Gruzijski jezik (kartuli ena) se, kao i svi kartvelski jezici, piše pismom mhedruli (dosl. " vojničko pismo "), koje se razvilo iz starijeg pisma hucuri (" svećeničko pismo ").

Prozvao ga je međuznanjem (scientia media, dosl. srednje znanje).

Dakako, cilj yoge nije postati moćan čarobnjak koji uživa u svojim siddhijima (siddhi - dosl. savršenstvo, moć), cilj je oslobođenja od samsare i bilo kojih stanja lažnoga ega; međutim, taj je cilj za mnoge previsok pa padaju na iskušenju siddhija dok većinu i ne zanima ništa drugo nego siddhiji.

Obuhvaćeno gradivo dosl j edno prati nastavni plan i program kojim je predviđen fond od 36 sati godišnje, to jest učenici će se sa ovim predmetom susretati jedanput tjedno.

Kroz savlađivanje šahovske notacije, daje se značajan podsticaj razvoju v j eština čitanja i pisanja, ali se postiže i napredak u razum ij evanju prostorne organizacije, pr ij e svega kroz koncepte horizontalnosti i vertikalnosti, kao pret j eča koordinatnih s u st av a, ali i diskriminacije lateralizovanosti, za čije su ostvarivanje veoma pogodni zaht j evi za pravilnom orijentacijom šahovske ploče: u odnosu na b ij eloga i crnoga, tj. crnu boju polja u igračevom l ij evom uglu, ali i postavljanje dama na polja iste boje, a kraljeva na polja suprotne boje od figure koja se na njemu nalazi (videti način na koji su, u lekciji Ploča i figure, dosl j edno suprotstavljeni stavovi protagoniste viteza Filipa i antagoniste Crnog viteza).

A. da ne misliš... (uvodne riječi ili zaključne riječi uz neku tvrdnju ili najava neke radnje koja otklanja sumnju u ono što će govornik reći ili učiniti ili što je rekao ili učinio); mislim (da) = čini mi se, razg. mišljenja sam da; šta misliš (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika u zn. da to nije nešto osobito, da mnogo ne vrijedi ili da onaj kojeg se tiče ima o tome bolje mišljenje nego što to zaslužuje) [ A: Znaš, on ti je veliki igrač stolnog nogometa B: Šta misliš ];... mislim... čest. služi da onaj tko govori najavi da će se izraziti jasnije ili objašnjava što je mislio kad je izrekao prethodne riječi ili kad u obliku poštapalice uzima predah za daljnje izlaganje [ 3 puta po četiri to je 12, mislim tuce; 3 puta 4 to je dvanaest mislim tuce, evo da budem jasniji ]; možeš (si) misliti (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika, nakon svojih riječi ili nekog opisa čijeg postupka, radnje i sl.) 1. dosl. tako je kako se može pretpostaviti, sve je jasno, ne treba dalje objašnjavati [ plati grijanje, plati ostale režije, i tako dalje, možeš misliti ] 2. pren. iron. u zn. da što ne može biti, da tko nije za što sposoban, da je što obratno od onoga što se tvrdi ili što bi se moglo očekivati [ kaže da će sam iscijepati metar drva, možeš misliti kako će iscijepati ]; što (ti) misliš?, što (vi) mislite?, što misliš? u situaciji kad se što radi ili kad se traži mišljenje (ob. ne očekujući izravan odgovor, jer se podrazumijeva da je što dobro, povoljno, vrlo ispravno itd.); B. daj mi Bože što mi misli žena, ne daj što mi misli majka posl. žena misli da sam kod druge žene, majka da mi se dogodilo zlo (onda kad me nema dugo kod kuće); dati misliti (komu) radnjom ili tvrdnjom staviti koga pred probleme, učiniti da se zabrine, natjerati koga na razmišljanje [ da racionalni i iracionalni sloj ljudskoga mozga nisu dobro spojeni greškom evolucije, to se ne da dokazati, ali dade čovjeku misliti; potez konjem na bijelo polje dao mu je misliti ]; misliti svoje ne izjašnjavati se, ali držati svoje mišljenje; misliti svojom glavom biti neovisan u mišljenju, ne padati pod tuđe utjecaje, opr. misliti tuđom glavom; (to) ne bih ni u snu mislio, tko bi to mislio nikad se tome ne bih nadao; noću misli kako će (što će) danju... stalno smišlja, uvijek nešto snuje, stalno kuje planove [ noću misli što će danju prevariti ]

