Na slavlju u crkvi u kojoj su grobovi bl. Ivana Duns Scota i bl. Adolpha Kolpinga te reljef hrvatskoga blaženika Alojzija Stepinca okupilo se mnoštvo vjernika, među njima veći broj djece, mladih i odraslih u hrvatskih narodnim nošnjama, a nazočni su bili i veleposlanik RH iz Berlina dr. Miro Kovač i generalni konzul Generalnog konzulata RH iz Düsseldorfa Vjekoslav Križanec.

Sloboda, kao i sve sposobnosti kojima je čovjek urešen, raste i usavršava se, kaže Duns Skot, kada se čovjek otvara Bogu, valorizirajući onu raspoloživost slušati njegov glas, koju on naziva potentia oboedientialis: kada osluškujemo Božju objavu, Božju riječ, kako bismo je prihvatili, tada do nas dopire poruka koja naš život ispunjava svjetlom i nadom i uistinu smo slobodni.

Duns Scot i neki drugi smatrali su pak da je to beskonač nost, jer iz nje se može izvesti apsolutnost, dok obrnuto ne vrijedi.

Duns Scotus je rekao da žene kao nasljednice Eve, posredstvom koje je muškarac pao, ne mogu biti službenice? ovjekova spasenja.

Zato je svoje prijateljstvo s Grisogonom potvrdio Duns Scotus koji u jednom svom djelu iz 1506. objavljuje Fridrikove stihove na latinskom.

Godine 1738. kao lektor filozofije u Požegi priredio je za svoje studente priručnik iz logike (Tractatus in universam Aristotelis logicam juxta inoncussa dogmata Joannis Duns Philosophorum prinncipis proposita).

Sigurno da, kao što tvrdi Duns Skot na crti franjevačke teologije, ljubav nadilazi spoznaju i kadra je uvijek više doseći od misli, ali je Božja ljubav uvijek " logos " (usp.

Kao vjerni učenik svetog Franje, Duns Skot je volio razmatrati i propovijedati otajstvo Kristove spasenjske muke, taj izraz beskrajne ljubavi Boga, koji s velikom darežljivošću širi izvan sebe zrake svoje dobrote i ljubavi (usp.

Ta se ljubav ne objavljuje samo na Kalvariji, već također u Presvetoj euharistiji, prema kojoj je Duns Skot iskazivao silnu pobožnost i koju je smatrao sakramentom stvarne Isusove prisutnosti i sakramentom jedinstva i zajedništva koji nas navodi da se uzajamno ljubimo i da ljubimo Boga kao najviše zajedničko dobro (usp.

Ne možemo zanemariti te informacije, također zato jer posjedujemo vrlo malo podataka o životu Duns Skota.

Rođen je vjerojatno 1266. u nekom selu, koje se zvalo upravo Duns, u blizini Edinburgha.

Zbog svojega briljantnog uma i sklonosti misaonom radu u tradiciji je zbog te umnosti stekao naslov doctor subtilis, " oštroumni naučitelj " Duns Skot je poslan studirati filozofiju i teologiju na glasovitim sveučilištima u Oxfordu i Parizu.

Metaphysischer Aufbau des Seinsbegriffes bei Duns Scotus

Stari natpis na grobu fra Ivana Duns Scota: Scotia me genuit, Anglia me suscèpit, Gallia me docuit, Colonia me tenet sažima najvažnije zemljopisne koordinate njegova životopisa.

Uglavnom, Duns Scotov boravak na njemačkom sjeveru traje kratko, ali to razdoblje njegova života jest ujedno i posljednje u njegovu zemaljskom životu.

Ova materijalistička linija misli razvija se od Augustina, Bonaventure te se nastavlja preko Duns Scotusa, prema Descartesu i John Lockeu.

Time ne mislimo reći da franjevački bogoslovi nisu većinom slijedili sv. Bonaventuru ili bl. Ivana Duns Skota, nego tvrdimo da Red sam nije svojim učiteljima zapovjedio neka prisižu na riječi kojeg posebnog učitelja, nego im je ostavio slobodu u naučavanju.

