Međutim čl. 1 Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN 151/04. od 29. 10. 2004.) određeno je da se u Ovršnom zakonu st. 2 čl. 96 koji je određivao stupanje na snagu Pravilnika o komisionoj prodaji briše, tako da prodaja putem komisiona određena čl. 143 a do čl. 143 f nije saživjela budući za to nije bilo provedbenih propisa.

Jedna od najvećih novina u Zakonu je prodaja pokretnina putem javnih komisionara kao potpuno novog instituta ovršnog prava, a ta je mogućnost prodaje pokretnina bila predviđena Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona NN 173/03. od 31. 10. 2003., a koji je stupio na snagu 8.11. 2003., te je istim zakonom bilo određeno da je Vlada RH dužna u roku od godine dana od stupanja Zakona na snagu, podnjeti Hrvatskom saboru prijedlog zakona kojim će se propisati da procesne radnje u postupku ovrhe na pokretninama, nakon donošenja rješenja o ovrsi, obavljaju ovlašteni privatni poduzetnici.

Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona od srpnja 2005. (NN 88/05) uvodi se sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi, čime se planira znatno rasteretiti sudove u ovršnom postupku te povećati djelotvornost ovrhe.

Ovršni je postupak strogo formalan postupak pa je ovrhovoditelj bio dužan u prijedlogu navesti glavni račun ovršenika kako je to propisano samim Zakonom, pa budući ovrhovoditelj nije tako postupio, i, dakle nije označio ovršenikov glavni račun, pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je prijedlog odbacio kao nepotpun jer je odredbom članka 35 OZ (izmijenjen i dopunjen čl. 20 Zakona o izmjenama i dopunama ovršnog zakona NN 88/05., dalje ZOID OZ), i čl. 207 toga Zakona propisano što sve mora sadržavati prijedlog za ovrhu, pa ukoliko prijedlog ne sadrži sve Zakonom propisane potrebne podatke sud će prijedlog odbaciti rješenjem ne pozivajući predlagatelja da ga dopuni ili ispravi.

Sve do donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN 88/05) u ovršnim postupcima pred redovnim sudovima prevladavalo je mišljenje kako se odredba čl. 109. st. 1. Zakona o parničnom postupku obavezno primjenjuje u onim slučajevima kada su uočeni određeni nedostaci u ovršnom prijedlogu ili prilozima.

Zadnjim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2005. g. na inicijativu Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u članku 130. izmjena Ovršnog zakona pokušalo se prevladati pitanje aktivne legitimacije i preciziranje tužbenog zahtjeva kada se radi o pravu na utuženje i naplatu bruto plaće radnika, a s obzirom da je člankom 83. stavak 5. Zakona o radu utvrđeno da je plaća radnika, plaća u bruto iznosu.

Donesen je novi Zakon o kaznenom postupku, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, Zakon o upravnim sporovima.

Navršava se godina dana od dana stupanja na snagu čl. 102 Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (28.1.2006.) kojima je određeno sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi kao novog tijela ovršnog postupka, najznačajnije novine Ovršnog zakona (NN 88/05).

Već je novelom Ovršnog zakona 2003. (Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona od 15. listopada 2003. objavljen je u Nar. nov., br. 173/03 - u nastavku teksta ZID OZ/03.), tada kroz nove odredbe članaka 307. a do 307. s, bilo pro pisano da javni bilježnici donose rješenje o ovrsi na temelju vje rodostojne isprave, ali i da javni bilježnici donesena rješenja o ovrsi i provode, osim u slučajevima kad je riječ o ovrsi na pokretninama. (Članak 307. a stavak 1. Ovršnog zakona, Nar. nov., br. 57/96, 29/99, 42/00 Odluka VSRK 173/03, 194/03 - u nastavku teksta OZ 2003)

Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 173/03) uvedena je u naš ovršnopravni sustav javnobilježnčka ovrha na temelju vjerodostojne isprave, slijedeći nastojanje (uvedeno prenošenjem ovlasti javnim bilježnicima voditi ostavinski postupak) da se iz sudskog sustava izdvoje oni predmeti koje, s obzirom na njihov, u osnovi nesporni, karakter mogu rješavati druga tijela.

Teme sastanka bile su nacrt Prijedloga zakona o obveznim odnosima i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama ovršnog zakona, kojih je nositelj Ministarstvo pravosuđa, te Prijedlog zakona o osiguranju depozita i operacije na otvorenom tržištu ", stoji u priopćenju Ministarstva financija.

Sudionici sastanka raspravljali su i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama ovršnog zakona, te su još jednom razmotrene i usuglašene pojedine odredbe Prijedloga zakona o osiguranju depozita.

Drugim riječima, prema sadašnjem prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, javni bilježnici sudjelovati će u ovršnom postpuku, ne samo kao oni koji provode dražbe već i kao oni koji određuju ovrhu u određenim situacijama.

Kako je Zakonom o izmjenama Ovršnog zakona objavljenog u Narodnim novinama br. 12/12 od 26. siječnja 2012. godine ponovno odgođena primjena tih odredaba sve do 1. srpnja 2012. godine, a u Hrvatskom saboru izglasan je i Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona prema kojemu je primjena ponovno odgođena do 15. listopada 2012. godine, novi Ovršni zakon još uvijek se ne primjenjuje u njegovom pretežnom dijelu.

Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2003. nije uspio riješiti ni ublažiti navedene nedostatke, stoga se pristupilo pripremi predloženih izmjena i dopuna.

Vlada RH je početkom rujna u saborsku proceduru uputila Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona.

Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2005. godine promijenjen je članak 70. OZ-a na način da je, ovim zakonom, otklonjena stvarna dilema oko granice odgovornosti obrtnika.

Ministarstvo pravosuđa na svojoj je web stranici objavilo Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona kao i Zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima.

Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, usvojen 15. listopada 2003. godine, (NN br. 173/03) će u najvećoj mogućoj mjeri spriječiti zlouporabe procesnih prava, posebno one kojima je svrha odugovlačenje postupka, te će povećati učinkovitost postupka putem komisione prodaje pokretnina, prijenosom procesnih radnji iz nadležnosti sudova u nadležnost javnih bilježnika kao i omogućavanjem da zapljenu i prodaju pokretnina u ovršnom postupku obavljaju ovlašteni privatni poduzetnici (komisiona prodaja).

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2005. svojim čl. 8 (koji je nastavno brisan) predvidio je prevladavanje ovakvih situacija pozicioniranjem državnog odvjetništva kao tijela legitimiranog za pokretanje postupaka koji imaju za cilj naplatu tražbina u korist države.

Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2003 (Novela 2003) učinjen je veoma značajan iskorak u prenošenju ovršne funkcije sa sudova na javne bilježnike.

Suglasnost o zapljeni plaće u cijelosti - mislim se ajd dobro pokriveni su Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, čl. 82 (NN 88/05).

Zadužnica - je pravni akt definiran zakonom (čl. 183. Ovršnog zakona - NN 57/96; čl. 85. onog prije navedenog NN 88/05 i čl. 24. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona - NN 29/99).