On preuzima noviji francuski prevod koji je sačinila Paule Charles-Dominique, i zadovoljava se time da uz malo poremećen (un peu dérangé) primijeti u bilješci br. 12 na dnu strane: 12 U arapskom tekstu stoji illâ anna fî aqlihi šay un, dosl. ali nešto je bilo u njegovom umu.

biti na svoju ruku biti poseban, neobičan; biti svoje glave biti tvrdoglav, svojevoljan; biti svoj čovjek biti materijalno nezavisan; doći po svoje 1. dosl. pojaviti se i tražiti svoj predmet, dio čega itd., zahtijevati povrat, isplatu itd. 2. dogoditi se kao neminovnost, biti rezultat neumoljivog slijeda događaja [ smrt je došla po svoje; došao vrag po svoje dogodilo se zlo koje se je neminovno moralo dogoditi, došlo je zlo koje smo tražili ili izazivali, pojavila se nevolja do koje je moralo doći ]; kao ni sebi ni svome raditi što vrlo površno, loše obavljati neki posao; među svojima među istomišljenicima, sebi sličnima; otpjevati (odraditi, završiti itd.) svoje (u raznim kontekstima i situacijama u zn. da je tko došao do kraja čega) [ odživio svoje više nema što posebno čekati u životu, sve je prošao u životu što je bilo najljepše, najvažnije i najplodnije ]; svak zna svoju, v. svȁk; sve ima svoje svaki posao ima svoje zahtjeve, traži potrebno znanje i vrijeme; ništa se ne može napraviti silom, na brzinu ili mimo pravila zanata; svoj svome 1. svoji ljudi (rodbina, svojta, zemljaci itd.) pomažu jedan drugoga 2. pov. trgovačka formula u zn. poziva da se kupuje kod zadrugara ili ljudi sličnog položaj

ok dosl, onda se slažemo da odgovore na dosta pitanja nemamo - ili je to samo domet ljudske sposobnosti imaginacije.

Mongoli su joj dali današnje ime (Narin Qala, dosl.

Svaki satelit GPS-a kontinuirano emitira Navigation message (hrv. navigacijska poruka) brzinom od 50 bit/s koja sadržava time-of-week (dosl. vrijeme u tjednu), GPS broj tjedna i informaciju o zdravlju satelita (sve emitirano u prvom dijelu poruke), efemeridu (emitiranu u drugom dijelu poruke) i almanah (posljednji dio poruke).

Zikr dosl. zazivanje, spominjanje, sje? anje -? esto u obliku zikrullah - jeste sje? anje i spominjanje Boga, Uzvišenog, Njegovim Lijepim Imenima;? initi zikr zna? i biti svjestan Boga.

Romanski jezici puni su takvih gramatičkih partikula, kao šp. donde (= gdje) lat. de unde; fr. dès (= od) lat. de ex; fr. dans (= u, na) lat. de intus, tj. dosl. = iz unutra, dok sinonimno šp. desde lat. de ex de, uz semantičko osnaživanje); šp. después i port. depois (= poslije) lat. de ex post.

b) spremnošću staviti se u punu službu Crkve bez umora, bez kajanja i bez popuštanja i najmanjoj napasti uskogrudnosti (dosl. kampanilizmu, pr.);

Mi danas jednostavno nemamo vremena za cekanje, voda je dosl do grla i zato kazem, davanje u koncesiju je dobar potez ocajnika.

A glede objašnjenja neugodnog pojma, kreten ti ne dolazi od francuske riječi chrétien, nego od crétin, koja se razvila iz staroprovansalskog: creitin, crestin, što znači ljudsko biće, (dosl.) kršćanin (ali sa značenjem: ljudski usprkos manjkavostima, kako objašnjava jedan jezikoslovac).

pisano je suđeno je, određeno je od sudbine; pisati po vodi, pisati kukom po (na) ledu raditi uzaludan posao; uzaludno se nadati; pisao ne pisao suši se 1. dosl. crnilo se u tintarnici suši i kad se čovjek njome mnogo ne služi pren. bez obzira na to da li se muškarac štedi u erotskom životu ili ne, njegova snaga s godinama prolazi; pisati što kome u zaslugu priznavati kao zaslugu; pisati što kome u grijeh smatrati koga krivim za što; piše mu na čelu (na licu, u pogledu, u očima) vidi mu se na čelu (licu itd.); piši kući propalo je o čemu što se smatra neuspjelim, neostvarljivim; slabo (zlo, crno) nam se piše neće biti dobro, bit će problema; piše pa briše stalno se predomišlja, mijenja mišljenje

