Ministar Ostojić istaknuo je kako mu je poznato zalaganje udruge Sjaj za prava osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj, a udruga je najavila da će Ministarstvu zdravlja u redovnoj proceduri donošenja spomenutog Zakona uputiti pisane komentare i prijedloge.

Razgovarao je o preprekama s kojima se osobe s duševnim smetnjama susreću u ostvarivanju prava na život u zajednici i posebno istaknuo problem neiskorištenosti imovine korisnika/štićenika u sustavu socijalne skrbi za razvoj sustava podrške za osobe s invaliditetom, s obzirom da kada je riječ o osobama s duševnim smetnjama praksa je pokazala da se imovina tih osoba (ako su lišene poslovne sposobnosti) prodaje da bi se pokrili troškovi institucionalnog smještaja.

Koordinator je također upozorio resorno ministarstvo na konkretne primjere zlouporaba i propusta u centrima za socijalnu skrb koji su na štetu imovinskih prava osoba lišenih poslovne sposobnosti te apelirao na isto ministarstvo na promjenu političke metodologije prema osobama s duševnim smetnjama.

(1) Kad je liječenje osobe s duševnim smetnjama prijeko potrebno u psihijatrijskoj ustanovi, ono će se omogućiti i provesti u odgovarajućoj ustanovi koja se nalazi u mjestu njezina prebivališta, ako nema prebivališta onda u mjestu njena boravišta, a ako ni njega nema onda u mjestu gdje je osoba zatečena, a ako u tom mjestu nema psihijatrijske ustanove u psihijatrijskoj ustanovi koja je najbliža mjestu njezina prebivališta, boravišta ili mjesta gdje je osoba zatečena.

(1) Dostojanstvo osoba s duševnim smetnjama mora se štititi i poštovati u svim okolnostima.

Osobu s duševnim smetnjama za koju se osnovano sumnja da može neposredno ugroziti vlastiti život ili zdravlje odnosno život ili zdravlje drugih u osobito žurnim slučajevima mogu ovlaštene službene osobe Ministarstva unutarnjih poslova dovesti u psihijatrijsku ustanovu nadležnu prema prebivalištu ili boravištu osobe odnosno prema mjestu na kojem je osoba trenutačno zatečena bez prethodnoga liječničkog pregleda iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona.

(1) Psihijatrijska ustanova koja je prisilno zadržala osobu s duševnim smetnjama iz članka 22. ovoga Zakona dužna je o tome bez odgode, a najkasnije u roku od 12 sati od donošenja odluke o prisilnom zadržavanju, neposredno ili putem elektronskih sredstava komuniciranja dostaviti županijskom sudu na području kojega se nalazi psihijatrijska ustanova obavijest o prisilnom zadržavanju zajedno s liječničkom dokumentacijom o pregledu osobe s duševnim smetnjama s obrazloženjem razloga za prisilno zadržavanje.

(2) Osobe s duševnim smetnjama imaju pravo na zaštitu od bilo kakvog oblika zlostavljanja te ponižavajućeg postupanja.

12. Pristanak je slobodno dana suglasnost osobe s duševnim smetnjama za provođenje određenoga liječničkog postupka, koja se zasniva na odgovarajućem poznavanju svrhe, prirode, posljedica, koristi i opasnosti toga liječničkog postupka i drugih mogućnosti liječenja.

Ukoliko se psihijatrijskim vještačenjima utvrdi da je Čulina osoba s psihičkim poteškoćama, na Županijskom sudu u Zadru sudit će mu se prema Zakonu o osobama s duševnim smetnjama.

Fizička sila je u smislu ovoga Zakona uporaba sredstava za fizičko ograničavanje kretanja i djelovanja osoba s duševnim smetnjama.

(7) Rasprava se može održati u odgovarajućoj prostoriji psihijatrijske ustanove i po potrebi na raspravi može biti nazočna i osoba s duševnim smetnjama o čijem se prisilnom smještaju vodi rasprava kao i predstavnik terapijskog tima.

(b) ako opasnost od istraživanja za osobu s duševnim smetnjama nije nesrazmjerna koristi od istraživanja,

U svojem radu, udruga Sjaj susrela se sa primjerima mnogih osoba s duševnim smetnjama koje su smještene u domove socijalne skrbi za psihički bolesne osobe.