Dok im dam listu nekih Srednjovjekovnih znanstvenika, među njima (neprevedeno); Albertus Magnus, Robert Grosseteste, Roger Bacon, John Peckham, Duns Scotus, Thomas Bradwardine, Walter Burley, William Heytesbury, Richard Swineshead, John Dumbleton, Richard of Wallingford, Nicholas Oresme, Jean Buridan i Nicholas of Cusa i pitam ih zašto su se ti ljudi mogli zadovoljno baviti znanošću u Srednjem Vijeku bez ugnjetavanja od strane Crkve, moji protivnici su u pravilu već pobjegli kako bi se sakrili i počešali po glavi pitajući se što je pošlo po krivu.

Proučavao je sv. Bonaventuru, bl. Duns Scota i sv. Lovru Brindiškog.

Jedan je od suautora priređivanja kritičkog izdanja djelâ bl. Duns Scota od god. 1960. 1965. Objavljuje niz znanstvenih rasprava iz filozofije, teologije, povijesti i prava na različitim jezicima.

Bonaventura je štovao Majku Božju narocito kao Bezgrješnu i cesto je izricao želju da bi morao doci ipak jedan drugi Duns Scot, koji bi isto tako njemu najdražu istinu snažno dalje razradio.

Da se Duns Scot obazirao na ono što mu drugi govorili ili na ono što su mu predbacivili, zasigurno ne bi nikad postao Doctor subtilis (oštroumni naučitelj), a kamoli franjevac sveta života.

Danas možemo uočiti koliko su si međusobno blizu vrhunski metafizičari ne samo Parmenid, Platon, Aristotel, nego i Toma, Duns Skot i Suarez.

Razlaganje bitnih oznaka teološkog nauka bl. Ivana Duns Škota s posebnim osvrtom na kristologiju i mariologiju

[ Semestralni pisani rad iz izbornog kolegija Neki elementi kristologije i antropologije kod Ivana Duns Škota ]

Uglavnom su to djela crkvenih otaca (Jeronim, Aurelije Augustin, Euzebije Cezarejski, Cecilije Ciprijan), zatim benediktinskih, dominikanskih i franjevačkih prvaka onodobne teološke i filozofske misli (Bernard iz Clairvauxa, Albert Veliki, Toma Akvinski, Antonin, John Duns Scott, Angelo da Chivasso, Michele Carcano, Bartolomeo Caimi, Johannes Herolt), potom kanonskoga prava (Bonifacije VIII. i Grgur IX.), biblijski komentari sv. Jeronima i francuskoga franjevca Nicolasa de Lyrea te Tome Akvinskoga, kao i Aristotelova djela s tumačenjima arapskih filozofa Ibn Sinne i Ibn Ružda, poznatijih po latiniziranim oblicima imenaAvicenna i Averroes, te drugih europskih humanista (Marsilio Ficino, Lorenzo Valla), djela grčkih i rimskih klasika (Diogen Laertije, Lukan, Ovidije, Silije Italik, Vergilije).

2. Kristologija kod bl. Ivana Duns Škota

Hannam daje objašnjenje konteksta svega toga sa prikladnim detaljima u dijelu knjige koji također objašnjava kako je humanizam " Renesanse " doveo novi val znanstvenika koji ne samo da su u potpunosti obožavali i oponašali antiku, nego su i napustili sve uspjehe znanstvenika poput Duns Scotusa, Bardwardinae, Buridana i Orsemea.

Upravo prvenstvo ljubavi, podnaslov knjige, tema je koju je posebno protumačio dr. Vukoja, franjevački teolog i vrsni poznavalac ranih franjevačkih teologa, koje autor obrađuje u ovoj knjizi: sv. Bonaventuru i bl. Duns Škota.

Potom objašnjava na koji je način prvenstvo ljubavi ključ za razumijevanje franjevačke duhovnosti te kako je ono polazište duhovnosti svetoga Bonaventure, kao i mistične teologije Ivana Duns Scota.