U ime Grada Rijeke sudionicima znanstvenog skupa obratio se zamjenik riječkog gradonačelnika Miroslav Matešić, naglasivši kako je Grad Rijeka je u svojoj višetisućljetnoj povijesti dao i niz istaknutih građana pa tako i onih koji su u njoj našli novi zavičaj ili tu živjeli ili se o njoj brinuli. \ " Među njima je svakako i velikan Franjo Rački, koji ne samo da je jedno vrijeme bio riječki gimnazijalac već je kasnije kao jedan od najvećih hrvatskih povjesničara napisao i više radova o njegovoj i našoj Rijeci.

Kada se onda učinilo da sjeverni Hrvati nemaju osim imena nikakve veze s Hrvatima u Dalmaciji i da je samo ta jednakost imena dala povoda za tvrdnju da južni potječu od sjevernih (Franjo Rački) i da cjelovit južnoslavenski kontinuum hrvatskih govora ne dopušta pretpostavku o zapadnoslavenskim doseljenicima među narodom, koji njima govori (Vatroslav Jagić), zabacile su se vijesti Konstantina Porfirogeneta i počele se smatrati nehistorijskima (Tadija Smičiklas).

Svoje djelovanje temelje na zasadi hrvatskih preporoditelja koju je dr. Franjo Rački prije 140 godina sažeo u poruci: Narod koji posvoji znanost, osigurao je budućnost, skinuo okove ropstva, oprostio se gospodstva tuđeg, stupio u red svjetskih vlasti.

Živio je kao prebendar na adresi Nova Ves br. 14 (u toj se ulici Ivša, po svjedočenju njegova prijatelja Gjure Deželića, na broju 41 godine 1840. i rodio, o čemu svjedoči i lijep bareljef Ivana Kerdića na kući uz kapelicu od Sedam žalosti), a muzeolog Albe Vidaković (1914 1964) na broju 7. Kanonik Franjo Rački (1828 1895), povjesničar i prvi predsjednik JAZU (1866 1886), živio je malo dalje, na Kaptolu br. 13, Stjepan Bakšić (1890 1963), teolog i publicist, na broju 8, a Antun Kržan (1835 1888), dekan Bogoslovnog fakulteta i rektor Sveučilišta u Zagrebu, na broju 6. Za Kaptol će vam danas mahom svi reći da je to jedna od zagrebačkih ulica, no nije.

Đakovačko-srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer je izabran za pokrovitelja, a istaknuti povjesničar dr. Franjo Rački za predsjednika Akademije.

Ivan Kukuljević Sakcinski priopći u povijesti »Susjedgrada« i »Medvedgrada« (Arhiv), od još veće cijene je pako obilna ona građa koju izda na svijet preč. g. dr Franjo Rački u spisima Jugoslavenske akademije, jer se tu piscu nanuđa obilje potankosti, karakterističkih za život onoga doba, jer se po Račkovim spisima može ocijeniti smjer i razmah cijele bune.

Čitalac, vješt povijesti, znat će ionako da sam se do najtanje malice držao historije, a ostalomu općinstvu navest ću samo izvore kojima sam se služio pišući ovu pripovijest, a to su: dr Franjo Rački: Građa za povijest seljačke bune.

Krajem 19. stoljeća na Trgu bana Josipa Jelačića mogli su se susreti i popričati Franjo Rački, Janko Ibler, Tadija Smičiklas, Izidor Kršnjavi, Adolf pl. Mošinski i, recimo, ban Karlo Khuen Hedervary.

c) ozbiljniju obradbu te pojave u historiografiji je počeo Franjo Rački.

Iz toga je povjesničar Franjo Rački godine 1871. zaključio da je Tomislav u međuvremenu postao kralj [ 1 ].

Nema sumnje da jedan od razloga snažnom angažmanu Akademije na području povijesti leži u činjenici da je njezin prvi predsjednik bio upravo Franjo Rački, otac hrvatske moderne kritičke historiografije (prema Stjepanu Antoljaku).

Okružena je visokim briegovima, koje pokriva šuma crnogorice, ima tu jelvika, ima gorskih luka i laza, livada najbujnijega planinskog i alpinskoga cvieća, ima potoka, potočića, vrelašca, dolina, prodola, polja, ima vidika koji ti do kraja razplamte dušu, ima puno, puno toga i kićeno je odielo, što ga Fužina nosi i njime se ponosi. U Fužinama je rođen prvi predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, doktor Franjo Rački, (1828. - 1894.).

" Bitne točke znanstvenoga i umjetničkog programa koji su tada zacrtali Strossmayer i Akademijin prvi predsjednik Franjo Rački, HAZU je sačuvao do danas, proširujući svoj ustroj i produbljujući znanstvene spoznaje u svih devet razreda i u svim znanstvenim i umjetničkim jedinicama do gotovo neslućenih rezultata ", naglasio je Moguš.

[ 49 ] Franjo Rački:« Koliko su velikane nauci i umjetnosti rodili i odgojili politički pocijepani ali duševno ujedinjeni narodi talijanski i njemački, dovoljno je samo pripomenuti.

Novak/pr. /, Franjo Rački u govorima i raspravama, Zagreb, 1925., s. 122).

