U blizini je Dubrova s parkom skulptura - Forma viva na otvorenom s preko 70 radova.

Svojim prioritetom smatra izgradnju dječjeg vrtića i školske sportske dvorane u Nedešćini, rekonstrukciju ceste Stari grad Šumber Potpićan i loših nerazvrstanih cesta po svim mjesnim odborima, izgradnju vodovoda Strmac - Sušalj i Eržišće - Matijašići, biopročistača u svim većim naseljima i kanalizacije Nedešćina - Industrijska zona Dubrova.

" Razlog tome je bio veliki pritisak poduzetnika u Industrijskoj zoni Dubrova s obzirom da je komunalna naknada bila puno veća nego u Gradu Labinu, a mi smatramo da je i sada prevelika ", zaključio je Klarić.

Taj sam dramski par u daleko uspjelijoj izvedbi Vanje Dracha i Milke Podrug-Kokotovi ć ve ć imala prilike doživjeti kasnih sedamdesetih u prostoru Kneževa dvora, na Dubrova č kim ljetnim igrama, kamo je Heraklo ina č e dospio još mnogo ranije, 1958, nedugo nakon što je bio napisan.

Molim te, opiši navedeni kolektivni performans, s obzirom na to da je bio izveden samo u rije č kom MMSU-u i u dubrova č koj Umjetni č koj galeriji.

Sudionik je likovnih kolonija i simpozija u Labinu (Mediteranski kiparski simpozij u kamenu-Dubrova), Aranđelovac (Kiparski simpozij " Mermer i zvuci ") te međunarodnoj kiparskoj koloniji Podravina-Prigorje-Đurđevac.

Utemeljen kao biskupija još u ranom srednjem vijeku, o č emu svjedo č e ostaci ranokrš ć anske crkve iz 6. stolje ć a, priznaju ć i jedno vrijeme vlast Splitske i Dubrova č ke metropolije, biva uzdignut u status nadbiskupije 1089. Kako u pisanim vrelima potvr đ uju križarski ratnici koji su prolazili tim krajevima, Bar je, uz Zadar i ve ć spomenute Split i Dubrovnik, postao jedan od č etiriju dalmatinskih metropolija.

Mountainbike staza koja ima start i cilj unutar parka restorana Dubrova, koja je označena skulpturama Mediteranskog kiparskog simpozija, koja prolazi uz jedinstvenu Bijelu cestu, garancija je dobre posjećenosti, kako natjecatelja tako i posjetitelja.

U iščekivanju kiše realizirano u okviru projekta Bijela cesta čiji je inicijator Josip Diminić, a unutar 36. mediteranskoga kiparskog simpozija kao dio u Parku skulptura Dubrova, Labin.

Dubrova č ko Malo vije ć e ve ć 1363. dopušta da tadašnjem gospodaru isto č noga Huma i Konavala do đ u svira č i.

Kada govorimo primjerice o Mavru Orbiniju i dubrova č kim povjesni č arima, moramo imati na umu da je onodobni Dubrovnik veliko središte.

Na bugarskim prostorima bile su mnogobrojne dubrova č ke trgova č ke kolonije sve do kraja 17. stolje ć a.

Postoje samo dva starija bugarska dokumenta koja govore o Dubrovniku, jedan je iz 1230. i njime bugarski car Ivan Asen II. daje dubrova č kim trgovcima povlasticu da slobodno trguju na tom prostoru.

Zahvaljuju ć i tomu ovaj moj angažman ne ć e i ć i na ra č un moga dirigentskog rada; štoviše, ovoga ć u ljeta u Dubrovniku izravno sudjelovati u realizaciji nekoliko koncerata, što je zapravo samo logi č an nastavak moje poprili č no bogate dosadašnje suradnje s dubrova č kim festivalom.

U konačnici je u sustavu Vilina špilja Ombla utvr đ eno ukupno 68 špiljskih vrsta, koje su gotovo sve endemi za tzv. ju ž no-dinarsku biogeografsku regiju, a brojne vrste su endemi uskog podru č ja Popova polja i šireg dubrova č kog priobalja (podru č je Paleoombla), a njih č ak 14 endemi su ovog špiljskog sustava.

U bezizglednom dubrova č kom suživotu turisti č ke industrije i vrhunske kulture druga ć e uvijek biti žrtvom, a pritom što je zapravo najstrašnije ni sam Grad ne ć e pro ć i neošte ć en.

Za vizualni izgled Parka Dubrova pobrinut će see VJ Liik.

