Pismo s čestitkama uputili su i glavni tajnik Biskupske sinode mons. Nikola Eterović, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić, zadarski nadbiskup mons. Ivan Prenđa, požeški biskup mons. Antun Škvorčević, dubrovački biskup mons. Želimir Puljić, porečko-pulski biskup mons. Ivan Milovan, krčki biskup mons. Valter Župan, zadarski nadbiskup u miru mons. Marijan Oblak, biskup kotorski mons. Ilija Janjić, biskup skopski i apostolski egzarh u Makedoniji mons. Kiro Stojanov, apostolski egzarh za grkokatolike u Srbiji i Crnoj Gori mons. Đuro Džudžar, biskup Eisenstadta (Železnog) mons. Paul Iby i biskup Graza mons. Egon Kapellari, nadbiskup iz Maribora mons. Franc Kramberger, biskup iz Murske Sobote mons. Marjan Turnšek, biskup Novog Mesta mons. Andrej Glavan i biskup iz Kopra mons. Metod Pirih, te biskup iz Szombathelya u Mađarskoj mons. Andras Veres.

Putopisac po slavonskim krajevima Ernest Kramberger zapisao je početkom stoljeća tu legendu koja je pred onom prvom otišla u zaborav.

Kramberger je, šetajući tim brdom, naišao na ostatke stare crkve.

Važno je spomenuti kako je krajem 19. stoljeća na Hušnjakovu brdu profesor Dragutin Gorjanović-Kramberger otkrio ostatke neandertalskog pračovjeka (Homo crapiniensisa), nakon čega je Krapina postala poznata u svijetu kao važno nalazište neandertalaca.

Nalazište na Hušnjakovu brdu je otkrio paleontolog Dragutin Gorjanović Kramberger.

O znanstvenoj utemeljenosti homeopatije i o pravu ljudi na izbor i odluku o vlastitom liječenju govori dr. sc. Carol Herak-Kramberger, diplomirana inženjerka medicinske biokemije i voditeljica Centra za homeopatiju »Ars vitae« u Zagrebu (http://www.ars-vitae.hr).

U prvoj izložbenoj dvorani, preko vrlo atraktivnih diorama, upoznajemo se s Krapinom u vremenu otkri ć a krapinskoga pra č ovjeka, odnosno na samu prijelazu 19. u 20. stolje ć e (nalazište je Dragutin Gorjanovi ć - Kramberger otkrio 1899, a iskopavanja su trajala do 1905).

Najznačajnije nalazište neandertalca u svijetu nalazi se u Hušnjakovu kraj Krapine, a pronašao ga je naš znanstvenik Dragutin Gorjanović Kramberger.

Ovaj geolokalitet predstavlja kvartarni praporni ili lesni profil kojeg je prvi detaljno opisao dr. sc. Dragutin Gorjanović-Kramberger (utemeljitelj Hrvatskog geološkog instituta), a predstavlja geokronološki zapis klimatskih promjena koje su se zbivale krajem Pleistocena, odnosno posljednjih 150 000 godina.

Dragutin Gorjanović-Kramberger je na ovom lokalitetu snimio geološki profil na kojem je prema ritmičkoj izmjeni prapora i paleotla načinio (iako ne cjelovitu) stratigrafsku podjelu kvartara.

U Ligi OŠ pobjednici su: Lucija Rebić, Josip Došen, Nikolina Jurički, Erik Kramberger, Sara Gelenčer, Dominik Mitrović, Dora Gošev i Juraj Jadance.

Ministar kulture je ovom prilikom podsjetio da još dva ve likana s ovog prostora s Teslom dijele ovogodišnje mjesto u UNESCO-vom kalendaru velikih obljetnica - otac hrvatske antropologije Dragutin Gorjanovića Kramberger i nobelovac Vladimir Prelog.

Dragutin Gorjanović Kramberger je 23.08.1899. na poziv lokalnog učitelja Josipa Rehonića počeo iskapanja nepoznatih kostiju, što ljudskih, što životinjskih.

Znanstvena objašnjenja postojanja krapinskog pračovjeka dao je profesor Dragutin Gorjanović-Kramberger nakon šest godina iskopavanja.

