Pisac, za kojega je književni povjesničar i teoretičar Cvjetko Milanja ustvrdio da pripada samome vrhu hrvatske i europske književnosti, a akademik Dubravko Jelčić nazvao ga poklonikom i apostolom riječi, ugled je stekao već ranim romanima »Djeca Božja« - svojom prvom i najpoznatijom knjigom, »Osamljenici« i »Crni smiješak«, u kojima »napušta model tzv. socijalističkog realizma

Priredio Ivan Rodić; za Temu broja Školskih novina govore Božidar Petrač, Dubravko Jelčić, Sanja Polak, Vinko Brešić, Berislav Majhut, Vedrana Živković Zebec, Ivan Bošković...

Program izlaganja na okruglom stolu: 1. Akademik Dubravko Jelčić: Istina u povijesti i istina o povijesti " 2. Prof. dr. Zdravko Tomac: Bitni elementi hrvatskog nacionalnog identiteta " 3. Prof. dr. Marijan Šunjić: Diskontinuiteti hrvatskog nacionalnog programa " 4. Prof. dr. Ivo Rogić: Dualno društvo i suverenost " 5. Kuzma Kovačić: O pitanju pamćenja u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti " 6. Akademik Josip Pečarić: Jučer gledam sliku naroda, baca cvijeće po herojima a.... " 7. Dr. Mato Artuković: Dr. Franjo Tuđman u školskim udžbenicima " 8. Prof. dr. Slobodan Lang: Vjera, znanje i akcija iz stvaranja kao vodič u sadašnjost i zalaganje za budućnost Hrvatske " 9. Mate Kovačević: Čuvari pamćenja " 10. Admiral Davor Domazet-Lošo: ' Brijunski transkripti ' ili kako Hrvatsku prikazati da joj je prošlost mračna " 11. Prof. dr. Miroslav Tuđman: O nespremnosti lijevih radikala na suočavanje sa istinom " 12. Prof. dr. Hrvoje Kačić: Stvaranje Hrvatske samostalnosti i međunarodnoga subjektiviteta " 13. Prof. dr. sc. Mate Ljubičić: " Povijesni okvir za Hrvatsku državnu politiku 21. stoljeća " 14. Dr. Križo Katinić: Depresija - socijalni ili individualni problem " 15. Dipl. ing. Damir Borovčak: Predsjednik Tuđman u Torontu 22. rujna 1990. " 16. Ing.

Knjigu će predstaviti: Ozana Ramljak, profesor; prof. dr. sc. Miroslav Tuđman; Mate Kovačević, novinar i publicist; akademik Dubravko Jelčić i autor.

Voditelj Centra akademik Slavko Matić, izlagao je na temu I vukovarske, podunavske ritske šume žrtve su agresije na Hrvatsku, akademik Dubravko Jelčić govorio je o zemlji u hrvatskoj književnosti, akademik Zvonimir Baletić o poljoprivredi u ekonomskom razvoju, a izlaganje akademika Franje Tomića tematski je bilo povezano sa zemljom kao temeljem proizvodnje hrane.

Skup u povodu desete godišnjice smrti prvoga hrvatskog predsjednika priređuje Hrvatski institut za povijest, sljednik Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske kojemu je dr. Franjo Tuđman bio direktor od 1961. do 1966. Nakon svečanog otvorenja skupa, po programu rada, u sklopu četiriju sjednica, uz ine, govorit će Mira Kolar o Franji Tuđmanu i organizaciji rada u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, akademik Nikša Stančić o Franji Tuđmanu između povijesti i politike, akademik Petar Strčić o pogledima Franje Tuđmana do 1971. o radničkom pokretu u Hrvatskoj, akademik Dubravko Jelčić o Franji Tuđmanu, Jugoslavenska/Hrvatska akademija i Matica hrvatska, Miroslav Tuđman o povjesničarima koji poriču unatrag i povjesničarima koji pišu buduću povijest, Stjepan Matković o Prvome svjetskom ratu u djelima Franje Tuđmana, Davor Kovačić o Tuđmanovoj ocjeni represivnosti ustaškog pokreta, Nikica Barić o temi prvi hrvatski predsjednik o jugoslavenskom predsjedniku Josipu Brozu Titu, Jure Krišto o Katoličkoj crkvi u djelu Franje Tuđmana, Nevio Šetić o pogledima Franje Tuđmana na Istru te Dino Mujadžević o sukobu Vladimira Bakarića i Franje Tuđmana.

[ 81 ]« Akademija je sve do danas ustrajala na svojoj odluci, da ne će obnoviti suradnju sa Srpskom akademijom nauka i umjetnosti dok se ona javnom izjavom ne odrekne svoga Memoranduma od 1987., koji je bio poticaj za agresiju na Hrvatsku 1991. i program stvaranja Velike Srbije »(akademik Dubravko Jelčić, Portal AMAC, 19. prosinca 2009.).

