Prema najnovijim podacima iz njemačkih, austrijskih i švicarskih pilana, postoji mogućnost da drvoprerađivači, i to prvenstveno kad su u pitanju četinjače, smanje svoje proizvodne aktivnosti preko...

Iz prezentirane analize je bilo jasno da su naši drvoprerađivači pali medju prvima jer su oni prvi izgubili vanjska tržišta.

Hrvatski drvoprerađivači su slabo ili nikako informirani o prilagodbi i budućem pravnom okviru poslovanja koji potencijalno prijeti otežavanjem poslovanja i plaćanjem visokih kazni u slučaju neispunjavanja zakonom predviđenih odredbi; 80 % malih pilana u zemljama Regije ne ispunjava minimalne tehničke uvjete o sigurnosti na radu, sigurnosti od požara i odredbe vezane uz zaštitu okoliša.

Da apsurd bude još veći, drvoprerađivači su najveći neto izvoznici u Hrvatskoj, ali niti jedna vlada do sada nije pokazala da ju zanima što se u zbiva u ovom segmentu hrvatskog gospodarstva.

Svi drvoprerađivači pod hitno prestati plaćati drvnu sirovinu " šumarima ".

Premda šumari spadaju u Ministarstvo poljoprivrede, a drvoprerađivači u Ministarstvo gospodarstva, ta dva segmenta, tvrdi se, skladno surađuju.

Jedna takva prezentacija na kojoj su pozvani zainteresirani drvoprerađivači s područja Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije, u prošli je utorak održana i u Slavonskom Brodu gdje su došli Marijan Kavran, pomoćnik direktora Sektora za poljoprivredu i šumarstvo HGK, Zlatko Benković, stručni suradnik u Upravi za drvnu industriju Ministarstva poljoprivrede te njegov kolega iz istog ministarstva Robert Lacić.

Naime, procjene da će drvoprerađivači doći u još veće probleme, posljednjih dana pokazuju se sasvim točnim.

Hrvatski su drvoprerađivači nakon niza marketinških i mnogih drugih poslovnih aktivnosti Hrvatske gospodarske komore, Predstavništva HGK u Moskvi potpisali prve izvozne ugovore za rusko tržište.

Drvoprerađivači, međutim, nisu u mogućnosti odgovoriti na povećanu potražnju jer za 2012. godinu nisu dobili optimalne količine sirovine.

Marko Jazidžija, direktor sinjskog Naprijeda, istaknuo je da drvoprerađivači ni ne znaju gdje se, kada i što nudi, pa tako ne dolaze ni u priliku da nešto i ponude, a osim toga, sve je više čudnovatih natječaja i još čudnijih ponuda, primjerice, za neke od domaćih hotela.

Također omogućeno je da drvoprerađivači, ukoliko imaju dugovanja prema Hrvatskim šumama, otplatu dugovanja izvrše u dijelovima.

Unatoč tih promjena drvoprerađivači nisu zadovoljni jer i po prijedlozima novih višegodišnjih ugovora ne će im bit isporučene tražene količine pilanskih trupaca.

Drvoprerađivači i šumari okupili su se u subotu u popodnevnim satima na glavnom trgu u Otočcu te su najprije zajednički obišli Božićni sajam da bi druženje nastavili u restoranu Ćamar.

U svladavnju natječajne procedure, brodski, ali i ostali drvoprerađivači, kako je rekao tajnik brodske gospodarske komore Krešimir Rudec, mogu računati na pomoć stručnjaka CTR-a koji su dobro ovladali izradom natječajne dokumentacije.

Kako bi povećali mogućnosti plasmana robe na ino tržišta, i drvoprerađivači u BiH sve više investiraju u tehnologiju koja im omogućuje proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti.

Marija Vekić, članica Uprave Hrvatskih šuma rekla je kako traju pregovori na temu dugodišnjih ugovora koje će drvoprerađivači popisivati s Hrvatskim šumama. Ti su dugoročni ugovori izuzetno važni jer nose nemjerljivo veći kreditni potencijal kod banaka, objasnio je Vidošević.

- Drvoprerađivači su orijentirani na vanjska tržišta, zato su svjetsku gospodarsku krizu i prvi osjetili, a veliki im je problem i nelikvidnost, što stvara problema i Hrvatskim šumama koje imaju više od 400 milijuna kuna dospjelih potraživanja kazao potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Božidar Pankretić.

01. 02. 2010 u 08:45 h Zašto onda naši drvoprerađivači također ne kupuju sirovinu tamo gdje je i kupuju poljaci.

Hrvatski drvoprerađivači na domaćem tržištu kontroliraju manje od trećine tržišta, a domaće tržište drvne mase i peleta od drva uopće ne postoji.

Naši drvoprerađivači moraju nešto poduzeti kao što su neki već ranije pronašli strateške partnere i njima je i u krizi lakše.

Hrvatske šume tržišno posluju i teško je očekivati da će domaći drvoprerađivači i kupci naših trupaca imati prednost.

" Nova tvornica kruha prva je u Hrvatskoj koja se u tehnološkom procesu koristi alternativnim izvorom energije, peletama, koje također proizvode lički drvoprerađivači ", ističe Tušak.

nije istina mirko, i do sad su naši drvoprerađivači bili u super položaju u odnosu na zemlje u okruženju, možemo početi s time da su imali jeftiniju sirovinu i do 25 % nego zemlje u okruženju, znaš li ti da se i u Bosnu izvozi sirovina jer smo jeftiniji, u današnje vrijeme hvali se drvnoprerađivačka industrija da ona izvozi u zemlje EU, znači imamo, jeftiniju sirovinu a cijenu daske po EU standardu, tko onda lovu sprema u svoj džep, pa pogledajte maalo koliko je pilana nikolo u zadnje vrijeme, posebno privatnih, pogledajte vlasnike tih pilana koliko su se obogatili u 10 godina i to zahvaljujući samo prorezu, ne finalizaciji, ne prodaju oni namještaj nego dasku

Drvna industrija prepoznata je kao obećavajuća gospodarska grana zemlje, a kao lideri se pojavljuju drvoprerađivači finalnih proizvoda namijenjenih inozemnom tržištu.

Ministar Jakovina ističe, pak, kako je ovo konačno primjer u kojemu drvoprerađivači izvoze finalni proizvod.

Drvni klaster sjeverozapadne Hrvatske, udruga koju su osnovali najznačajniji drvoprerađivači regije, na inicijativu Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Varaždin, a s ciljem promicanja, razvitka i unapređenja drvne industrije organizirao je seminar vezan uz norme i zahtjeve koje ulaskom u Europsku uniju očekuju hrvatske proizvođače drvnih proizvoda.

Isto misle i ostali drvoprerađivači, kao primjerice Zdravko Jelčić, predsjednik Udruženja hrvatske drvne industrije pri HG komori, koji navodi kako su ovako specificiranim natječajem posve poraženi.

SDP-ovi saborski zastupnici Vlatko Podnar i Dragutin Bodakoš održali su prije par dana konferenciju za novinare pod nazivom Drvoprerađivači-prve žrtve gospodarske krize.

Uz zaposlene na obradi kože, ne stoje dobro ni proizvođači odjeće s prosječnom plaćom od 2393 kune, drvoprerađivači s 2681 kunom te proizvođači tekstila s 278 kuna.