- U IX. izbornoj jedinici je na parlamentarnim izborima 2011. godine zabilježena najmanja izlaznost od 57,06 %. 2007. je ova izborna jedinica s 60,55 bila pretposljednja po izlaznosti, dok je 2003. na izbore u ovoj jedinici izišlo 65,7 % birača, rekla je Doolan podsjećajući kako niska izlaznost dovodi u pitanje sustav predstavničke demokracije, te dodajući kako se " moramo upitati i zašto je manji odaziv na izbore u novim demokracijama ".

Ukoliko se uzme u obzir ukupno biračko tijelo na parlamentarnim izborima 2011., u Hrvatskoj je na izborima sudjelovalo oko 54 % birača, a ako se u obzir uzmu samo birači s prebivalištem u Hrvatskoj - oko 63 % birača, pa bi dakle Hrvatska, uzmu li se u obzir samo birači s prebivalištem u RH, bila na razini starih demokracija, no uzme li se u obzir cjelokupno biračko tijelo bila bi u grupi niske izalznosti na čijem su začelju Poljska, Litva i Rumunjska, rekla je Doolan podsjećajući i na činjenicu pada izlaznosti na izbore za Europski parlament koja je sa 61,99 % 1979. godina pala na 43 % 2009. godine, pri čemu je najveća izlaznost od 90 % zabilježena u Belgiji i Luksemburgu, a najmanja - ispod 30 % u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

Ukoliko pobijedi Turnera, očekuje ga James Doolan za titulu europskog prvaka iste organizacije, a realno je i očekivati da sa istom pobjedom zaslužuje ulaz u ljestvicu europskih top 10 boraca do 70 kg za ovu godinu.

Izborna participacija u Hrvatskoj opada neovisno o tipu izbora, a iznimka su parlamentarni i predsjednički izbori 2000., godine što se smatra situacijski uvjetovanim, i lokalni izbori 2009. kada je uveden neposredan izbor župana, gradonačelnika i načelnika, kazala je Doolan koja je, uspoređujući izlazak birača na referendum o pristupanju Hrvatske u EU, kao značajan iznijela podatak prema kojem je u Gradu Zagrebu, koji je zabilježio najveći izlazak birača s 55.13 %, dok je u Zadarskoj županiji na ovaj referendum izišlo 38.57 % pri čemu je Zadarska županija bila na pretposljednjem mjestu po izlaznosti.

Bila su to pitanja iz rasprave nakon predavanja dr. Doolan koja je publici ponudila modele aktivnosti građana iz kojih, zbog izostanka istraživanja kod nas, nije jasna pozicija Hrvatske u odnosu ne trendove.

Konferencija u organizaciji Kluba studenata sociologije Antifjaka traje od srijede do petka, a osim same projekcije koja će se održati u 19 sati u predavaonici 121, danas na rasporedu je i radionica profesorice Karin Doolan (Sveučilište u Zadru) pod nazivom Alternative sadašnjem sustavu obrazovanja: potencijal paradigme zajedničkih dobara, a u 17 sati održat će se okrugli stol na temu Zajednički urbani prostori (govornice su Željka Tonković sa Sveučilišta u Zadru i Antonija Komazlić, aktivistica).

U srijedu, s početkom u 9 sati, Ivana Dujić započet će Susret u Gradskoj knjižnici Zadar s radionicom, nakon čega slijedi okrugli stol u 14 sati na Sveučilištu u Zadru (Stari kampus, Svečana dvorana) na kojem će govoriti prof. dr. sc. Robert Bacalja, doc. dr. sc. Karin Doolan, Nikolina Miočić, dipl. tur. kom., doc. dr. sc. Bojana Ćulum, doc. dr. sc. Sanja Skočić Mihić, mr. sc. Iva Hilj i Marta Cifrek-Kolarić, prof. psych.