Sa gradskih zidina proteže se prekrasan pogled na okolna mjesta, Podlabin, Rabac i otok Cres.U blizini je Dubrova s parkom skulptura na otvorenom sa preko 70 skulptura

Smrt ga je zatekla u radu na Shakespeareovoj Oluji na Dubrova č kim ljetnim igrama sa svojim posljednjim studentom, Spli ć aninom koji utjelovljuje Gavellinu i svoju metodu i genijalnost, sad prvakom hrvatskoga glumišta Božidarom Bobanom.

Ve ć ovog ljeta Giancarlo Del Monaco ć e na samom po č etku Dubrova č kih ljetnih igara re ž irati gala-koncert posve ć en Wagneru i Verdiju na kojem ć e nastupiti i Lana, a za po č etak sljede ć e sezone najavljena je i njihova zajedni č ka nova Traviata u splitskom HNK.

Najjača gospodarska djelatnost na području općine Sveta Nedelja vezana je za Industrijsku zonu Dubrova i to u obliku korištenja tzv. čiste industrije.

Naime, od Kombolove Poviesti hrvatske književnosti do narodnog preporoda (1945) potpuno je iš č eznulo svrstavanje i razvrstavanje pismenog naslje đ a pod etiketama dalmatinska, dalmatinsko-dubrova č ka (dubrova č ko-dalmatinska) književnost, dakle po pokrajinskom ili krajevnom ishodištu pisaca.

Prevladavali su komorni glazbeni sadržaji, premda nisu izostali ni orkestri, iako ne oni najve ć i (po sastavu) jer je i dubrova č ki ljetni festival ograni č en na prostore koji ne mogu ogostiti velike orkestre i za takve nastupe pripremiti dovoljno velik prostor za publiku.

Po č etak je donio i jedno od mnogih vrijednih ostvaraja, izvedbu kantante Carmina Burana Carla Orffa, kojom je festival odao po č ast maestru Vjekoslavu Šuteju (nekoliko ranijih godina i umjetni č kom ravnatelju glazbenog programa), oduševljeniku baš dubrova č kih izvedbi Orffova remek-djela.

Pred orkestrom Zagreba č ke filharmonije bio je maestro Ivan Repuši ć, a pjevali su Akademski zbor Ivana Gorana Kova č i ć a i dubrova č ki djevoja č ki zbor Amorette te solisti Ivana Lazar (sopran), Xavier Corominas Sabat (kontratenor) i Dalibor Jenis (bariton).

Sve č ani završni koncert na tom mejstu vodio je maestro Ivo Lipanovi ć pred Dubrova č kim simfonijskim orkeatrom s brojnim mladim solistima koji su se ve ć i me đ unarodno afirmirali.

Dubrova č ki simfonijski orkestar imao je još dva festivalska koncerta.

U istom je prostoru znatno uspješnije muzicirao Australski komorni orkestar (po sastavu blizak dubrova č kom).

Pomno se pripremivši za nastup (u neakusti č nom prostoru), australski orkestar muzicirao je na podiju (za razliku od dubrova č koga č iji su glazbenici sjedili u istoj razini s publikom) s dodatno povišenim podijima pojedinim č lanovima, kako bi dobro mogli vidjeti svog umjetni č kog voditelja Richarda Tognettija, koji je i koncertni majstor (prva violina) i gudalom umjesto dirigentskog štapi ć a izvrsno vodi sve izvedbe.

Dubrovačka (http://www.planplus.co.yu/s/ppsrc.asp?Grad=mBg&Tekst=Dubrova%E8ka&I1.x=15&I1.y=12) i to dve:) pa i Osiječka (http://www.planplus.co.yu/s/ppsrc.asp?Grad=mBg&Tekst=Osije%E8ka&I1.x=24&I1.y=9) kao i Vukovarska (http://www.planplus.co.yu/s/ppsrc.asp?Grad=mBg&Tekst=Vukovarska&I1.x=9&I1.y=15) necete verovati i Zadarska (http://www.planplus.co.yu/s/ppsrc.asp?Grad=mBg&Tekst=Zadarska&I1.x=4&I1.y=11) zatim Velebitska (http://www.planplus.co.yu/s/ppsrc.asp?Grad=mBg&Tekst=Velebitska&I1.x=14&I1.y=9) naravno Kninska (http:// http://www.planplus.co.yu/s/ppsrc.asp?Grad=mBg&Tekst=Kninska&I1.x=24&I1.y=9) potom Varaždinska (http://www.planplus.co.yu/s/ppsrc.asp?Grad=mBg&Tekst=Vara%9Edinska&I1.x=6&I1.y=12)