Te su osobe prethodno bile lišene poslovne sposobnosti pa su dakle, prisilno (protivno svojoj volji) odvojene u domove socijalne skrbi namijenjene isključivo osobama s duševnim smetnjama i koje su izolirane od društvene zajednice, zbog čega udruga Sjaj smatra da je Republika Hrvatska počinila segregaciju koja je zabranjena Zakonom o suzbijanju diskriminacije.

Iako se u svojem radu udruga može konzultirati sa psihijatrijskim stručnjacima, oni nemaju ulogu u kreiranju programskih sadržaja udruge već tu funkciju izvršavaju upravna tijela udruge koja čine njezini članovi; same osobe s duševnim smetnjama i članovi njihovih obitelji.

Nedovoljno duševno razvijena osoba koja ne raspolaže psihičkim mogućnostima za uključivanje u liječenje u psihijatrijskoj ustanovi kao i svaka druga osoba s duševnim smetnjama, liječit će se u ustanovama ili odjelima koji su prilagođeni posebnim potrebama tih osoba.

15. Prisilni smještaj je smještaj osobe s težim duševnim smetnjama prema mjerilima članka 22. i članka 45 e. ovoga Zakona.

(1) Liječnička dokumentacija o liječenju osobe s duševnim smetnjama dostupna je isključivo sudu za potrebe postupka koji je u tijeku.

(3) Osoba s duševnim smetnjama koja nije sposobna dati pristanak, bilo zbog toga što u određenom trenutku ne može razumjeti prirodu, posljedice ili opasnost predloženoga liječničkog postupka ili zbog toga što u tom trenutku ne može donijeti odluku ili izraziti svoju slobodnu volju može se podvrgnuti samo onom liječničkom postupku koji je u njenom najboljem interesu.

(b) službenim osobama u centrima za socijalnu skrb i drugim državnim tijelima kada je to nužno da bi one mogle postupati u svezi s osobom s duševnim smetnjama na temelju i u okviru svojih ovlasti, i to samo onda kad osobe s duševnim smetnjama nisu sposobne dati svoj pristanak, a osobe iz stavka 1. ovoga članka nemaju osnove vjerovati da bi se osoba s duševnim smetnjama protivila otkrivanju takvih podataka,

Nakon ispitivanja Siščanin je temeljem Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama prevezen u Neuropsihijatrijsku bolnicu u Popovaču.

PRAVA I DUŽNOSTI OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA I OSOBA KOJE PROVODE NJIHOVU ZAŠTITU I LIJEČENJE

Osoba s duševnim smetnjama koja je sposobna razumjeti svrhu i posljedice smještaja u psihijatrijsku ustanovu i koja je na osnovi toga sposobna donijeti slobodnu odluku može se uz njen usmeni pristanak na njen zahtjev ili na zahtjev treće osobe smjestiti u psihijatrijsku ustanovu.

Kristijan Grđan sastali su se danas u Zagrebu te razgovarali o položaju osoba s duševnim smetnjama kao osoba s invaliditetom u Hrvatskoj.

(1) Prije donošenja odluke o prisilnom smještaju ili o otpustu osobe s duševnim smetnjama, sud je dužan pribaviti pisano mišljenje jednog od psihijatara s liste stalnih sudskih vještaka koji nije zaposlen u psihijatrijskoj ustanovi u kojoj se nalazi prisilno zadržana osoba, o tome je li prisilni smještaj u psihijatrijskoj ustanovi prijeko potreban.

Ona kaže kako se " već u prvim trenucima razgovora uvjerila da je Kakarić potpuno zdrav i lucidan ", te da nema govora o bilo kakvim duševnim smetnjama ili problemima.

(3) Izjave osobe s duševnim smetnjama sadržane u liječničkoj dokumentaciji koje se odnose na počinjenje nekoga kaznenog djela ne mogu se koristiti kao dokaz u sudskom postupku.

Prema zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, postoji i mogućnost prisilne hospitalizacije.

13. Dobrovoljni smještaj je smještaj osobe s duševnim smetnjama u psihijatrijsku ustanovu uz njezin pristanak.