U ovom procesu bezvodni amonijak se oksidira u dušikov oksid, koji zatim reagira s kisikom iz zraka čime nastaje dušikov dioksid.

Ü MKA-1. Ispitati potrebu donošenja kritične razine za H 2 S i amonijak Zakonodavstvo EU, na temelju preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO, 2005) preporučuje za sada definiranje kritičnih/upozoravajućih razina za sumporov dioksid, dušikov dioksid i ozon.

S manjim izgledima za začeće je najizraženije bio povezan dušikov dioksid (NO2), inače sastavni dio ispušnih plinova automobila.

Trenutno se na postojećoj automatskoj mjernoj stanici koja se nalazi u Općini Pićan mjeri samo sumporov dioksid, dušikov dioksid, lebdeće čestice i ozon.

Tu reakciju mogu usporiti neki spojevi prisutni u atmosferi, npr. dušikov dioksid (ali i neki drugi), koji također reagira s klorom dajući klorov nitrat, jedan od tzv. rezervoara klora te se tako održava nekakva ravnoteža.

Na mjernoj postaji na Ksaverskoj cesti okolni zrak je bio s obzirom na dušikov dioksid i PM10 čestice II. kategorije kakvoće.

Za ostala mjerenja onečišćenja okolni je zrak bio I. kategorije kakvoće kao i tijekom 2006. Tijekom 2007. na mjernoj postaji na Ksaverskoj cesti zrak je bio umjereno onečišćen, jer su prijeđene GV za dušikov dioksid, PM10 čestice i ozon.

S obzirom na dušikov dioksid zrak je bio I. kategorije kakvoće u Prilazu baruna Filipovića i na Peščenici.

Dušikov dioksid (NO 2) ostaje otopljen u dušičnoj kiselini i daje joj žutu boju.

Dušikov dioksid jedan je od tipičnih indikatora zagađenja koji se prati u gotovo svim monitoring postajama.

Studija u Španjolskoj je utvrdila da su oksidi, posebice dušikov dioksid (NO2) i ozon, povezani sa smrtnošću od kardiovaskularnih bolesti, posebice ljeti.

(2) Ako se u određenoj zoni ili aglomeraciji ne može postići sukladnost s graničnim vrijednostima za dušikov dioksid ili benzen propisanim u uredbi iz članka 25. ovoga Zakona, Ministarstvo će zatražiti od Europske komisije izuzimanje od obveze primjene tih graničnih vrijednosti do najviše pet godina za tu određenu zonu ili aglomeraciju, pod uvjetom da je izrađen akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka iz stavka 1. ovoga članka za zonu ili aglomeraciju na koju se odnosi odgoda i kojim se utvrđuje postizanje sukladnosti s graničnim vrijednostima prije određenog roka.

Usporedbom vrijednosti mjerenja na mjernim postajama lokalne mreže iz 2006. i 2007. za dušikov dioksid i PM10 čestice može se uočiti nepromijenjeno stanje njihovih koncentracija, dok je kod ozona trend porasta koncentracija i učestalosti prekoračenja GV očigledan, a posebice tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci.

Način i rokovi plaćanja naknade utvrđuju se rješenjem iz stavka 1. ovog članka sukladno Pravilniku o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknade na emisije oksida sumpora izraženih kao sumporov dioksid i na emisije oksida dušika izraženih kao dušikov dioksid.

Izgaranjem ugljena, nafte i benzina, oslobađa se dim koji sadrži plinove sumporov dioksid i dušikov dioksid.

Pri tom naknade plaćaju svi onečišćivači okoliša, a to su oni koji emitiraju ugljični dioksid, sumporov dioksid i dušikov dioksid te sve pravne i fizičke osobe koje su vlasnici objekata za čiju je izgradnju bila potrebna studija utjecaja na okoliš što znači da oni već samim svojim postojanjem utječu na okoliš " - naglašava Mladineo.

