Platane su nekada bile simbol Gornjega grada, ali eto smetale su ponosnim gornjo - građanima...

Jedinstven zeleni okvir Gornjega grada ničiji je prostor.

Ipak, stube svakodnevno služe svojoj namjeni i pješaci ih vole kao najkraću vezu između Gornjega grada i dijelova Donjega grada, a mnogi i nadalje sjede na propalim klupama degradiranih nekadašnjih gornjogradskih promenada.

Apel za cjelovitu obnovu stuba motiviraju stoga dvije pobude: 1. da se restauriraju u obličju u kojem su se održale kao spomenik zagrebačke urbane kulture XIX. stoljeća i urede kao dio zaštićenoga zelenog okvira Gornjega grada, te 2. da pridonesu unapređenju kulture pješačenja tog najljudskijeg načina kretanja i njegovu dostojanstvu u toj maloj zoni izvan putanja automobilske svevlasti.

I Sava se cakli i potoki svi, a z Gornjega grada pak CINKUS zvoni, pa kad bus ti Zagreb me trebal il zval, svoj zivot i srce za tebe bum dal.

Kada, pak, ukupni dug jednom prijeđe (a to će biti ubrzo) bruto nacionalni dohodak, tada će kroz prozor hrvatske kuće odlepršati zadnja pahuljica suvereniteta, kao što se jučer ponos išuljao sporednim hodnicima Sabora u mrak Gornjega grada.

Jedna ruka prikazana je u oklopu i simbolizirala je Donji grad u kojem je bila vojna uprava, a druga, bez oklopa, označavala je civilno stanovništvo Gornjega grada.

1979. URBANISTIČKI PLAN GORNJEGA GRADA I KAPTOLA

Međutim, znatna udaljenost od Gornjega grada utjecala je na sporiji razvoj toga dijela Osijeka.

U našim krajevima posvećene su sv. Marku dvije katedrale: u Korčuli i u Makarskoj, a u Zagrebu na Griču starodrevna crkva Sv. Marka postade kao neki simbol Gornjega grada te crkva koja je možda najviše ušla u razna povijesna zbivanja hrvatskoga naroda.

Kako bi podsjetili na nekadašnji duh i raspoloženje Gornjega grada, osmišljen je projekt Gornjogradske glazbene vedute pa sada svake subote i nedjelje prije podne na Strossmayerovu šetalištu, Trgu sv. Marka ili na Katarinskom trgu ulični svirači zabavljaju mnogobrojne turiste koji hrle u razgledavanje Gornjega grada.

Kao što je već poznato sredinom prošle godine započeta je izrada Provedbenog urbanističkog plana uređenja i revitalizacije Gornjega grada i Kaptola.

Ovim bih putem želio zahvali stanovnicima Gornjega grada na razumijevanju i strpljenju.

I da, možda ime ove institucije više nije isto i možda se tijekom godina mijenjalo (danas je to Hrvatski geološki institut), možda joj ni sjedište više nije na istoj adresi (s Gornjega grada seli u smjeru jugoistoka), no jedno je sigurno: temeljna zadaća ove značajne institucije i danas je, kao i prije stotinu godina, ostala u svojoj esenciji ista, a to je izradba geoloških karata.

Tuškanac, Zelengaj, zeleni okvir Gornjega grada sa sustavom povijesnih stuba (prema projektu Milana Lenucija) bili su joj trajnom preokupacijom, određenom težnjom socijalizacije tih najvrednijih šuma-parkova i« praznih »prostora Zagreba.

Smještena u ambijent križevačkoga Gornjega grada, uz aleju kestenova i gornjogradskih platana, Kapetanovu kuću čine staro i novo zdanje u dvorištu, svojevrsnom parku prirode.

Drugu festivalsku večer otvorio je vrlo dobar Povratak autorice Magde Dulčić, u kojem pjesnik šeće ulicama Zagreba te u svakom kutku Gornjega grada pronalazi motive mora i rodnog otoka Hvara.

U toj intimnoj atmosferi umjetnici se povežu s publikom i svi skupa stvaraju novu povijest Gornjega Grada.

Sjeveroistočni plato Gornjega grada naseljen je najkasnije potkraj VIII. st. pr.

Hrvatski prirodoslovni muzej, jedan od najvećih muzeja u Hrvatskoj, smješten je u povijesnoj plemićkoj palači na bedemima zagrebačkoga Gornjega grada.

Velika smjena veleposlanika trebala se dogoditi još prošloga ljeta, ali pokušaj dvaju političkih brežuljaka - Gornjega grada i Pantovčak a - da usklade kandidate za veleposlanike završio je debaklom -...

Ispred gradskog groblja u Križevcima, na sjevernom dijelu Gornjega grada, smjestila se kapela sv. Roka.

Mi kao glazbenici koji već više od 20 godina djelujemo na zagrebačkom Gornjem gradu (i u crkvi sv. Marka) nakon dugog razmišljanja odlučili smo provesti u djelo naum o pravom i punokrvnom oživljavanju nekadašnje atmosfere Gornjega grada i njegove centralne svečanosti.

Uvjereni smo da upravo onaj dio građanstva koji je nekada činio bilo Gornjega grada, Krvavog mosta i Tkalčićeve ulice, može postati pokretačka snaga njegova ponovnog oživljavanja, dati Gradu mjesto koje mu opravdano pripada i prihvatiti časnu odgovornost zauzimanja vlastitog mjesta u njemu.

O takvim lomovima i izdizanju svjedoči i vidljiva stuba između Donjega i Gornjega grada.

Novijim se istraživanjima Vodene glave južno od Iloka pokazalo da ondje pronađene keramičke vodovodne cijevi, postavljene od izvora Dekana do Gornjega grada, potječu iz vremena austrijske vlasti, dok je pravi početak rimskoga vodovoda nađen na brdu Principovcu.

Kad je započeo gradnju Đakovačke katedrale, Strossmayer je poslao dopis Namjesničkom vijeću u Zagrebu da ono potakne Gradsko poglavarstvo u Osijeku i same župljane Gornjega grada na izgradnju nove župne crkve.

Bijaše tolika pratnja ljudih, idućih u redu po dva i dva, da kad bijahu prvi jur u stolnoj crkvi sv. Stjepana, zadnji još neostaviše vrata gornjega grada.

Za zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića Muzej Marton " još jednom potvrđuje da Zagreb bio jest, je i ostaje europska kulturna metropola ", dok je za domaćina Veljka Martona on dokaz da Zagreb ima što ponuditi strancima koji u njega dođu, ali i jak doprinos popularizaciji i oživljavanju Gornjega grada.

Vjekoslav Majer Lojzek, taj naš posljednji pjesnik i feljtonist Gornjega grada i starinskog života zagrebačkih purgera, svojim građanskim životom najbolje ilustrira i svjedoči punoću i domet tog najzagrebačkijeg pogleda.