Još ako se dogodi, a hoće, da veliki europski konditori počnu preuzimati neke među Kraševim regionalnim konkurentima, Vidošević će se kao predsjednik Kraševe uprave naći u nebranom grožđu.

Stari majstori - konditori ubrzo su po početku proizvodnje razvili cijelu paletu čokolada koja je uz Kraševu mliječnu čokoladu i čokoladu s lješnjacima obuhvaćala punjene i krem čokolade različitih aroma.

No činjenica je da su hrvatski konditori sa 32.000 tona iz 1989. danas spali na proizvodnju od 18 - 19.000 tona, od koje na domaćem tržištu prodaju 10 - ak tisuća, a izvezu oko 8,5 tisuća tona.

Domaći konditori i bez tog dodatnog domaćeg poskupljenja sirovine u svojim polugodišnjim izvještajima bilježe manji ili veći pad dobiti.

Bilić kaže da domaći konditori šećer za proizvode namijenjene izvozu kupuju vani, jer je njegova cijena u zemlji, kako kaže, dvostruko i trostruko viša.

Dosad konditori nisu zajednički nastupali niti prema svojim kupcima, niti prema dobavljačima sirovine, no Stipan Bilić najavljuje kako će upravo to biti njegov posao kada preuzme Kondin, ne bi li zajednički postigli što bolje uvijete.

Najveći hrvatskih konditori poput Kraša, Koestlina, Zvečeva, Cedevite i Podravke još su 1991. osnovali zajedničku tvrtku Kondin, sa zadaćom razvoja domaće konditorske industrije.

" Konditori za vrijeme pregovora nadležnih tijela s EU nisu bili uključeni niti su do danas upoznati s elementima pregovora koji će se odraziti na njihov položaj ulaskom u Uniju.

S druge strane, od oko 50 posto ukupne proizvodnje ili 30.000 tona proizvoda koje hrvatski konditori izvezu, 80 posto završi na tržištu CEFTA-e od 25 milijuna potrošača, bescarinski ili s vrlo niskim carinama, da bi se ulaskom u EU dogovoreni kontingenti za tržišta CEFTA-e prenijeli na sve europske proizvođače, a sve ostalo bit će izloženo carinskoj zaštiti.

Konditori će na izvoz u zemlje Cefte u prosjeku plaćati 15 do 18 posto carine, zbog čega bi mogli izgubiti i kupce i zaradu.

Direktor Kondina Stipan Bilić napominje da će u prehrambenoj industriji nakon 1. srpnja najgore proći konditori.

U tekućoj godini na tržište ćemo plasirati tridesetak novih i desetak inoviranih proizvoda, a sličnu dinamiku razvoja novih proizvoda planiramo i za sljedeću godinu. Ipak, bez obzira na kvalitetu i inovativnost, hrvatski konditori teško bi mogli pozitivno poslovati da kontinuirano ne provode programe kontinuiranog smanjenja troškova, odnosno racionalizacije poslovanja.

Naši konditori odlučili su sa svima podijeliti djelić svoje slatke tajne u paleti od tri izvrsna okusa.

Prema podacima Stipana Bilića i Kondina, domaći konditori danas su jedni od najvećih potrošača domaćih poljoprivrednih proizvoda, na godišnjoj razini otprilike 23 tisuće tona šećera, 20 tisuća tona brašna, 2500 tona mlijeka u prahu, 500 tona maslaca i više od 4 tisuće tona biljnih masnoća.

Ovaj problem ne mogu riješiti konditori, jer u slučaju da ne prihvate plaćanje rabata, trgovina ih isključuje iz prodaje pa ne mogu svoje proizvode prodavati krajnjim potrošačima.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, iako joj mora biti poznat ovaj problem nikada nije pokrenula zaštitu domaćih konditora. Pridodaju li se tome i sve dulji rokovi plaćanja u trgovini i cijene kakaovca koje su tijekom posljednje dvije godine na globalnoj razini dosegnule povijesni vrhunac, ispada da su domaći konditori prisiljeni zaduživati se da bi mogli održati stalni ritam proizvodnje, pa ispada da takvim skupim zaduženjima ustvari financiraju dobit trgovaca.

Doba beskamatnog kreditiranja na račun dobavljača polako postaje prošlost, a konkurencija spremno čeka 1.1.2013. Vidošević je također nervozan jer konditori ostaju bez zaštitnih carina od 15 - 18 %.

- Hrvatski konditori godišnje proizvode 60 tisuća tona proizvoda, od čega polovina završava u izvozu, a u tom izvozu čak do 20 tisuća tona plasiraju na tržišta zemalja CEFTA-e.

Problem je što konditori, za razliku od nekih drugih proizvodnji, ne mogu, s druge strane, profitirati od ulaska u EU na način da će im biti jeftinija sirovina - napominje Bilić.

On ističe da će smanjeni izvoz konditorskih proizvoda osjetiti i druge proizvodnje, jer u svojim proizvodima konditori izvoze hrvatski šećer, brašno, ulje, mliječne masnoće...

Koliko je važno da su konditori osnovali svoju udrugu i koliko im to pomaže u pregovaračkim pozicijama?

Pokazalo se to u nedavnom slučaju pojave jeftinih slatkiša, kada su se udruženi domaći konditori potužili Ministarstvu gospodarstva da sumnjaju u dampinški uvoz.

Konditori će, naime, na izvoz u zemlje Cefte u prosjeku plaćati od 15 do 18 % carine, zbog čega bi im izvoz u te zemlje mogao pasti i 20 % ili će, kako i najavljuju, seliti proizvodnju iz RH, dok ih s padanjem carina i liberalizacijom tržišta EU čeka još nesmiljenija utakmica i sa stranim brendovima EU.

EU je potpuno nevažno hoće li naši proizvođači prestati proizvoditi, ali smo mi životno zainteresirani da opstanemo, kaže Stipan Bilić, direktor Kondina, koji ističe da, primjerice, u konditorskoj industriji EU hrvatski konditori po broju zaposlenih imaju udjel od 1,9 % (4700 radnika), u proizvodnji 0,6 % (60.000 tona), a u vrijednosti proizvodnje 0,4 % (200 mil. eura).

U realizaciji recepata koji su provjereni u Dr. Oetkerovoj pokusnoj kuhinji pomogli su nam neki konditori, a neke smo i sami pripremili.

Od specifičnih problema s kojima se konditori susreću u poslovanju, u Krašu su posebice izdvojili rast cijena strateških sirovina, poput šećera, brašna i kakaovca, rast pregovaračke moći kupaca i trgovaca uslijed koncentracije maloprodajnog tržišta te golem uvoz konditorskih proizvoda u uvjetima liberaliziranog tržišta.

Stipan Bilić: Konditori traže jeftiniji šećer

Konditori p (Bambi) i p (Banini) izgubili su više od pet posto zbog sve manje potražnje na tržištu uzrokovane približavanjem posljednjih rokova za dokapitalizaciju p (Agrobanke Agrobanka)

Prvi je problem, pojašnjava, što su sirovine kojima se u proizvodnji koriste konditori opterećene vrlo visokim carinama (iznimka samo kakaovac),

Projekt će dijelom podržati Ministarstvo, a na sajmu će sudjelovati hrvatske tvrtke, uglavnom iz prehrambenog sektora (proizvodnja hrane, pića, vina, alkoholnih pića, proizvodnja meda i konditori) koje su do sada pokazale interes za kinesko tržište