Svi se, a posebno složeniji pojmovi, uvode postupno i sa velikom dosl j ednošću.

bestraga mu glava neka nestane bez traga, ne želim ga nikad više vidjeti; (kao muha) bez glave smušen (o), zbunjen (o), lakomislen (o); bez glave i repa nije potpuna i logička cjelina, smušeno; dajem glavu potpuno sam siguran u ono što govorim, ni najmanje ne sumnjam, jamčim (glavom) [ dajem glavu da vi ne znate što govorite ]; dignuti glavu osmjeliti se, opr. pognuti glavu; doći glave (kome) 1. prouzročiti čiju smrt 2. upropastiti čiju karijeru, budućnost, njegovu nepoželjnu ili zlu djelatnost, prekinuti čije dobre ili loše namjere, izvršiti ono što se misli kad se radi o glavi; dok mu stigne iz stražnjice u glavu treba dugo čekati da shvati (o onome tko sporo misli i slabo shvaća); držati glavu u pijesku (kao noj) ne željeti se suočiti s neugodnim činjenicama; držati u glavi pamtiti; dubiti na glavi svašta poduzimati uzalud ili po čijem prohtjevu; fali mu daska u glavi nije sasvim normalan; gdje mi glava tu mi hrana 1. pripadam onamo gdje živim 2. svagdje ću se snaći; glava mi puca (u izražavanju umora, napetosti i sl.) [ glava mi puca od tih uvijek istih razgovora ]; glavu gore ne daj se, ne budi malodušan, ne gubi optimizam, ne predaj se teškoćama, nevoljama i beznađu; glavom bez obzira (pobjeći) pobjeći u najvećem strahu, ne gledajući za sobom, bez osvrta; glavom i bradom iron. on sam, lično, osobno; glavom kroza zid (ići, pokušavati, ne moći) nastojati na čemu što okolnosti ne dopuštaju; glavu u vjetar 1. dosl. okrenuti se licem prema vjetru (da ne pozli kad se brod ljulja na moru) 2. ništa ne misliti, biti lakomislen, pustiti mozak na pašu; ide (mi, ti, mu itd.), mota (mi, ti, mu itd.) se po glavi pada mi na pamet, muči me kao misao, nosim u mislima (ob. za neku trajniju i duže zasnivanu ideju); igrati se glavom izvrgavati se životnoj opasnosti; imaš glavu (u situaciji kad se želi upozoriti nekoga, ob. oštrije, da može izvršiti neku radnju prije čega treba promisliti, da može donijeti dobru odluku ako želi) [ izračunaj, ocijeni kako ti je bolje, imaš glavu ]; misli svojom glavom, mućni glavom, upotrijebi mozak, budi samostalan u razmišljanju; imati bubu (bube, crva) u glavi biti sklon prema čemu što ne odobravam; imati soli u glavi biti pametan, razuman; imati (držati) u glavi 1. imati znanja, znati 2. pamtiti, držati na pameti; izbiti (sebi, kome, što) iz glave pejor. napustiti lošu namisao ili učiniti da je drugi napusti; iz glave izmisliti, sam sastaviti i govoriti, na pamet govoriti; izgubiti glavu 1. poginuti 2. izgubiti prisutnost duha; iznijeti (izvući) živu glavu ostati živ nakon opasnosti po život; kao dječja glava med. u opisu veličine tvorbe ili tumora (bez detaljiziranja u mjernim jedinicama); (voljeti, paziti) kao oko (oči) u glavi iznad svega, nadasve, u najvećoj mjeri; kimati glavom pejor. poslušno odobravati, biti pokoran; kotrljaju se, padaju glave gine se, ljudi se međusobno ubijaju; krov nad glavom kuća, dom, sklonište, utočište; lupati, razbijati glavu naporno razmišljati, rješavati nešto teško, s mukom tražiti odgovor ili rješenje; lupiti (udariti) glavom o zid razočarati se, snositi loše posljedice zbog zablude ili pogreške, prekasno shvatiti i kajati se zbog onog što je počinjeno; (za to, od toga i sl.) me (te itd.) ne boli glava ne brinem se oko toga, to mi ne zadaje brige, ne treba se oko toga mnogo brinuti, to nije problem, to je sporedna stvar, to je sporedan problem, to ne može pričinjati teškoću; metnuti, gurnuti, staviti glavu u torbu izložiti se smrtnoj opasnosti; misliti svojom glavom misliti samostalno, ne padati pod utjecaj; mota mi se, vrzma mi se po glavi dolaze mi misli, dolazi mi na um; mrtva glava ne govori živi mogu govoriti što žele ili lagati kad nije više živ onaj tko zna istinu; mućnuti glavom bolje razmisliti; muti (vrti) mi se u glavi dobivam vrtoglavicu; napuniti glavu (kome) zaraziti koga lošim namislima; (doći, izići, popeti se) na vrh glave (kome) dosaditi, dodijati; ne dizati glavu naporno raditi bez prekida, ne odvajati se od posla (obično za stolom); ne ide mi u glavu 1. ne mogu to vjerovati 2. teško to shvaćam; (nemati) ni glave ni repa nije potpuna i logička cjelina, smušeno; ne okrenuti glavu ne obratiti pažnju na koga; nešto (mi) kopa po glavi muči me jedna misao; ne zna tko mu glavu nosi nije samostalan, zbunjen je u planovima u životu, nesuvisao u postupcima i namjerama; nije o glavu nije prijeko potrebno žuriti, nema žurbe; nije za o glavu nije od presudne važnosti, nije prvenstveno važno, nije najvažnije, nije pitanje života ili smrti; nositi (imati, držati) glavu u torbi izvrgavati se životnoj opasnosti; obijati se (kome) o glavu snositi posljedice, biti žrtva čega; obiti (obijati) se o glavu, v. obijati; oboriti, pognuti glavu snužditi se, pokunjiti se; ode glava tu će se izgubiti život; od glave do pete (za osobu) sav, u svakom pogledu; od glave riba smrdi od pretpostavljenih dolaze nevolje, kriva je nesposobnost onih koji zapovijedaju ili upravljaju; o njegovu glavu kad se što razbije ili uništi, a nije velika šteta u usporedbi s većim zlom; (o) prati (kome) glavu oštro koriti koga; pamet u glavu pazi što radiš, budi razuman, urazumi se; pasti na glavu izgubiti pamet; pokloniti glavu (kome) poštedjeti život; postaviti na glavu problem postaviti potpuno drugačije, obratno; po svojoj glavi prema svojem znanju i volji; preko glave previše, više nego što se stiže obaviti; prevaliti, preturiti preko glave proživjeti, pretrpjeti, podnijeti; probiti glavu dosaditi govorom, pričanjem, savjetovanjem; puši mi se glava (od čega) zaokupljen sam pitanjima, problemima; puhnulo mu u glavu najednom se nešto neobično sjetio, uletio u pustolovinu; raditi o glavi (kome) 1. poduzimati radnje koje bi mogle dovesti do čije smrti, planirati čiju smrt, organizirati ili nastojati da tko bude ubijen 2. pren. raditi na tome da se uništi čija egzistencija, karijera, da mu se uništi društveni, službeni, politički itd. položaj; skakati na glavu sport glavačke; ni za živu glavu nikako, nipošto, ni na koji način, ni u kojem slučaju; skinuti glavu (kome), skratiti za glavu (koga) 1. ubiti, pogubiti 2. svakojakim sredstvima skinuti s položaja (koga); spasiti (svoju) glavu spasiti život, uspjeti ostati živ, sačuvati život; svoje glave 1. tvrdoglav 2. izrazito samostalno radi i misli; šaliti se glavom (igrati se glavom) izvrgavati se životnoj opasnosti; tebi je (tebi su) po glavi vrzma ti se, mota ti se po glavi (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili u dokazivanju sugovorniku) [ ja imam briga, a tebi su po glavi gluposti ]; tko nema u glavi ima u nogama onaj tko nije bio usredotočen na ono što je imao obaviti mora se vratiti da obavi, ne ostaje mu drugo nego da se vrati i obavi; to (ga) je stajalo glave zbog toga je izgubio život; tvrde glave teško shvaća; tovariti na glavu (kome, što) pejor. okrivljavati (koga za što); udarati, lupati glavom o zid doživljavati stalna razočaranja, nailaziti na stalnu nemogućnost da se što učini; udariti u glavu (kome) opsjednuti se čime (idejom, namjerom, životnim planom itd.); uhvatiti se za glavu naglo uvidjeti pogrešku, naći se u čudu; uliti u glavu (kome, što) naučiti (koga što) izravnom podukom; uvrtjeti u glavu povjerovati u što, zanijeti se čime, uobraziti što, umisliti što; zamijeniti (svoju) glavu knjiš. dati život za život, »ne dati besplatno svoju kožu«; zavrtjeti glavom (kome) zaluditi koga; znati (koga) u glavu znati ga kako izgleda; ucijeniti glavu (čiju) raspisati nagradu za život razbojnika, odmetnika; (biti) usijana glava pretjerano (biti) zagrijan za neku ideju, ideologiju ili zamisao, zanositi se, zanesenjak

Logički bi bilo tumačiti Bibliju točno i bez devijacija, dosl ovno kako piše u SVETOJ KNJIGI, riječ, do riječi.

