Potrebne isprave Nevjesta i ženik predaju matičaru sljedeće isprave: - izvadak iz matice rođenih ne stariji od tri mjeseca; - dokaz o državljanstvu (osobna iskaznica, putovnica ili domovnica); - odluku suda o dopuštenju sklapanja braka (malodobne osobe, starije od 16 godina, osobe potpuno lišene sposobnosti); - dokaz da je raniji brak prestao - pravomoćna presuda (ako to nije vidljivo u izvatku iz matice rođenih); - potvrdu da su ispunjeni uvjeti za sklapanje braka stranog državljanina po propisima države koje je državljanin, odnosno da nema zapreke za sklapanje braka stranog državljanina s određenom osobom hrvatskog državljanstva; - uplatnicu za uplaćenu upravnu pristojbu u iznosu od 200,00 kuna u proračun Grada Zagreba broj: 2360000 - 1813300007, poziv na broj: 5403 - OIB i 100,00 kuna upravne pristojbe u državnim biljezima.

Očito Državni ured ima mogućnost samo beznadno promatrati usvajanje po hitnom postupku zakona koji potiru odredbe Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH (Zakon o prebivalištu, Zakon o hrvatskom državljanstvu, Zakon o osobnoj iskaznici, Zakon o strancima i dr.).

Za dobivanje potvrde o boravku i radu nužno je dostaviti preslik dokaza o hrvatskom državljanstvu, preslik važeće identifikacijske isprave (hrvatske ili kanadske putovnice), preslik potvrde o boravku iz Kanade kao i preslik ili rezervaciju zrakoplovne karte.

Stranci u boljem položaju od Hrvata I kad se činilo da je usvajanjem Zakona Bagarić uspješno dovršio svoj projekt i da mu ostaje samo briga oko primjene prijelaznih i završnih odredbi zakona u Hrvatski sabor su neočekivano pristigli: Konačni prijedlog Zakona o strancima i Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakon o hrvatskom državljanstvu.

Još veće iznenađenje svima bio je Konačni prijedlog zakona izmjena i dopuna Zakona o hrvatskom državljanstvu.

Izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu najavljene su još u veljači 2002. Potpuno se mijenja Zakon o hrvatskom državljanstvu?, bio je naslov teksta koji je donio Jutarnji list. Ministarstvo unutarnjih poslova razmišlja da napravi prijedlog određenih izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu, a možda i da ga u cijelosti izmijeni, rekao je Ljubomir Antić, pomoćnik ministra unutarnjih poslova, pri kraju dvodnevne konferencije prava izbjeglica u hrvatskom zakonodavstvu. Inače, rasprava o problemima koje imaju izbjeglice iz Hrvatske u ostavarivanju prava na hrvatsko državljanstvo, a time i svih ostalih prava, obilježila je drugi dan skupa udruga iz Hrvatske, BiH i SRJ.

SDP-ova koalicija ipak nije izmijenila Zakon o hrvatskom državljanstvu ali je MUP znatno otežao stjecanje hrvatskoga državljanstva iseljenicima i njihovim potomcima novim tumačenjima zakona.

U tom članku međutim stoji: U smislu stavka 1. ovoga članka, iseljenik je osoba koja se iselila iz Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno živi. Pojam Hrvatska podrazumijeva hrvatska etnička područja a ne samo područje današnje Republike Hrvatske jer je u Zakon o hrvatskom državljanstvu pretočen članak 10. Ustava RH kojim se Republika Hrvatska obvezuje na posebnu brigu za Hrvate u BiH i iseljeništvu.

I Jutarnji list kroji zakone Potpuna izmjena Zakona o strancima usvajanjem zahtjeva koje su podnijele Deniza Antić i neke udruge 2002. najavljena je ponovno u Jutarnjem listu 26. 11. 2006. člankom pod naslovom Hrvati i stranci na isti način do državljanstva, za dijasporu poseban Zakon. Hrvatska više ne može odgađati usklađivanje Zakona o hrvatskom državljanstvu sa standardima EU-a, posebno u dijelu koji bi trebao omogućiti da stranci bez diskriminacije stječu hrvatsko državljanstvo.

Uslijedili su pokušaji preko MUP-a da se uime Europske konvencije o državljanstvu i navodnih zahtjeva Europskoga vijeća iz Zakona o hrvatskome državljanstvu izbace članci 11., 16. i 30. na temelju kojih hrvatsko državljanstvo stječu pripadnici hrvatskoga naroda.

A na 35. sjednici Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina 31. siječnja 2006. u svom uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja (Žarko Katić, pomoćnik ministra unutarnjih poslova) je naglasio da će ratifikacijom ove Konvencije biti potrebno pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu osobito članak 16. i 30. st. 2. koji govore o stjecanju hrvatskoga državljanstva pripadnika hrvatskog naroda. (vidi: Izvješće i zapisnik 35. sjednice Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina).

Lažna objašnjenja Predstavnik predlagatelja je očito bio zbunjen pritiscima kojekakvih udruga i zahtjeva nekih predstavnika UNHCR-a, njegove tvrdnje nisu utemeljene na Europskoj konvenciji o državljanstvu.

U medijima je otvorena žestoka kampanja protiv davanja hrvatskoga državljanstva Hrvatima koji ne žive u granicama Republike Hrvatske uime Europske konvencije o državljanstvu i borbe protiv diskriminacije.