Strčić,« Franjo Rački inspirator Strossmayerovih pothvata »; u: Josip Juraj Strossamayer povodom 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti, Zbornik radova, Zgb, 2006., s. 53).

Utemeljitelj HAZU je Josip Juraj Strossmayer, a prvi predsjednik bio je Franjo Rački. Naša je Akademija osnovana da hrvatskome narodu služi, da ispituje njegov jezik, njegovu povijest i književnost, domovine njegove prirodne odnošaje, riječi su kojima je Franjo Rački otvorio ovu Akademiju.

Akademik Petar Strčić, Zagreb: Franjo Rački kao prvi predsjednik Akademije (U povodu 150. obljetnice HAZU)

Prvi ju je 1881. godine objavio Franjo Rački u 13. knjizi " Starina " i otad je u znanosti poticala brojne raspre, prvenstveno s obzirom na svoj diplomatički sastav i sadržaj.

Antun Barac, Vladimir Becić, Bela Csikos Sessia, Rudolf Filipović, Dragutin Gorjanović-Kramberger, Krsto Hegedušić, Stjepan Ivšić, Vatroslav Jagić, Vjekoslav Klaić, Miroslav Krleža, Franjo Marković, Marijan Matković, Andre Mohorovičić, Grga Novak, Ivo Padovan, Franjo Rački, Vanja Radauš, Tade Smičiklas, Ivan Supek, Ferdo Šišić, Andrija Štampar, Božidar Širola, Stjepan Šulek - samo su neke od osobnosti čija su imena zlatnim slovima upisana u 150 godina dugu povijest naše najviše znanstvene i umjetničke institucije.

Prvi i također dugogodišnji predsjednik Hrvatske akademije bio je Franjo Rački (Fužine, 1828. - Zagreb, 1894.), povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, »otac hrvatske moderne kritičke historiografije«.

Takav korienski obrazac slijedili su August Šenoa, Ante Kovačić, Eugen Kumičić, Josip i Ivan Kozarac, Franjo Rački, Tade Smičiklas i Vjekoslav Klaić.

Ivo Goldstein je autor rada Franjo Rački kao istraživač hrvatskoga srednjovjekovlja (41 - 49).

Na temu 150. obljetnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izlagao je akademik Petar Strčić iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, istaknuvši kako je upravo dr. Franjo Rački bio prvi predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, čije je osnivanje davne 1861. u Hrvatskome saboru potaknuo Strossmayer.

Podrijetlo Hrvata još uvijek nije razjašnjeno.Razna su se mišljenja u povijesnoj znanosti iskristalizirala u četiri osnovne teorije o podrijetlu Hrvata, dok ostala mišljenja predstavljaju više ili manje uspješne varijacije jedne od ovih teorija.Slavenska teorija koju je postavio Franjo Rački govori da su Hrvati jedno od slavenskih plemena koje doseljava u seobi Južnih Slavena.Teoriju o socijalnom dualizmu postavio je Vjekoslav Klaić.Po njegovu je mišljenju pleme Hrvata doselilo na prostor današnje domovine i potčinilo Slavene svojoj vlasti, pri čemu su Hrvati stvorili vladajući sloj, dok su Slaveni bili njihovi podložnici.Gotska teorija smatra Hrvate potomcima slaviniziranih gota.Ta je teorija bila zasnovana na pogrešnome tumačenju djela splitskog arhiđakona Tome " Povijest salonitanskih i splitskih biskupa ", važnog izvora za najstariju povijest Hrvata nastalog u 13. stoljeću.Četvrta teorija, ujedno i najpopularnija, iransko-kavkaska, tvrdi da su se Hrvati doselili iz Irana, a zasnovana je na nalazu dvaju natpisa na području ušća Dona u Azovsko jezero, tzv. Tanaiskim pločama, s imenima Horoathos i Horuathos koji se mogu povezati s hrvatskim imenom, te na sličnosti imena Hrvat s imenom perzijske pokrajine Harahvatije (područje današnjeg Afganistana oko grada Herata) U blizini afganistanskoga grada Kandahara, na mjestu nekadašnjega glavnoga grada države Harahvaiti (Harahvatije), danas se nalazi selo Haravacija.

U drugoj polovici tog stoljeća Franjo Rački vrlo uvjerljivo dokazuje kako je Zvonimir umro naravnom smrću, a priklonili su mu se mnogi tadašnji povjesničari poput Vjekoslava Klaića, Ivana Tkalčića, Matije Mesića, Tadije Smičiklasa, Kerubina Šegvića i drugih.

Tu je rođen dr. Franjo Rački, akademik i prvi predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Strossmayer, dr. Franjo Rački, grof Julije Janković, barun Metel Ožegović te mnogi drugi uglednici onoga doba.

Franjo Rački (1828. Fužine - 1894.) povjesničar i političar, prvi predsjednik JAZU u Zagrebu, autor Nutarnje stanje Hrvatske prije 12. vijeka - prve sociološko-povijesne studije o hrvatskom ranom srednjem vijeku.

U ne tako davnoj prošlosti u Fužinama su rođeni Franjo Rački, suosnivač Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti kao i Krešo Golik, poznati režiser.