Takva uloga namjenjuje se širokom potezu od Ilice do Baštijanove ulice na Trešnjevki kao novoj urbanoj osi i istovrijednom pandanu zelenih prospekata u središnjem području Donjega grada.

Budući da smo velika župa, ne poznajemo sve dijelove stoga smatramo da bi nam se trebali javiti suradnici iz svih dijelova Donjega grada jer na žalost do sada nemamo pokrivenost cijele župe volonterima.

O tome svjedoči geneza Donjega grada, utemeljena na strategiji sustavnog i etapnog uređenja javnih prostora: trgova (Jelačićevog, Iličkog/Britanskog, Preradovićevog, Svačićevog), perivoja (Tuškanac, Cmrok, Zelengaj), te slijeda perivojnih trgova uokolo užeg središta grada (Lenucijeva ili Zelena potkova).

Zajedno s Trgom maršala Tita gdje se nalaze Zagrebačko sveučilište, Hrvatsko narodno kazalište, buduća Muzička akademija, te Muzej za umjetnost i obrt, zatim s Etnografskim muzejom na Mažuranićevom trgu, te malo dalje Muzejom Mimara, Hrvatski povijesni muzej zaokružio bi jednu novu kulturno-obrazovnu cjelinu donjega grada ', ocjenjuje Šipuš.

Ipak, stube svakodnevno služe svojoj namjeni i pješaci ih vole kao najkraću vezu između Gornjega grada i dijelova Donjega grada, a mnogi i nadalje sjede na propalim klupama degradiranih nekadašnjih gornjogradskih promenada.

Kod Pampasa i (li) Rokusa, pritom, svoja su snažna i preplanula tijela znatiželjnim susjedama pokazivali Ferika, Džela, Bajko, Ivo, Zlatko..., a iz Donjega grada, pak, stizale su bajke o njihovu junaku Broki.

Finalni turnir održan je na sam Dan Donjega grada, 23. rujna 2011. godine.

Projektima povezani, Trg kralja Tomislava, Starčevićev trg, te Mažuranićev i Marulićev stvaraju perivojski okvir Donjega grada.

Uklanjanjem pruge, tj. njezinim pospremanjem u nižu razinu podzemlja, u tom radikalnom prijedlogu može se ostvariti potpuno novo povezivanje zapadnoga dijela Donjega grada i Trešnjevke.

Na početku je sintezni prikaz urbogeneze i arhitektonske bašti ne Donjega grada, najvećeg sastojka povijesne urbane jezgre Zagreba.

Dosadašnje najčešće neosmišljene, bez adekvatnog programa i često ad hoc intervencije u gradsko tkivo trebale bi biti jedan od poticaja za ozbiljniji pristup istraživanju i urbanoj rekonstrukciji Donjega grada odnosno središta Zagreba.

Bandićeva snaga proizlazi iz servisiranja interesa građevinske mafije uz cijenu organiziranoga arhitektonskoga uništavanja grada - ne samo Donjega grada, nego i sljemenske zone, i Novoga Zagreba gdje se namjerava provesti pravi ekocid - i svaka politička matematika koja u konzekvenci taj proces pokušava zaustaviti donosi na scenu određenu građansku kvalitetu.

Uz prve ljubitelje koji su šport prihvatili kao rekreaciju, pa su osim boravka u prirodi svoje slobodno vrijeme provodili u gradu na improviziranim igralištima kao što su bile zaleđene površine u još neizgrađenom središtu Donjega grada, rekreacija i zabava u društvu s istomišljenicima tijekom vremena će se intenzivirati i poprimiti natjecateljski duh pravih športaša, što će regrutirati njihovu publiku.

Naš dom u samom je središtu (Donjega) grada.

I ovaj se istočni dio Donjega grada gradi planski, uz sudjelovanje brojnih tadašnjnih vrhunskih arhitekata: Huge Ehrlicha, Drage Iblera, Stjepana Planića i drugih.

Toga dana skupina civila s područja Donjega grada javlja da su na području Kosmačevog jezera ugroženi neprijateljskom vatrom prilikom sječe ogrjevnog drva.

