Božidar Šimunić je govoreći o knjizi " Časopis Iskra " " kazao kako je profesor Dorkin u njoj obradio časopis koji je izlazio u Zadru, gradu koji je hrvatskoj kulturi dao mnoge nemjerljive plodove duha:

Sami sudionici su ocjenjivali ulja i odlučili da je najbolje ulje proizveo Vlatko Dorkin iz Preka.

Suvremena hrvatska književna povijest drži da je Mladen Dorkin najvrsniji poznavatelj časopisa Iskra koji se krajem 19. stoljeća u Zadru pojavio kao svojevrsna kopča realizma i moderne.

U knjizi jednostavno naslovljenoj " Časopis Iskra " Dorkin iznosi cjelokupnu problematizaciju časopisa posebice se osvrćući na lik i književno-kulturni program Iskrina glavnog urednika i pokretača Nikole Šimića.

U uvodnom poglavlju Dorkin problematizira genezu časopisa, od same Šimićeve ideje o pokretanju i potrebi časopisa za pouku, književnost i kulturu, pa do temeljite razrade tematskog okvira časopisa i njegovih tendencija.

U tom kontekstu Dorkin će i citirati Nikolu Šimića koji u uvodnoj riječi Iskre priznaje kako nam " kultura, književnost, može jedino narod podignut, više nego jalova i brbljava politika, koja nam uzaludno troši sile, podjarujući nas na sebične prkose i sićušne zadjevice...

Stoga nije slučajnost da i humanist Mladen Dorkin koji je cio svoj život utkao u obrazovanje mladih generacija neprestano u njima budeći žar za ljepotom umjetnosti i duhovnog bogatstva, Šimićevim riječima s kraja 19. stoljeća želio upozoriti na dugotrajnu hrvatsku zbilju.

Tečaj je završilo petoro mladih otočana: Martina i Lucija Dorkin, Ivan Šimičev, Roko Blaslov i Josip Gregov, a diplome im je podjelio načelnik općine Preko Ante Jerolimov.

Dorkin je, između ostalog, naglasio kako je akademik Frangeš četrdeset godina bio kritičarski autoritet zahvaljujući rijetkom osjećaju za tradicionalno i moderno, kako je bio Europejac suštinom svoga bića, te kako je svojim stilističkim pristupom u književnoj teroriji i povijesti književnosti zamijenio prevladavajući pozitivizam.

Skupštini " Luzora " bilo je nazočno 40 žena koje su odabrale Mercedes Barić za predsjednicu udruge, Sonju Kačan za potpredsjednicu, Jelenu Dorkin za tajnicu te Nadzorni odbor. " Lipo mirišeš, ka luzor ", nekad se znalo reći, jer " luzor " je jedan od najljepših cvjetova ruža u priješkom dijalektu, a odabrale smo to ime jer je Gospe Od Ružarija, Gospe Od Ruža, naša glavna fešta u Preku, a i župa Preko je istoga imena.

Priredbu je otvorio donačelnik Općine Preko, Nediljko Milin, a prije toga je učenica 3. razreda Marija Stipanov izvela recitaciju " Došašće ", a učenice 8. razreda Iva Sorić, Martina Dorkin, Patricija Batistić, Antonija Dorkin i Lorena Lončar, recitaciju " Četiri svijeće " koje su pritom u rukama držale upaljene svijeće, a bile su i suvoditeljice daljnjeg programa.

Na svoju majku Milicu Mladen Dorkin nasrnuo je nožem u kolovozu ove godine u stanju koje je ocijenjeno kao neubrojivo te će 22 - godišnji mladić s inteligencijom djeteta od devet godina sljedećih šest mjeseci provesti u bolnici na Ugljanu

Ono što karakterizira Vidrića je izuzetna sposobnost da problem preobrazi u sliku, istaknuo je, među ostalim, Dorkin.

U svom pristupu predavanju o Vidriću Dorkin je interpretativno zahvatio dvije pjesme, " Mrtvac " i " Kipovi ".

Bio je i ostao zahvalna tema svim književnicima, kazao je Dorkin.