Ovu posljednju Aristotel zove još i " prva filozofija " (ἡ πρώτη φιλοσοφία), a naziv« metafizika »(μετὰ τὰ φυσικά = dosl. " ono što je iza fizike ") upotrijebili su tek kasnije oni koji su sređivali Aristotelove spise.

Logičke spise pod naslovom Organon (Ὄργανον = dosl. " oruđe ") Aristotel ne ubraja u ovu podjelu: naime, on smatra da logika kao znanost treba prethoditi svakoj pravoj duhovnoj djelatnosti kao vježba u mišljenju.

Hačkar (dosl. " kamen s križem ") vrsta je kamenog spomenika, sličnog našem stećku, koji se obično podizao kao zavjet, ili u smislu obilježavanja nekog važnog događaja.

imati dušu - znati suosjećati, imati samilosti; imati na duši - biti za što kriv; duša od čovjeka - vrlo dobar čovjek, dobre ćudi; mirne duše - lako, bez teškoća, jednostavno; znati (koga, što) u dušu - poznavati u detalje; dati dušu - istrošiti se, ne biti više za upotrebu, više ne valjati, izrabiti se; dobiti dušu - dobiti nešto prisno, imati atmosferu, obuzeti toplinom [ stan ti je dobio dušu ]; duša me boli - teško mi je, žao mi je, jako žalim; dušu ti vadi (u opisivanju krajnje neugodnih ili nepovoljnih radnji) [ kad ti vadi koštanu srž dušu ti vadi; kad ti dadu kredit uz takve kamate to je kao da ti dušu vade ]; ići na dušu - biti dio čije odgovornosti; ispustiti dušu - 1. umrijeti 2. pren. jako se umoriti; olakšati dušu - reći nekome nešto što mu leži na duši; iz duše - iskreno, s jakim osjećajem, dajući sebi oduška; ni žive duše - nigdje nikoga; prodana duša - onaj koji je odustao od svojih uvjerenja iz interesa ili iz karijerizma; sitna duša - uskogrudan čovjek, onaj koji misli samo na svoje sitne interese; široka duša - širokogrudan čovjek, onaj koji je dobre volje prema drugome, duševan čovjek; uzeti na dušu - preuzeti na sebe kao odgovornost, uzeti na sebe kao krivnju; za (svoju) dušu - (dosl.) učiniti neko djelo koje je ugodno Bogu; učiniti za zadovoljstvo, kao užitak, za sebe i svoje unutrašnje zadovoljstvo;

Kad se precijeni činiti, moramo smoći hrabrosti provjeriti (verificare, dosl. činiti istinu) ono što činimo i vratiti se onom bitnom (usp.

__________________________ (2) Ma rifet dosl. spoznaja; pojam se u tesavvufskom tehni? kom pojmovniku koristi za intuitivno (nadahnuto) znanje, znanje i i poznavanje duhovnih istina koje se doseže ekstati? kim iskustvom, a ne racionalnim u? enjem; prema drugim autorima, ova vrsta znanja razlikuje se od znanstvenog znanja ili ilma zasnovanog na u? enju, prou? avanju, istraživanju, sintezi i analizi jer se doseže promišljanjem, iskrenim trudom, korištenjem svijesti za istraživanje vlastitog bi? a.

Dok vam smeten ovako pišem slobodne, nepovezane stihove pogled mi bježi čas kroz prozor na bojnu armadu nekog starog i stranog saveza i biva mi jasno zašto su drevni jezici imali odmjerene termine za njih ta makra ploia, naves longae (dosl. veliki brodovi, duge lađe), a čas na sliku bradatog Whitmana koja svojstvom prikaze izazovno kao da lebdi pred očima.

Pored frekvencija Božje Akcije (kriyaalahari) i saattvik frekvencija u zoru, sa istoka dolaze i prijatne saptatarang (u dosl. prijevodu sedmovalne) frekvencije.

Anamoon (ž.: anamoona, dosl.: onaj/ona tamo) je izraz koji se u Uskoplju (nije nam poznato je li i drugdje u uporabi) koristi za samog nečastivog.

Laitman je učenik i osobni asistent Rabina Baruch Ashlaga, sina Rabina Yehude Ashlaga, autora Sulam (dosl., ljestve) komentara na Zohar.