ZADAR - Sociolozi sa zadarskog sveučilišta doc.dr. Karin Doolan i dr. Sven Marcelić jučer su iznijeli podatke kako u Zadru ima najmanje udruga civilnog društva te kako birači u Zadarskoj županiji u najmanjem postotku RH izlaze na izbore.

Javno predavanje održala je doc.dr.sc. Karin Doolan

Ističući kako nije lako doći do podatka o broju volontera u Hrvatskoj, Doolan je kazala kako je 23 % europskih građana starijih od 15 godina uključeno u dobrovoljni rad, dok je prema podacima Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Hrvatskoj taj udio 10,7 % a prema podacima Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva 5 %.

- Velika su očekivanja po pitanju toga što bi aktivni građanin trebao moći raditi; brinuti se o dobrobiti drugih, biti odgovoran prema boljoj organizaciji društva, participirati u životu zajednice i njegovati vrijednosti koje doprinose suživotu; od prihvaćanja različitosti do solidarnosti, kazala je Doolan navodeći podatke iz istraživanja provedenog 2009. godine na području država članica EU, a prema kojem najveći kompozitni indikator aktivnog građanstva, sastavljen od indikatora među kojima su zastupljenost žena u parlamentu, izlaznost na izbore, sudjelovanje u prosvjedima i uključenost u zajednicu kroz djelovanja u udrugama, imaju Švedska, Norveška i Danska, a najmanji Poljska i Mađarska.

Lancon vode Martin Doolan, Miljenka Demel i Branka Rajković.

Dolazi iz kluba DKNY Dinky Ninjas a treneri su mu James Doolan i Paul McVeigh.

Hrvatska je između relativno niske i niske razine volontiranja, kazala je Doolan dodajući kako je, prema podacima UNDP-a iz 2004., u Hrvatskoj na 10.000 stanovnika bilo 6,1 udruga, pri čemu je najveći broj udruga bilo registrirano u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (8.3) i u Zagrebu (7,3), dok je Zadarska županija bila ispod prosjeka s 5 udruga na 10.000 stanovnika.

- Baranović, B., Doolan, K., i Jugović, I. (2007).

Karin Doolan s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu održat će uvodni osvrt na navedenu temu, a nakon toga će se Biljana Kašić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru osvrnuti na pitanja feminističke epistemologije.

U sklopu uvodnog izlaganja doc.dr.sc. Karin Doolan biti će riječi o tome kako se shvaća aktivno građanstvo u odabranoj relevantnoj literaturi te što nam dostupni podaci govore o nekim aspektimaprakse aktivnog građanstva, kako u širem europskom kontekstu tako i u Hrvatskoj i Zadru.

To su samo neki od podataka iz opsežnog komparativnog istraživanja Instituta za razvoj obrazovanja obavljenoga u studiji " Hrvatski sustav financiranja visokog obrazovanja u europskom kontekstu ", autora Karin Doolan, Danijela Doleneca i Mladena Domazeta, koji su u studiji uspoređivali praksu u Hrvatskoj s onom u pet europskih zemalja Švedskoj, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i Mađarskoj.

Karin Doolan, novakinja na projektu MZOŠ Europski standardi u visokom obrazovanju i hrvatski sustav visokog obrazovanja.

Naime, na fakultetima na kojima su provedena istraživanja studenti ističu sljedeće probleme: nedostupnost literature za ispite, nedostupnost nekih profesora, loš raspored, velike grupe, ili pak subjektivnost ocjenjivanja (Doolan 2009).

Iznoseći podatke o broju birača izašlih na izbore i referendume u Hrvatskoj između 1990. i 2012., Doolan se posebno osvrnula na pad izlaznosti na području Zadarske županije, odnosno IX. izborne jedinice čiji je ova županija dio.

To su dva od mjerila aktivnih građana o čemu je predavanje u sklopu ciklusa Javna sociologija održala docentica Karin Doolan.

Neka onda barem pročita doktorat doktorice Doolan o tome kako samo student koji nema ekonomskih briga i ima riješen smještaj može studirati u roku.