Kakvoća zraka s obzirom na teške metale (kadmij, nikal, arsen), dušikov dioksid (NO2), ugljikov monoksid (CO) i benzen također je bila Prve kategorije.

Danas se najznačajnijim primarnim onečišćivačima nastalim ljudskom aktivnošću smatraju sljedeće tvari: 1. oksidi sumpora, prvenstveno sumporni dioksid (SO2), koji uglavnom nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva (ugljena i nafte) i vulkanskom aktivnošću; sumporni dioksid oksidacijom prelazi u sulfatnu kiselinu koja pridonosi pojavi kiselih kiša; kisele kiše imaju štetno djelovanje na biljke i životinje, zakiseljuju tlo i mogu oštetiti građevine od vapnenca i betona; 2. dušikovi oksidi, prvenstveno dušikov dioksid (NO2), ispuštaju se kod sagorijevanja pri visokim temperaturama, kao što su automobilski motori, i mogu se vidjeti kao sivo-smeđa izmaglica oko gradova; jedan su od najznačajnijih onečišćivača danas, pa tako u SAD udio onečišćenja od prometa iznosi do 60 % ukupnog onečišćenja zraka; ispušni plinovi iz automobila pridonose nastanku smoga i kiselih kiša; 3. ugljični monoksid, CO, bezbojan plin bez mirisa, nije iritantan, ali je vrlo otrovan; nastaje kod nepotpunog sagorijevanja nafte, plina, ugljena ili drva i uglavnom potječe iz automobilskih ispušnih plinova; 4. ugljični dioksid, CO2, prirodan je plin u atmosferi, neophodan za život na zemlji; nastaje kod sagorijevanja, također je i staklenički plin; uz vodenu paru, metan dušikove okside, ozon i CFC (klorofluorougljici), pridonosi globalnom zatopljenju, takozvanom« efektu staklenika »na način da infracrveno zračenje, koje se emitira sa Sunca i odbija od Zemljine površine, zadržava u prizemnim slojevima atmosfere i pretvara u toplinsku energiju; 5. hlapivi organski spojevi (volatile organic compounds - VOC) uglavnom se dijele na metan (CH4) i nemetanske organske spojeve (NMVOC); metan je izuzetno efikasan staklenički plin, dok su od NMVOC najpoznatiji benzen, toluen i ksilen, karcinogeni organski spojevi koji se često nalaze u okolini naftnih postrojenja i u ispušnim plinovima; 6. lebdeće čestice (particulate matter, PM) sitne su krute ili tekuće čestice kiselina, metala i prašine, suspendirane u plinovima, mogu biti anorganskog i organskog podrijetla (policiklički aromatski ugljikovodici); razlikujemo ukupne lebdeće čestice (total suspended particles, TSP) i, ovisno o aerodinamičkom promjeru, čestice PM10, PM2.5 i PM1 i ultrafine čestice (UFP), promjera ispod 0,1 mikrometara; posebno su štetne čestice promjera manjeg od 10 µm zbog svoje sposobnosti da prodru duboko u respiratorni sustav, pa čak i u krvotok; za usporedbu, promjer prosječne ljudske vlasi kose je 70 µm; lebdeće čestice u zraku uglavnom potječu iz prometa i industrije.

Dominantnim onečišćenjem zraka možemo smatrati lebdeće čestice i dušikov dioksid, jer koncentracije tih onečišćenja prelaze preporučene vrijednosti (PV). Koncentracije dušikova dioksida variraju tijekom dana najviše su u doba prometne špice, a najniže vikendima.

Dušikov dioksid (NO2) Utjecaj dušikovog dioksida na zdravlje usko je povezan s lebdećim česticama, jer se NO2 u atmosferi konvertira u nitratne čestice, pa time postaje dio ukupne mase lebdećih čestica.

Sušnja) i Kraljevica s obzirom na dušikov dioksid d.

Također, 1. siječnja počinje vrijediti uredba o ozonu u zraku, zbog koje će pravne i fizičke osobe koje u zrak puštaju sumporni ili dušikov dioksid morati plaćati 310 kuna za svaku tonu puštenog plina.