Mariborski nadbiskup Kramberger nasukao se u Sutivanu

Kramberger i je podijelio na višu i nižu rasu.

Tin Kramberger - Mentor Android radionice

Premda znatan broj autora (Matija Petar Katan č i ć, Luka Ili ć Oriov č anin, Rudolf Horvat, Ernest Kramberger, Milan Šenoa i AndrĂĄs Graf) smatra da su Aquae Balissae Lipik, spor s Daruvarom i dalje traje, jer je gotovo jednak broj onih koji tvrde suprotno.

Živko Vukasović, Spiridion Brusina, Ljudevit Farkaš Vukotinović, Dragutin Gorjanović-Kramberger, Bogoslav Šulek, itd., ali i antidarvinista kao što su bili Luka Turčić, Andrija Stipić, Juraj Žerjavić, Cvjetko Gruber, itd.

U sklopu Svete mise nastupio je slovenski tenor Tim Ribič kojeg je na klavijaturama pratio Primož Kramberger iz Maribora.

Ovo područje istraživali su istaknuti hrvatski prirodoslovci, geolozi Dragutin Gorjanović - Kramberger, a petrografski opis andezita ovog područja dao je Ivo Kišpatić još početkom 20 stoljeća.

Za svoj rad nagrađena je plaketom " Gorjanović Kramberger ", diplomom " Ethnia " - Antropološkog centra kolumbijske misije u Bogoti, čija je akademska suradnica, kao i nagradom Hrvatskog muzejskog društva za životno djelo " Pavao Ritter Vitezović ".

KRAMBERGER ERNESTO, pedagog, učenik i profesor.

Geolog i paleontolog Kramberger ove je ostatke neandertalaca pronašao 1899. godine u pijesku.

Antun Barac, Vladimir Becić, Bela Csikos Sessia, Rudolf Filipović, Dragutin Gorjanović-Kramberger, Krsto Hegedušić, Stjepan Ivšić, Vatroslav Jagić, Vjekoslav Klaić, Miroslav Krleža, Franjo Marković, Marijan Matković, Andre Mohorovičić, Grga Novak, Ivo Padovan, Franjo Rački, Vanja Radauš, Tade Smičiklas, Ivan Supek, Ferdo Šišić, Andrija Štampar, Božidar Širola, Stjepan Šulek - samo su neke od osobnosti čija su imena zlatnim slovima upisana u 150 godina dugu povijest naše najviše znanstvene i umjetničke institucije.

Nekoliko godina Hegedušić je bio i tajnik VII. odjela za likovne umjetnosti JAZU, a bio je i inicijator osnivanja Arhiva za likovne umjetnosti i Kabineta grafike JAZU, na čijem je čelu bio od ' 57. do ' 60 - e. Dragutin Gorjanović-Kramberger (Zagreb, 1856. - Zagreb, 1936.), paleontolog, arheolog i geolog čije ime vežemo uz otkriće krapinskog pračovjeka, bio je cijenjen još kao mladi znanstvenik, o čemu svjedoči i činjenica da je za dopisnoga člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti izabran kad mu je bilo samo 35 godina.

Gorjanović-Kramberger je otkrio, opisao i sistematizirao velik broj novih vrsta, rodova i porodica fosilnih riba, a proučavao je i druge skupine organizama.

Paleontolog Dragutin Gorjanovic Kramberger prvi je put spominje u svom radu 1899. godine.

1936. - Umro je Dragutin Gorjanović-Kramberger, hrvatski paleontolog, paleontropolog i geolog.

Za NK Vratno nastupili su slijedeći igrači: Ivica Vidrač, Benjamin Bukovec, Ivan Kovačić, Tomica Ščuric, Dražen Ščuris, Nikola Hip, Andrija Humek, Marko Lukaček, Antonio Klasić, Damir Ivančić, Goran Križanić, Dalibor Ivančić, Toni Prepelić, Krunoslav Juričinec, Tomo Kramberger, Mario Rodeš, Ivan Kolarek i Miroslav Ščuric.