruski car Aleksandar I. 1823. - Američki predsjednik James Monroe Kongresu je iznio teze, danas poznate kao Monroeva doktrina. 1889. - Rodio se Dominik Mandić, hrvatski povjesničar i političar, franjevac, čije su povijesne knjige nezaobilazna literatura za stariju povijest Bosne i Hercegovine. 1990. - Umro je Aaron Copland, američki skladatelj i dirigent, dobitnik Pulitzerove nagrade za balet " Appalachian Spring ".

Hrvatski povjesničer Dominik Mandić to dokumentarno objelodanjuje u svojoj knjizi " Hrvati i Srbi - Dva stara različita naroda. "

Mene su osobno, uz nekoliko djela iz međunarodne povijesne literature, najsnažnije nadahnule riječi uglednog hercegovačkog fratra i priznatog hrvatskog povjesničara dr. fra Dominika Mandića koji je već davne 1971. progovorio o Reviziji hrvatske povijesti i rekao: " Sve što smo naveli otvoreno govori, da je potrebno provesti temeljitu reviziju svih dosadašnjih katedratskih ' znanstvenih ' stavova o hrvatskoj povijest, raskrinkati ' crne legende ', stare i nove, i napisati čistu i punu povijesnu istinu o hrvatskom narodu " (Dominik MANDIĆ, Revizija hrvatske povijesti.

Uostalom, da je i pokrajinsko ime doživljavalo promjene upozorio je Dominik Mandić, koji pokazuje da se već tijekom rimske i gotske vladavine pojavljuje i množinski oblik naziva (Dalmacije, a ne Dalmacija).

Sa Sakačevim su se stavom složili hrvatski povjesničari Dominik Mandić i Marković. [ 4 ]

Kako se povećavao broj suradnika u Journalu (Bogdan Radica, Jure Prpić, Dominik Mandić, Stjepan Gaži, Bonifacije Perović, Francis Eterović i drugi) tako su i pretplatnici postala mnoga sveučilišta i biblioteke zemalja zapadne Europe i Australije.

Za razliku od danas priznata stručnjaka za pitanja bosanskih krstjana Franje Šanjeka, koji drži da je krivovjerje bosansko-humskih krstjana došlo u hrvatske zemlje sa zapada, Dominik Mandić je svoju iscrpnu studiju temeljio na bogumilstvu, koje su trgovci na putu iz Bizanta, odnosno područja Bugarske preko dalmatinske obale ili pak s područja Crvene Hrvatske mogli proširiti u Bosnu potkraj 10. stoljeća.

Da je rad Ivana Ravenjanina i njegovih pomagača bio uspješan u Crvenoj Hrvatskoj, svjedoči nam rani osnutak stonske biskupije u Zahumlju i podatak Konstatina Porfirogeneta, da su se u početku bili obratili na kršćanstvo i Neretvani, koji su se kasnije većinom vratili opet u poganstvo. 54) Kako se to desilo, dr Dominik Mandić obrazlaže doslovno:

Bila bi pak šteta, kad mlađi istraživači ne bi polazili od već dostignutih spoznaja, do kojih su došli Dominik Mandić i Benedikta Zelić Bučan pa makra i pobili zaključke njihovih istraživanja.

Naši uvaženi povjesničari fra Stjepan Zlatovcić (1891), fra Dominik Mandić i dr. smatraju da su se franjevci sklonili na otok Osinj u doba turske vladavine oko 1563. poslije negoli su im bili porušeni samostani u unutrašnjosti Hercegovini.

Dominik Mandić u Rimu dogotovljuje stručnu studiju o muče-ništvu bl. Nikole i drugova (Documenta Martyrii B.

Dr fra Dominik Mandić nadopunjava ovo što je rečeno i navodi da su se ugarski opservanti jako opirali bosanskim franjevcima i odluci generalnog kapitula u Asizu 1514. Uza sve to kapitul je kobaški samostan dosudio Bosancima, najviše pod utjecajem bule Cupientes Nikole V koju je u ovjerovljenom prijepisu prikazao bosanski vikar fra Ante Jezerčanin, pa i uslijed preporu ke ugarsko-hrvatskoga kralja Vladislava II (Franj.

Dr. fra Dominik Mandić piše: Na Općem zboru Franjevačkog Reda u Mantovi godine 1504. bosanski vikar vodio je borbu s ugarskim franjevcima op-servantima, jer je Bosanska vikarija gra dila novi samostan... na lijevoj strani Save koji je prostor (tada ugarska opservantska vikarija) sebi prisvajala.

Upravo su na toj veličanstvenoj manifestaciji središnje mjesto kao počasni gosti zauzeli mostarski biskup fra Alojzije Mišić odnosno fra Dominik Mandić.

Kako smo naveli po početku osposobljavanja završnom ispitu su pristupili JURAJ FUMIĆ, BORNA JAKLENEC, DOMINIK MANDIĆ, PETAR KUPREŠAK, BRANIMIR NAĐI i ANTONIO MANDIĆ te uspješno završili osposobljavanje.

Još prije Benedikte zelić Bučan otac Dominik Mandić je istražiovao podrijetlo Evanđelistara kneza Miroslava utvrdivši slično, kao i Zelić Bučan da je riječ o hrvatskom spomeniku kulture.