Masa mopeda masu mopeda u voznome stanju ukupna neopterećena masa s svim posudama napunjenim 90 % najvećeg njihovog obujma; 1.3. »Plinoviti štetni spojevi« označava ugljični monoksid, ugljikovodike i dušikove okside izražene kao ekvivalentni dušikov dioksid (NO) 2. SPECIFIKACIJE ISPITIVANJA 2.1. Općenito Sastavni dijelovi koji mogu utjecati na emisiju plinovitih štetnih sastojaka moraju biti konstruirani, izrađeni i sastavljeni tako, da moped pri uobičajenoj usprkos vibracijama, kojima može biti izložen zadovoljava zahtjeve ovoga Priloga. 2.2. Opis ispitivanja 2.2.1. Moped mora biti povrgnut ispitivanjima tipa I. i II., koja su niže određena: 2.2.1.1. Ispitivanje tipa I. (provjeravanje prosječnih emisija plinovitih štetnih sastojaka u gradskom području s gustim prometom) 2.2.1.1.1. Vozilo treba postaviti na dinamometar, opremljen kočnicom i zamašnjakom.

satne vrijednosti za ozon, dušikov dioksid i dušikove okside za razdoblje mjerenja od 1 godine;

najviša vrijednost, 99.9, 98. i 50. percentil te godišnji prosjek i broj valjanih podataka jednosatnih serija za ozon, dušikov dioksid, dušikove okside i zbrojeve ozona i dušikovog dioksida (zbrojeni kao ppb i izraženi u µg/m3 ozona);

