Važno je spomenuti kako je krajem 19. stoljeća na Hušnjakovu brdu profesor Dragutin Gorjanović-Kramberger otkrio ostatke neandertalskog pračovjeka (Homo crapiniensisa), nakon čega je Krapina postala poznata u svijetu kao važno nalazište neandertalaca.

Nalazište na Hušnjakovu brdu je otkrio paleontolog Dragutin Gorjanović Kramberger.

Najznačajnije nalazište neandertalca u svijetu nalazi se u Hušnjakovu kraj Krapine, a pronašao ga je naš znanstvenik Dragutin Gorjanović Kramberger.

Ovaj geolokalitet predstavlja kvartarni praporni ili lesni profil kojeg je prvi detaljno opisao dr. sc. Dragutin Gorjanović-Kramberger (utemeljitelj Hrvatskog geološkog instituta), a predstavlja geokronološki zapis klimatskih promjena koje su se zbivale krajem Pleistocena, odnosno posljednjih 150 000 godina.

Dragutin Gorjanović-Kramberger je na ovom lokalitetu snimio geološki profil na kojem je prema ritmičkoj izmjeni prapora i paleotla načinio (iako ne cjelovitu) stratigrafsku podjelu kvartara.

Dragutin Gorjanović Kramberger je 23.08.1899. na poziv lokalnog učitelja Josipa Rehonića počeo iskapanja nepoznatih kostiju, što ljudskih, što životinjskih.

Znanstvena objašnjenja postojanja krapinskog pračovjeka dao je profesor Dragutin Gorjanović-Kramberger nakon šest godina iskopavanja.

Živko Vukasović, Spiridion Brusina, Ljudevit Farkaš Vukotinović, Dragutin Gorjanović-Kramberger, Bogoslav Šulek, itd., ali i antidarvinista kao što su bili Luka Turčić, Andrija Stipić, Juraj Žerjavić, Cvjetko Gruber, itd.

Ovo područje istraživali su istaknuti hrvatski prirodoslovci, geolozi Dragutin Gorjanović - Kramberger, a petrografski opis andezita ovog područja dao je Ivo Kišpatić još početkom 20 stoljeća.

Predsjednik Odbora bio je predsjednik Društva, dr. Dragutin Gorjanović, a članstvo: dr. Oton Kučera, dr. Franjo Spevec, poznati hrvatski pisac Ljubo Babić - Ksaver Šandor Gjalski, dr. Antun Heinz i Franjo Šandor.

Antun Barac, Vladimir Becić, Bela Csikos Sessia, Rudolf Filipović, Dragutin Gorjanović-Kramberger, Krsto Hegedušić, Stjepan Ivšić, Vatroslav Jagić, Vjekoslav Klaić, Miroslav Krleža, Franjo Marković, Marijan Matković, Andre Mohorovičić, Grga Novak, Ivo Padovan, Franjo Rački, Vanja Radauš, Tade Smičiklas, Ivan Supek, Ferdo Šišić, Andrija Štampar, Božidar Širola, Stjepan Šulek - samo su neke od osobnosti čija su imena zlatnim slovima upisana u 150 godina dugu povijest naše najviše znanstvene i umjetničke institucije.

Nekoliko godina Hegedušić je bio i tajnik VII. odjela za likovne umjetnosti JAZU, a bio je i inicijator osnivanja Arhiva za likovne umjetnosti i Kabineta grafike JAZU, na čijem je čelu bio od ' 57. do ' 60 - e. Dragutin Gorjanović-Kramberger (Zagreb, 1856. - Zagreb, 1936.), paleontolog, arheolog i geolog čije ime vežemo uz otkriće krapinskog pračovjeka, bio je cijenjen još kao mladi znanstvenik, o čemu svjedoči i činjenica da je za dopisnoga člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti izabran kad mu je bilo samo 35 godina.

1936. - Umro je Dragutin Gorjanović-Kramberger, hrvatski paleontolog, paleontropolog i geolog.