Kako su bolni bili rastanci dje ce i roditelja na mostarskom ko lodvoru, svjedoči dr. fra Dominik Mandić, jedan od pratitelja druge skupine djece na putu u Slavoniju: " Oni zagrljaji, ono jecanje rodite lja, plačne opomene djeci i ganut ljive preporuke pratnji, svima su se nazočnima duboko usjekle u srce. S Bogom, dušo...

Poneki od povjesničara, primjerice Srećko Džaja, dr. Dominik Mandić, zastajali su pred povijesnim upitnikom nomena Rame pa brzo odustajali, jer je za jačeg povjesničara Rama mali zemljopisni prostor koji traži nesrazmjerno mnogo truda i vremena za mali znanstveni šićar.

Problem Crvene Hrvatske često je raspravljan u historiografiji (Vjekoslav Klaić, Nikola Zvonimir Bjelovučić, Vladimir Košćak, Dominik Mandić i dr.), nerijetko opterećen političkim prizvukom. [ 1 ] U znanstvenoj se zajednici raspravlja i o Crvenoj Hrvatskoj iz ranog srednjeg vijeka, koja se nalazila na području današnje Ukrajini. [ 2 ]

Dominik Mandić: Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti, prvo domovinsko izdanje, str.177., Hrvoje Biblioteka, Zagreb, 2009.)

Povjesničar dr. Dominik Mandić (1889. - 1973.) studirao je i doktorirao na Sveučilištu u Fribourgu, gdje je svoje studije završilo još nekoliko hrvatskih studenata.

Dominik Mandić tvrdi kako je prvi hrvatski sabor održan 753. godine na Duvanjskom polju, gdje je Budimir pričekao izaslanike pape Stjepana II. i bizantskog cara Konstantina V.

U programu će od 17 sati u Društvenom domu Strmec sudjelovati 20 - ak izvođača: mladi gitaristi Dominik Mandić i Borna Jaklenec, zvijezde u usponu Mia i Mislav Pečnik, violinistice iz OŠ Rude, pjevačke nade Patricija Jović, Karla Sedić, Ivana Krajina, Plesni klub Balans, Plesni klub Fredi, Orkestar GPD Alojzija Stepinca, mladi glazbenik Grgur Šušak, plesna izvedba Mije Hadjar i Franke Šušković, plesni par Magdalena Šeketa i Ivan Mihelić i još puno drugih izvođača.

Toj se mjeri, ističe dr. fra Dominik Mandić, ima zahvaliti, da Hercegovina ima danas (1938.) najnaobraženiji kler Katoličke crkve u našoj državi.

g) ironija situacije je u 2 dijela: 1) nijedan svjetski stručnjak ne smatra da je ta crkva bila neka nacionalna, niti gnostičko-dualistička, a kamoli da postoji izravna veza između islamizacije-postupnoga procesa koji je trajao stoljećima-i pripadnosti CB (izgleda da 1460. krstjana nije bilo više od 300 do 400 ljudi među 800.000 stanovika ondašnje Bosne) 2) glavni propagatori dualističke, " bogumilske " teze su Hrvati (Rački, Dominik Mandić, Miroslav Brandt, Ivo Pilar,..) koju su, većina, recimo - " hrvatski nacionalisti ".

Na cjelodnevnom susretu predavači su prvi put cjelovito i kritički, s nizom manje poznatih detalja, izložili dvanaest tema: Sv. Franjo i misije (Carlo Paolazzi), Diplomatička analiza papinskih isprava o franjevcima u 13. st. u Zadru (Milko Brković), Dubrovačka tradicija o boravku sv. Franje (Josip Sopta), Franjevci u oporukama Dubrovačkog arhiva (Marijan Sivrić), Istarska tradicija o dolasku sv. Franje (Ljudevit Maračić), Zadarska tradicija o boravku sv. Franje (Stanko Škunca), Franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj (Emanuel Hoško), Prvi franjevci u Sloveniji u 13. st. (Marijan Vogrin), Početak franjevaštva u Bosni (Andrija Zirdum), Fra Dominik Mandić - istraživač franjevačkih početaka u Hrvata (Robert Jolić), Prvi naši franjevački svetački likovi (Gabrijel Jurišić) i Umjetnička baština franjevaca u 13. st. (Joško Belamarić).

Za ove su upute pored hrvatskih franjevačkih provincijala posebno zaslužni bili fra Vitomir Jeličić, profesor prava na rimskom Antonijanumu i fra Dominik Mandić, tada generalni ekonom franjevačkog reda, obojica u Rimu.

Za razliku od Glonge, fra Dominik Mandić priznaje kao utemeljeno njegovo uzimanje titule sv. Save.

Shvativši ozbiljno Pilarova upozorenja hrvatski je povjesničar Dominik Mandić, doduše daleko od domašaja jugoslavenske vlasti, krenuo njegovim tragom, što je rezultiralo koncepcijski sličnom studijom o komparativnoj povijesti Hrvata i Srba te sustavnim istraživanjem povijesti Bosne i Hercegovine, u kojoj su se sudarale hrvatska obrambena i srpska osvajačka strategija.

Za Schillera je irelevantna činjenica da je upravo Dominik Mandić, vijećnik Vrhovne uprave franjevačkog reda u Rimu, pisao 19. srpnja 1941. nadbiskupu Stepincu () da zabranite svećenicima, da sudjeluju u bilo kakvim progonima Srba i Židova.