Pišući o jednome od najupornijih, najsmjelijih, najdinamičnijih i raznovrsnošću svoje književne djelatnosti najpotpunijih preporodnih književnika, Dubravko Jelčić u knjizi Hrvatski književni romantizam (2002) Vukotinovića apostrofira kao skromnog preteču Matoša i njegova artizma.

Reinhofer, a u prepjevima Fernando Pessoa, Edoardo Sanguinetti, Miroslav Holuba; potom pripovjedači Mirjana Matić-Halle, Pavao Pavličić, pa Samuel Beckett; esejisti Vlatko Pavletić, Ante Stamać, Miroslav Vaupotić, Dubravko Jelčić, Giga Gračan; filozofi i sociolozi Branko Despot, Franjo Starčević, Nenad Miščević, Ante Armanini, Đ uro Šušnjić, u prijevodima Jurgen Habermas, Max Bense, Jacques Derrida, Lamberto Pignotti; likovni kritičari Tomislav Hruškovec, Boris Vižintin, Zvonko Maković, Dubravko Horvatić; kazališni i filmski kritičari, teatrolozi i filmolozi Igor Mrduljaš, Darko Gašparović, Petar Krelja, Hrvoje Turković; dramski pisci Fedor Vidas, Ruzzante (Angelo Beolco) u prilagodbi i čakavskoj verziji Zorana Kompanjeta, Dalibor Cvitan i Čedo Prica.

Osobno je predložio članove Upravnoga vijeća, osobe u koje ima povjerenja: član predsjedništva HAZU (akademik Nikola Batušić), član Akademijina Razreda za književnost (akademik Dubravko Jelčić) i predstavnik Ministarstva kulture (ministar Božo Biškupić), te četvero iz Broda: gradonačelnik Mirko Duspara, dosadašnji skrbnik donacije dr. Mato Artuković, profesorica hrvatskog jezika i književnosti Irena Krumes-Šimunović te pjesnikov nećak Miroslav Bjelobrk kojega želi postaviti i za novog skrbnika donacije te zaposlenika Spomen-doma.

Nagrađene su podržali i Ivo Štivičić, Ivan Maloča, Boško Zatezalo, Tito Bilopavlović, Branimir Bošnjak, Dubravko Jelčić... i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić.

Akademik Dubravko Jelčić s pravom stoga ističe kako je Kvaternik bio prvi hrvatski političar 19. st. koji je nastojao internacionalizirati hrvatsko pitanje.

Akademik Dubravko Jelčić se osvrnuo na znamenja koja su uz hrabrost, ljubav i odanost Domovini, s posebnim naglaskom na krunicu oko vrata.

Njima je 1963. uslijedio opsežan i do danas najmjerodavniji izbor iz djela u nizu Pet stoljeća hrvatske književnosti (knjiga 99), a obavio ga je Jure Kaštelan. (Usput rečeno, Kaštelan je, prvi u Hrvata, 1970. u nakladi »Razloga« objavio stručnu monografiju o Šimićevu djelu.) Hoteći iz dotadanjih Šimićevih Sabranih djela ukloniti niz stručnih propusta (kritičke, tekstološke, navlastito historijske naravi), a i unijeti niz novopronađenih tekstova, 1988. su Nedjeljko Mihanović i Dubravko Jelčić, uz primjenu znanstvenih kritičkih i tekstoloških načela, objavili nanovo priređena Sabrana djela u dvije opsežne knjige, a svaka od njih obaseže preko 600 stranica.

O tom najvećem pokolju po završetku Drugoga svjetskog rata u Europi akademik Dubravko Jelčić veli: »Bleiburškom operacijom komunistički antifašizam u Jugoslaviji pokazao je svoje pravo, krvavo lice i svoju totalitarističku narav.

Na temu Hrvatska književna tradicija i modernost u djelu Petra Šegedina svoje radove objavilo je 15 autora, urednik je akademik Dubravko Jelčić, a posebnost ovog zbornika jest u tome što je objavljen u suizdavaštvu organizatora manifestacije Grada Korčule i Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, nagovješćujući dugotrajniju suradnju.

U raspravi potpredsjednik Odbora izvjestio je članove Odbora da akademik Dubravko Jelčić želi povući svoju kandidaturu, ali članovi Odbora bili su mišljenja da je kandidatura važeća sve dok se pismeno ne povuče.

Ja sam sve te knjige recenzirao, bio i urednik većine njih i ne bi ih kao urednik potpisao da nisu dobre rekao je u uvodu Dubravko Jelčić, istakavši da je upravo tim izdanim djelima vinkovački centar opravdao svoje postojanje.