Na današnji dan 1856. godine u Zagrebu je rođen dr. Dragutin Gorjanović - Kramberger, hrvatski geolog, paleontolog i paleantropolog.

Zatim smo prošetali nalazištem krapinskog neandertalca, gdje je prije mnogo godina naš znanstvenik Dragutin Gorjanović Kramberger istraživao život prije današnjeg čovjeka.

Godine 1899. geolog Dragutin Gorjanović Kramberger opisuje krške predjele Medvednice i tom prilikom po prvi puta ukazuje na današnju špilju Veternicu.

Profesionalne temelje nacionalnom geološkom školstvu u Hrvatskoj, ne samo u okviru visokoškolskog obrazovanja, nego i u istraživačkom pogledu, postavljaju Đuro Pilar i Dragutin Gorjanović Kramberger (1856. - 1936.).

Jedan od najjačih bioarheologa na svijetu je Dragutin Gorjanović Kramberger.

Topli dom moga današnjeg domaćina otkrio je Dragutin Gorjanović - Kramberger, glasoviti geolog i paleontolog, a moga domaćina nazvao Homo neanderthalensis krapinaensis, što će reći Krapinski pračovjek.

Bilo je to 1897. Nakon toga je zagrebački sveučilišni profesor Dragutin Gorjanović Kramberger nalazište neandertalca - krapinca iskapanjem istražio, obradio i svjetsku znanstvenu javnost sa svojim otkrićima upoznao.

Dragutin Gorjanović Kramberger dobio neke neobične kosti od učitelja Rehorića.

Najvažnije nalazište otkrio je Dragutin Gorjanović Kramberger 1899. godine u spilji na Hušnjakovom brdu kraj Krapine gdje je našao ostatke neandertalskog čovjeka i njegovog oruđa.

Priča o krapinskom pračovjeku započinje 23. 8. 1899. kada je Dragutin Gorjanović - Kramberger na poziv Dominika Antolkovića posjetio nalazište na Hušnjakovu brdu, nadomak Krapine i proučio kosti i zube koji su tamo pronađeni.

Ostatke krapinskog pračovjeka - HOMO SAPIENS NEANDERTHALENSIS - otkrio je 1899. godine poznati hrvatski geolog i paleontolog Dragutin Gorjanović - Kramberger u polupećini Hušnjakovog brda.

Dragutin Gorjanović-Kramberger, među prvim hrvatskim znanstvenicima, istraživao je marijagorički kraj daleke 1893. g.

1899. Prvi put je spominje u literaturi geolog Dragutin Gorjanović Kramberger kao interesantnu kršku pojavu.

Nikola Tesla rodio se 10. srpnja 1856. godine, iste one u kojoj su na svijet došli i irsko-engleski dramatičar George Bernard Shaw, prirodoslovac Dragutin Gorjanović-Kramberger i utemeljitelj psihoanalize Sigmund Freud.

Hrvatski prirodoslovni muzej i Samoborski muzej čuvaju dio nalaza iz tog doba koje su iskopali razni istraživači, među kojima je svakako najpoznatiji dr. Dragutin Gorjanović Kramberger.

Tadašnju je Europu naseljavalo tek nekoliko desetina tisuća ljudi dok ih je na prostoru Panonske ravnice i okolnih krajeva bilo tek oko tisuću pa je zato krapinska zbirka pravo malo čudo i sa znanstvenog stajališta velik uzorak kojega je od 1899. do 1905. na nalazištu Hušnjakovo prikupio i svijetu predstavio Dragutin Gorjanović Kramberger.

Pa redom, počevši još s 19. stoljećem članovi Razreda za prirodne znanosti HAZU bili su Sipridon (Špiro) Brusina, Gjuro Pilar, Andrija Mohorovičić, Dragutin Gorjanović Kramberger, Mišo Kišpatić, Alois Tavčar, Fran Tućan i Marijan Salopek.