Različiti su učinci klimatskih promjena promjene živog i neživog okoliša zbog klimatskih promjena koje djeluju štetno na sastav i sposobnost samoobnove prirodnih i antropogenih ekosustava, na funkcioniranje društveno-gospodarskih sustava te na ljudsko zdravlje i dobrobit (UNFCCC, 1993.).

Promišljanjem održivog razvitka turizma, ali i svih drugih društveno-gospodarskih aktivnosti na otoku, trebalo bi izbjeći možebitno novo " preoblikovanje " krajolika koje bi nepovratno narušilo višestoljetni mozaični otočni ambijent.

Budući da je zdravstvena služba dosta nemoćna u rješavanju društveno-gospodarskih prilika, treba se više uključiti u zbrinjavanje organskih poremećaja.

Nova europska i međunarodna politika sve će intenzivnije poticati lokalne poduzetnike i organizacije na uvođenje varijable ' OKOLIŠ ' među uobičajene varijable na području društveno-gospodarskih odnosa koji su u stalnom razvoju.

To je generiralo korijenitu preobrazbu otočnih društveno-gospodarskih sustava i izmjenu njihovog krajobraza.

Doktorirao je disertacijom " Gospodarska povijest antičke Istre: arheološki izvori za poznavanje društveno gospodarskih odnosa u Istri u antici, I-III st. " na Zavodu za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u siječnju 1994. godine.

Kvantitativna i kvalitatitvna obilježja toponima ovise o brojnim geografskim obilježjima, posebice o gustoći naseljenosti i promjeni društveno-gospodarskih funkcija određenog prostora.

U svakodnevnom se govoru, međutim, često pridaje atribut " središte svijeta " za one gradove koji doista čine žarišta različitih društveno-gospodarskih pojava i procesa ali i drugih prostornih fenomena, koji se mogu uokviriti pojmom " globalizacija ".

Na području svoje biskupije pristupio je obnovi crkvenih, društveno-gospodarskih i kulturno-prosvjetnih struktura, reformi bogoslužja (zagrebački obred), uveo obvezan zajednički časoslov za sve članove stolnoga Kaptola te u katedrali reorganizirao crkveno pjevanje i uveo pjevanje pučkih crkvenih napjeva.

Stope fertiliteta također imaju silazni trend, sa 61,4/1.000 žena fertilne dobi u 1985. na 42,2/1.000 u 2005. Smanjio se i broj sklopljenih brakova, dok je stopa razvedenih porasla s 89,0/1.000 sklopljenih u 1985. na 150,9/1.000 u 2005. Znajući da je ekonomski aktivno stanovništvo, kao radna snaga, pokretački čimbenik ukupnog razvoja svakog društva, ovi negativni demografski trendovi moraju biti dio razmatranja budućih strateških društveno-gospodarskih razvojnih planova županije.

Prostorni planovi uvažavanjem društveno-gospodarskih, prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti razrađuju načela prostornog uređenja, utvrđuju ciljeve prostornog razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora.

To determinističko gledište temeljeno na jednostranom uzročno-posljedičnom načelu u potpunosti odbacuje ulogu društveno-gospodarskih i kulturnih tradicionalnih čimbeničkih sustava te ne uzima u obzir činjenicu međuovisnosti utjecaja.

Uz to ova prioritetna os podupire partnerstva kroz lokalne akcijske grupe (LAG) koji se zasnivaju na suradnji javnog i privatnog sektora i moraju predstavljati interese partnera iz različitih društveno-gospodarskih skupina na prostoru koji obuhvaćaju.

Naime, ovakva formulacija zanemaruje (ili može zanemarivati) tržište rada i nacionalnu strategiju razvoja društveno-gospodarskih potreba, što bi ipak trebao biti temelj određivanja upisnih kvota.

Ovaj Program pokušava oživjeti nekadašnje prekogranične veze i aktivnosti kroz rješavanje nekih od zajedničkih društveno-gospodarskih i ekoloških problema, a njegovi ciljevi su stvaranje zajedničkog ekonomskog prostora kroz mjere razvoja zajedničke turističke ponude i promicanje poduzetništva; te poboljšanje kvalitete života i socijalne kohezije kroz mjere zaštite okoliše i poboljšanje dostupnosti svih usluga u lokalnoj zajednici u pograničnom području.

u pružanju odgovarajućih društveno-gospodarskih podataka gospodarskim čimbenicima iz privatnoga i javnoga sektora i istraživačkoj zajednici;

Te su promjene znatno utjecale na razvoj društveno-gospodarskih prilika u zemlji.

1. indeks razvijenosti kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više osnovnih društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

Djelovanjem stvara uvjete za unapređenje općih uvjeta za život stanovništva, za razvoj društveno-gospodarskih djelatnosti, zaštitu okoliša, te očuvanje ekosustava i biološke raznolikosti kojima je osnovni resurs voda.