2. DEFINICIJE Za potrebe ovoga pravilnika: 2.1. »Tip vozila« označava kategoriju motornih vozila koja se bitno ne razlikuju: 2.1.1. po ekvivalentnoj inerciji određenoj u ovisnosti o referentnoj masi, kao što je propisano u točki 5.1 dodatka 4. 2.1.2. po značajkama motora i vozila koje su određene u dodatku 1. 2.2. »Referentna masa« označava »masu neopterećenog vozila« uvećanu za 100 kg u svrhu ispitivanja prema dodacima 4. i 8. 2.2.1 »Masa neopterećenog vozila« označava masu vozila u voznom stanju, bez vozača, putnika ili tereta, ali s 90 % punim spremnikom za gorivo i uobičajenim alatom i zamjenskim kotačem, ako je predviđen. 2.3. »Najveća masa« označava najveću tehnički dopuštenu masu prema izjavi proizvođača vozila (ta masa može biti veća od najveće mase koju dopušta nacionalni zakonodavac). 2.4. »Plinoviti štetni spojevi« označavaju emisiju u ispušnom plinu ugljikova monoksida, dušikovih oksida izraženo kao ekvivalentni dušikov dioksid (NO2) i ugljikovodika izraženo kao ekvivalent: C1H 1,85 za benzin C1H 1,86 za diezelsko gorivo C1H 2,525 za UNP CH 4 za PP. 2.5. »Štetne čestice« označavaju sastojke ispušnog plina koji su odvojeni iz razrijeđenog ispušnog plina pri temperaturi od najviše 325 oK (52 oC) pomoću pročišćavača opisanih u dodatku 4. 2.6. »Emisija iz ispušnog sustava« označava: za motore s vanjskim izvorom paljenja, emisiju plinovitih štetnih spojeva; za motore sa samozapaljenjem, emisiju plinovitih štetnih spojeva i emisiju štetnih čestica. 2.7. »Emisija isparavanjem« označava pare ugljikovodika koje su izašle iz sustava za gorivo vozila, osim onih u emisiji iz ispušnog sustava. 2.7.1 »Gubitci iz spremnika goriva« su ugljikovodici koji su izašli iz spremnika goriva zbog promjena temperature u spremniku (izraženo kao ekvivalent C1H2.33). 2.7.2. »Gubitci iz toplog motora« su ugljikovodici koji su izašli iz uređaja za gorivo, vozila, koje stoji nakon jednog razdoblja vožnje (izraženo kao ekvivalent C1H2.20). 2.8. »Kućište koljenaste osovine« je prostor u motoru ili izvan njega koji je povezan s koritom za ulje s unutarnjim ili vanjskim cijevima, kroz koje mogu izaći pare ili plinovi. 2.9. »Uređaj za pokretanje hladnog motora« je uređaj koji privremeno obogaćuje smjesu goriva i zraka te olakšava pokretanje motora. 2.10. »Uređaj za olakšavanje pokretanja motora« je uređaj koji olakšava pokretanje motora bez obogaćivanja smjese goriva i zraka, npr. odnosi se na grijače, pomicanje početka ubrizgavanja, itd. 2.11. »Obujam motora« označava: 2.11.1. kod motora s pravocrtnim gibanjem klipa, nazivni obujam (razlika između najvećeg i najmanjeg obujma cilindra) svih cilindara; 2.11.2. kod motora s okrećućim klipom (Wankel), dvostruku vrijednost obujma koji se dobije kao razlika najvećeg i najmanjeg obujma između kućišta motora i jedne strane okrećućeg klipa tijekom jednoga radnog ciklusa, računajući za sve klipove. 2.12. »Uređaji za kontrolu štetne emisije« (onečišćenja) su uređaji na vozilu koji kontroliraju i/ili ograničavaju emisiju iz ispušnog sustava i emisiju isparavanjem. 2.13. »OBD« označava sustav automatske dijagnostike za kontrolu emisije ugrađen u vozilo, koji ima sposobnost određivanja vjerojatnog područja neispravnosti pomoću kodova grešaka pohranjenih u memoriji računala. 2.14. »Ispitivanje vozila u uporabi« označava ispitivanje i ocjenu sukladnosti koja se provodi prema točki 8.2.1 ovoga pravilnika. 2.15. »Ispravno održavano i korišteno« za potrebe ispitivanja vozila označava da takvo vozilo zadovoljava kriterije za prihvaćanje vozila koje je odabrano prema postupku koji je određan u točki 2. dopune 3. ovoga pravilnika. 2.16. »Poremećajni uređaj« (defeat device) označava bilo koji dio koji je konstruiran da ustanovljava temperaturu, brzinu vozila, brzinu vrtnje motora, prijenosni omjer u mjenjaču, podtlak u usisnom vodu ili neki drugi parametar za potrebe aktiviranja, modulacije, usporavanja ili deaktiviranja funkcije nekog dijela u sustavu kontrole emisije, pri čemu se smanjuje učinkovitost sustava kontrole emisije, u uvjetima za koje je razumno očekivati da mogu nastupiti kod uobičajenog pogona i uporabe vozila.

Mjerenja klasičnim metodama i automatskim uređajima u neposrednoj blizini zgrade NZZJZ PZŽ (Krešimirova ul. 52 a) pokazuju da je na toj lokaciji II. kategorija kakvoće zraka za tipična onečišćenja iz prometa: dušikov dioksid, čestice (ULČ na klasičnoj i PM-10 na automatskoj postaji), te sadržaj benzo (a) piren u ULČ.

Obuhvat podataka za sumporov dioksid, dušikov dioksid i ozon je manji od 60 % te nije moguća usporedba s GV, iako su dobivene vrijednosti relativno niske.

(1) Za dušikov dioksid, lebdeće čestice, benzen i ugljikov monoksid: uključiti najmanje jednu gradsku pozadinsku postaju i jednu postaju za praćenje prometa, pod uvjetom da to ne povećava broj točaka uzorkovanja.

(13) dušikovi oksidi: zbroj volumnih udjela dušikovog oksida i dušikovog dioksida koji se zbrajaju kao milijarditi dijelovi (10 9), a iskazuju se kao dušikov dioksid (NO2) u mikrogramima po kubičnom metru;