Povijesna jezgra grada sastoji se od triju cjelina: Kaptola, središta Katoličke crkve i duhovnog života, Gradeca, upravnog središta Republike Hrvatske te Donjega grada, poslovnog središta i urbanog dijela grada.

Snješka Knežević, povjesničarka urbanizma, autorica je hvaljene i nagrađivane knjige Zagrebačka zelena potkova, u kojoj je pišući o središtu Donjega grada branila i Fabrisov projekt zgrade na Trgu maršala Tita.

Revijalna utakmica kadeta i juniora NK Olimpija i đakovačke NK Croatia, kulturno-zabavni program, završno natjecanje Lige Slavonije i Baranje u potezanju konopa, brojni štandovi sa suvenirima i igraonice za mališane... samo su neki od sadržaja u kojima su stanovnici Donjega grada, ali i cijeloga Osijeka, mogli uživati jučer, na završnoj svečanosti velike proslave Dana Gradske četvrti Donji grad. Jako mi se sviđa program, posebice što ima toliko aktivnosti namijenjenih djeci.

Da su članovi Vlade Republike Hrvatske doista svjesni koje se bogatstvo krije u domovima ispod gornjogradskoga Trga sv. Marka, preko Donjega grada, niže prema njegovim rubovima pa sve do posljednjega mjesta na hrvatskome sjeveru i jugu, istoku i zapadu, onda nikad ne bi tako pogriješili i u

Šahovski turnir humanitarnog karaktera uz Dan Donjega grada (16, 22. i 23. rujna)

Završetkom još 5 četvrerokatnica u Srijemskoj ulici i nekoliko dvodomki u Labinskoj te je godine završen kompleks zgrada budućega velikoga naselja na krajnjem jugu Donjega grada istočno od Tenjske ceste (današnje Ceste Josipa Reihla-Kira).

Više od 150 članova udruga Zelena akcija i Pravo na grad sinkronizirano je podiglo oko 50 tisuća dopisnica koje su građani potpisali uz peticiju ' Stop devastaciji Cvjetnog trga i Donjega grada '.

Svoj zmijoliki oblik zahvaljuje prilagodbi terenu koji baš na tom predjelu gorje Medvednice spušta u ravnicu Donjega grada gdje je Ilica ujedno i ulica.

Nekad prvi Bandićev čovjek čije ime stoji na svim važnijim urbanističkim dokumentima od sedamdesetih godina pa do danas, oštro se obrušio na novi GUP i za Javno kaže kako ne vjeruje u komercijalnost tzv. Horvatinčićeva projekta, kao ni u bajkovito opisivanu budućnost Donjega grada.

Pokazivala mi je razne dijelove donjega grada koji su mi do tada bili nepoznati, iako sam u tome gradu odrastao, i govorila mi o njegovoj povijesti na jedan neobično zanimljivi način, kao da slušam o tajanstvenim paralelnim svjetovima koji se tek katkada, rijetko, okrznu našega.

Uspinjača je u promet puštena 8. listopada 1890. omogućivši brzu vezu između sve većega, narastajućega Donjega grada i staroga, gornjeg dijela Zagreba, koji je u to doba bio središte političkoga, administrativnoga i duhovnog života.

Međutim, već od sredine sedamdesetih, od Detaljnog plana središta grada koji je izradio Urbanistički zavod grada Zagreba, a vodio Branko Kincl, bilo je prihvaćeno da se unutrašnjost blokova najužeg dijela Donjega grada uredi, a time i sanira formiranjem uređenih " passagea " kroz blokove kao javnih prostora koji nisu nepoznati motiv u tom dijelu grada.

Mjeru te obzirnosti određivao je stručni rad, a jedine opcije koje nisu dolazile u obzir bile su razaranje blokovske matrice Donjega grada, ali i njena nedodirljivost.

Ne zbog pritiska javnosti, već zbog ukupne opisane atmosfere i rješenja u pogledu razvoja Zagreba, ne vjerujem u bajkovito opisivanu budućnost Donjega grada.