Strategija regionalnog razvoja je temeljni strateški dokument dugoročnog razvoja Hrvatske, s ciljem smanjenja društveno-gospodarskih razlika i ravnomjernijeg razvoja zemlje.

Poticati pozitivan odnos prema prirodi i ekologiji, uvoditi učenike u samostalno istraživanje: povezivati saznanja s konkretniim primjerima, kontaktirati sa znanstvenicima Instituta Plavi svijet, njegovati svijest o Jadranskom moru i potrebi očuvanja okoliša, ukazati na potrebu interdisciplinarnog pristupa u proučavanju prirodne baštine, prirodno-geografskih i društveno-gospodarskih karakteristika prostora, usvajanjem dobrog dupina Ivana na maturalnom putovanju u svibnju 2012., stvoren je kontakt i veza s Institutom Plavi svijet; daljnjom brigom o dupinu, odn. humanitarnim radom, učenjem, povezivanjem i stvaranjem kontakata potaknut će se briga i svijest o važnosti prirode, osmisliti načine i mjesto skupljanja humanitarne pomoći, posjetiti Plavi svijet i dupina Ivana u sedmom ili osmom razredu.

Zbog sve većeg produbljivanja društveno-gospodarskih razlika i razvojnih mogućnosti u različitim dijelovima zemlje te među različitim društvenim skupinama, posljednjih godina i u Republici Hrvatskoj sve više jača svijest o ulozi regionalnog razvoja i potrebi definiranja koherentne regionalne razvojne politike.

Prema tome, potencijal okoliša nekog područja dan je prirodnim čimbenicima (prirodni i ekološki potencijali) te vrijednošću cjelokupnih proizvodnih i neproizvodnih aktivnosti čovjeka (čimbenicima društveno-gospodarskih, političkih i kulturnih potencijala).

Priliku za upoznavanju biskupa Kažotića, koji je prije sedamsto godina održao Prvu biskupsku sinodu Zagrebačke biskupije, kasnije biskupa Lučerske biskupije, osnivatelja katedralne škole, prvoga poznatog organizatora crkvenoga pjevanja u Hrvatskoj, reformatora bogoslužja i, općenito, obnovitelja crkvenih, društveno-gospodarskih i kulturno-prosvjetnih struktura u biskupiji, čitatelji dobivaju već s prvim stranicama vjesnika na kojima se donosi »Život bl. Augustina Kažotića, biskupa zagrebačkoga i lucerinskoga, rodom Trogiranina, iz reda sv. Dominika«, iz pera Ivana Vuletina.

Otok Krk primjer je prostora u kojem je turizam jedan od najznačajnijih faktora suvremene socioekonomske transformacije; Turizam na otoku nije ravnomjerno raspoređen, što proizlazi iz njegovih prirodnogeografskih, ali i iz društveno-gospodarskih karakteristika; Općina Dobrinj dugo je bila po strani od glavnih turističkih impulsa na otoku; Posljednjih godina sve se više počela ostvarivati ideja o turizmu kao nositelju razvoja i djelatnosti kojom bi se pokušali usporiti, a možda i zaustaviti, negativni trendovi depopulacije glavnoga demografskoga procesa u općini, te svekolikog zaostajanja gospodarstva kao posljedice razvoja u uvjetima periferije.

To je program prekogranične suradnje kojim Europska komisija nastoji obnoviti prijašnje prekogranične veze i aktivnosti između RH i BiH, u isto vrijeme baveći se nekima od zajedničkih društveno-gospodarskih i ekoloških pitanja kao što je poticanje stvaranja prekograničnih mreža i partnerstava te razvoj zajedničkih prekograničnih djelovanja radi ponovnog ojačanja gospodarstva, zaštite prirode i okoliša te veće društvene povezanosti programskog područja.

PDJ je, međutim, razočarao birače koji mu zamjeraju nerješavanje društveno-gospodarskih teškoća i neispunjenje obećanja.

Prema opisu dostupnom na internet stranici Europske komisije za ruralni razvoj, Lokalna Akcijska Grupa (u daljnjem tekstu LAG) sastoji se od javnih i privatnih partnera iz ruralnih područja, te kao takva mora uključivati predstavnike različitih društveno-gospodarskih djelatnosti.

Strategija regionalnog razvoja, koju je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstava i vodnoga gospodarstva predložilo Vladi i koju je Vlada usvojila 4. lipnja 2010. na svojoj 59. sjednici, temeljni je strateški dokument budućeg dugoročnog razvoja Hrvatske, a njezin je osnovni cilj ravnomjerniji razvoj zemlje i smanjenje društveno-gospodarskih razlika, priopćeno je u subotu iz Ministarstva.

Cjelina završava analizom veze društveno-gospodarskih i demografskih procesa (urbanizacija, deagrarizacija i deruralizacija).