Virovitička nova Gradska knjižnica i čitaonica tijekom Mjeseca hrvatske knjige trebala bi useliti u nove prostorije a do tada će se program obilježavanja održavati na staroj lokaciji gdje će biti izložba knjiga i publikacija vezanih uz obljetnice velikih hrvatskih znanstvenika Nikole Tesle, Ruđera Boškovića, Dragutina Gorjanovića-Krambergera i drugih (u čitaonici i u prikladnim izlozima u gradu), predavanje Miroslava Novosela; Crtice iz slavonske povijesti, uz 130. obljetnicu rođenja dr. Josipa Bösendorfera, predstavljanje knjige " San o kazalištu " Duška Lončara s osvrtom na amatersko djelovanje virovitičkog kazališta, male kreativne radionice sa izradom i izložbom nastalih radova, sudjelovanje u Nacionalnom kvizu za poticanje čitanja, javna tribina o novom prostoru Gradske knjižnice i čitaonice i njezinom značenju u kulturnom razvoju Virovitice, proglašenje najčitatelja godine i podjela nagrada, predavanje Žarka Dadića o znamenitom astronomu Danijelu Bogdaniću, predstavljanje knjige " Hrvatska pisana kultura " Josipa Bratulića i Stjepana Damjanovića, predavanje Aleksandra Stipčevića " Povijest knjiga i knjižnica ", tribina o nasilju među djecom (uz sudjelovanje psihologa, roditelja, učenika i učitelja), predstavljanje edicije Stoljeća hrvatske književnosti (u predstavljanju će sudjelovati urednik Dubravko Jelčić, književni kritičari, povjesničari te virovitički glumci), provest će se skupni posjeti djece i učenika, organizirati kvizovi i nagradne igre u suradnji s virovitičkom radio-postajom i provest će se anketa o mišljenju korisnika o novom prostoru Gradske knjižnice i čitaonice.Za vrijeme trajanja Mjeseca hrvatske knjige, upis u knjižnicu je besplatan.

O tom događaju kao izlasku iz hrvatske šutnje na svečanom su skupu govorili njegovi sudionici Ivan Gabelica, Hrvoje Hitrec i Stjepan Šešelj, a o političkim prilikama osamdesetih godina XX. stoljeća akademici Dubravko Jelčić i Ivan Aralica te povjesničar Anđelko Mijatović.

Na otvaranju izložbe Goranov prijatelj, pjesnik Dragutin Tadijanović, pročitao je pjesmu koju je spjevao Goranu u čast prije više od pola stoljeća, a potom je riječ preuzeo Dubravko Jelčić, tajnik Razreda za književnost HAZU, koji je u govoru istaknuo da je svrha izložbe, osim obilježavanja godišnjica Goranova rođenja i smrti, demistificiranje i dezideologiziranje Goranova djela, koje će omogućiti ispravno vrednovanje njegova književnog, a posebice i pjesničkog opusa, vrednovanje koje će bez kompleksa ukazati i na slabosti unutar Goranova vjerojatno najpoznatijeg djela, poeme Jama, ali i na superiornost njezina prvog i posljednjega, desetog, pjevanja.

U Časnom sudu su od utemeljenja udruge akademik Ivan Aralica, akademik Dubravko Jelčić, te dr. iur. Milan Vuković.

Uz navođenje književnih ocjena djela, Dubravko Jelčić je smatrao da mora iznijeti i vlastite ocjene karaktera autora te njihovih društvenih, političih i ideoloških orijentacija.

O knjizi osječkog književnika Gorana Rema« Poetika buke »govorila je dr. Sanja Juklić, dok je akademik Dubravko Jelčić predstavio Zbornik radova s prošlogodišnjih Dana, koji također govorio o hrvatskoj književnosti u Domovinskom ratu.

To je neviđen postupak jednoga srpskog akademika i onih koji to predavanje organiziraju ", stoji u izjavi koju su potpisali akademici Ivan Aralica, Smiljko Ašperger, Stjepan Babić, Slaven Barišić, Rafo Bogišić, Stjepan Damjanović, Marin Hraste, Dubravko Jelčić, Andrija Kaštelan, Ivica Kostović, Slobodan Novak, Josip Pečarić, Stanko Popović, Nikša Stančić, Petar Strčić, Josip Tišljar, Nenad Trinajstić i Željko Kućan.

Dubravko Jelčić POVIJEST HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI II. prošireno izdanje

Akademik Dubravko Jelčić zbog bolesti nije mogao prisustvovati Akademiji, no poslao je poruku isprike i pozdrava.

Među njima su akademici - Ivan Aralica, Smiljko Ašperger, Slaven Barišić, Rafo Bogišić, Žarko Dadić, Marin Hraste, Dubravko Jelčić, Slavko Matić, Stanko Popović i Ante Stamać te pomoćni biskup zagrebački msgr. Valentin Pozaić i fra Šimun Šito Ćorić, kao i više sveučilišnih profesora i umjetnika.

Akademik Dubravko Jelčić, prof. dr. Stipe Botica i prof. dr. Ivo Pranjković sudjelovali su 6. svibnja, u Osnovnoj školi Novi Travnik, na književnoj tribini na kojoj su predstavili biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti.

Glavni je urednik biblioteke akademik Vlatko Pavletić, izvršni su urednici akademici Dubravko Jelčić i Josip Vončina, a biblioteka ima dvadesetak urednika pojedinih izdanja.