ZADAR Sudsko vijeće zadarskog Županijskog suda u četvrtak je utvrdilo da je Mladen Dorkin (44) bio potpuno neubrojiv u trenutku kada je 25. kolovoza ove godine na svoju majku Milicu (69) nasrnuo nožem i gotovo je usmrtio ubodima, te je donijelo odluku prema kojoj će Dorkin biti prisilno smješten u Psihijatrijsku bolnicu na Ugljanu idućih šest mjeseci.

Milica Dorkin je u istrazi kazala kako ju je sin u hodniku zgrabio lijevom rukom ispod pazuha, privukao k sebi i počeo ubadati kuhinjskim nožem. Dok me ubadao, nije govorio ništa.

Toga dana mi ništa konkretno nije učinila, ali zamjerila mi se od ranije rekao je Mladen Dorkin.

Suvremena hrvatska književna povijest drži da je Mladen Dorkin najvrsniji poznavatelj časopisa Iskra koji se krajem 19. stoljeća u Zadru pojavio kao svojevrsna kopča realizma i moderne

Kroz promišljeno komponirana poglavlja profesor Dorkin razrađuje i analizira Šimićevu uređivačku politiku, ali i vrijednosti književnih doprinosa u časopisu.

U putopisnom diskursu, koji Dorkin posebno problematizira, izdvajaju se svojim umjetničkim dometom ali i nacionalnim senzibilitetom - putopisi Mihovila Pavlinovića.

Postupak je trajao kratko jer je Dorkin priznao kazneno djelo koje mu je tužiteljstvo stavljalo na teret.

Kritičar hrvatske književnosti Mladen Dorkin u knjizi " U ozračju poezije i znanosti " odaje mu priznanje uspoređujući njegova djela s djelima hrvatskih velikana književnosti Ivana Mažuranića, Antuna Gustava Matoša i Silvija Strahimira Kranjčevića, i s djelima ruskog pisca Fjodora Dostojevskog.

U literarnoj-kratka priča, Dramskoj, Radijskoj, Likovnoj i Filmskoj radionici okušalo se i osmero naših učenika: Tereza Plantak, Lucija Ivković, Lucija Dorkin, Doris Zorić, Petra Dilber, Antonio Brkić, Stipe Baraba i Josip Lešković.

Profesor Dorkin odrastao je uz našeg najboljeg povjesničara književnosti Ivu Frangeša

Profesor Dorkin dvadesetak je godina predavao metodiku hrvatskog jezika na našem odjelu, a svojim je radom zadužio brojne studente kao i ustanovu na kojoj je radio.

Važno je istaknuti kako je profesor Dorkin odrastao uz našeg najboljeg povjesničara književnosti Ivu Frangeša, a mislim kako nije dobro što on nije sudjelovao u radu nedavno održanog znanstvenog skupa o Frangešu jer bi zacijelo imao puno toga kazati.

Napominje kako se Dorkin bavio različitim temama od lokalnih, zavičajnih, otočnih, čakavskih i zadarskih tema preko širih nacionalnih hrvatskih do tema iz susjednih književnosti.

Mnogi od naših članova (slikari, skulptori, fotografi) svoja su djela izlagali na samostalnim izložbama u Preku, Zadru, Zagrebu, Rijeci, Dubrovniku, i u nekim inozemnim gradovima. - istaknuo je Tomislav Košta, predsjednik Udruge Ars Uljan, istaknuvši da na " Ljepota raznolikosti IV. " izlažu Anselmo Dorkin, Bernardo Klarin, Branko Kuštera, Drago Ivanović Podvinjac, Eugen Frković, Irena Sikrić-Rančić, Ivo Lončar, Jadran Mašina, Jasna Knežević, Josip Gregov, Ksenija Kolega, Marlen Valcic-Thaner, Senko Sorić, Tomislav Košta, Zlata Mašina i Željko Jerolimov.

- Bio mi je dobar, služio mi je više od dvadeset godina, ali ne možemo više ni on ni ja - govori 78 godišnji Josip Dorkin koji je ispratio svog sivca, na ovaj neobičan put s jednog na drugi otok.