Kako je Zakon o hrvatskome državljanstvu u potpunosti usklađen s Ustavom Republike Hrvatske i svojim odredbama prevod i ustavnu obvezu iz članka 10. Ustava o posebnoj brizi za Hrvate u BiH i uiseljeništvu, pokušaji izmjene tog zakona na štetu hrvatskog naroda su odbačeni.

Zbog krivog tumačenja Europske konvencije o državljanstvu na koju su se pozivali zagovaratelji izmjene Zakona o državljanstvu, ta Konvencija je dva puta skinuta s dnevnog reda sjednice Hrvatskoga sabora.

Razne države iz kojih su se iseljavali Hrvati Protivno odredbi iz članka 5. Konačni prijedlog izmjena i dopuna zakona o hrvatskom državljanstvu mijenja članak 11. ZHD-a, dr. Zdravko Sančević, bivši ministar useljeništva, zastupnik i predsjednik Odbora za useljeništvo predlaže da se: Iseljenikom iz Hrvatske u smislu ovog zakona smatraju pripadnici hrvatskog naroda koji su iselili s hrvatskih etničkih prostora milom ili silom neovisno o nazivu države iz koje su iselili: Kraljevina Hrvatska-Dalmacija-Slavonija do 1918., Država Srba Hrvata i Slovenaca 1918., Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca Kraljevina Jugoslavija 1919. - 1939., Banovina Hrvatska 1939. - 1941., Nezavisna Država Hrvatska 1941. 1945., Narodna Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Hrvatska 1946. - 1991., Republika Hrvatska od 25. lipnja 1991. i Republika Bosna i Hercegovina, država bosanskohercegovačkih Hrvata od 1945. do 1992. i od 1. 3. 1992.

Nije jasno u čijem interesu predlagatelj Konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o hrvatskome državljanstvu svojom definicijom iseljenika dijeli hrvatsko iseljeništvo i zašto je ignorirao primjedbu zastupnika Ive Andrića na članak 36. Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH i zašto ignorira i stajališta Upravnoga i Ustavnog suda.

Bez jasnih definicija pripadnika hrvatskoga naroda, iseljenika, useljenika, povratnika i pripadnika hrvatske manjine te dopune odredbe iz članka 2. Zakona o strancima, prijedlog novog zakona o strancima i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o hrvatskom državljanstvu, stvarno miniraju Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan RH jer pokazuju da predlagatelji tih zakona nisu ozbiljno uzeli ni usvojenu Strategiju ni Zakon za Hrvate izvan RH.

Predlagatelj naprotiv itekako je uzeo u obzir prijedloge kojekakvih udruga iz 2002. pa je u Konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o hrvatskom državljanstvu unio odredbu koju su zatražile udruge 2002. da se naime svim osobama koje su 8. listopada 1991. godine imale prebivalište u Hrvatskoj prizna pravo na hrvatsko državljanstvo ako to žele.

Državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Ivica Buconjić podsjetio je da je riječ o izmjenama kojima se zakon o hrvatskom državljanstvu usklađuje s EU regulativom.

Nisam se morao odreći ruskog državljanstva, jer Rusija i Hrvatska imaju ugovor o dvojnom državljanstvu, za razliku od nekih drugih država iz kojih dolaze plesači.

I svaka država koja dopušta dva ili više državljanstava, daje prvenstvo svom državljanstvu.

Predmeti koji su raspravljani na Radnoj skupini u Brnu odnosili su se na diskriminaciju temeljem državljanstva i dobi te su detaljno raspravljena dva ranije prikazana predmeta iz nadležnosti austrijskog Ombudsmana za jednako postupanje, a koji su se odnosili na odnos državljanstva i etničkog podrijetla, odnosno jesu li razlike u postupanju temeljene na državljanstvu moguća diskriminacija na temelju etničkog podrijetla.

- presliku domovnice ili drugog dokaza o državljanstvu

Također je nužno priložiti preslik identifkacijske isprave, kao i dokaz o hrvatskom državljanstvu jednog od roditelja.

Je da je moj opis kroz preživljavanje jedne obitelji zahvaljujuć tome što su svoj opstanak bazirali na svojom Hrvatskom državljanstvu koje im dozvoljava da službeno žive i rade u Hrvatskoj, te za isti rad dobiju višestruko više nego u BiH, najviše ističe ekonomske dobiti od toga, al isto tako opisuje spremnost Hrvata u BiH da se odrekne tog nekog prava na BiH građanstvo u korist njemu privrženije Hrvatske.

14.6.2012. PREBJEZI Zbog prebjega u BiH novi Zakon o državljanstvu Posljednji prebjezi iz Hrvatske u BiH osuđenika za ratne zločine, gospodarski i organizirani kriminal, ali i problemi oko izručenja naturaliziranih bh. državljana iz arapskih zemalja, natjerali su bosanskohercegovačke institucije državne vlasti na radikalnu izmjenu Zakona o državljanstvu, piše vecernji.ba.

Nakon višesatne rasprave povjerenstvo nije uspjelo usuglasiti mišljenje o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH, zbog čega je moguće da će ponuđeni prijedlog biti uklonjen iz parlamentarne procedure.

Zakon o hrvatskome državljanstvu ne diskriminira pripadnike hrvatskoga naroda po vjeroispovijesti, boji kože, mjestu rođenja i boravišta.

On očito nije informiran u učincima Zakona o strancima, Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o hrvatskom državljanstvu, Zakona Izmjenama i dopunama Ustava, Zakona o prebivalištu a ni posljedica koji će proizići iz prijedloga Migracijske politike.