Kroničari spominju još jednu krstionicu, koja je donesena iz Dvigrada i na kojoj je pisala godina 770. (u to vrijeme su krstionice imale oblik kamenog višestraničnog suda) koja je prenesena u Kanfanar i kojoj se nažalost gubi svaki trag.

Na slici se nalazi karta Dvigrada.

Kasnije su što barbari što bolesti učinili svoje i doveli do napuštanja Dvigrada.

Lovreč doživljava potpunu dekadencu i malo je nedostajalo da doživi sudbinu Dvigrada iz 17. stoljeća.

Nalaze se na cesti koja iz Kanfanara vodi pokraj Dvigrada do Sv. Lovreča Pazenatičkog.

Peroj je napušten zbog kuge (nešto o kugi u to doba već se nalazi pod zapisom o Dvigradu jer su i stanovnici Dvigrada napustili svoje naselje zbog kuge i osnovali novo - Kanfanar).

U petoj epizodi Hist (o) rije ispričana je povijest Dvigrada, a zatim slijedi prilog o Družbi sv. Ćirila i Metoda.

Ovoga puta to je bila crkvica Sv. Ilije iz 15 stoljeća koja se nalazi na dnu Drage nedaleko od Dvigrada.

Martina Barada, iz Konzervatorskog odjela u Puli, je u kratkim crticama predstavila povijest obnove Dvigrada, koja se sustavno počela događati od 1999. godine, a kojega je potom, nakon osnivanja, preuzeo Konzervatorski odjel u Puli.

Taj međunarodni festival rane glazbe, koji je pokrenut i radi senzibiliziranja institucija i pojedinaca za obnovu Dvigrada, ali isto tako i zbog senzibiliziranja javnosti za glazbu i kulturu srednjega vijeka, renesanse i ranoga baroka, i ove se godine kao i svake dosad pobrinuo ponuditi sjaj proteklih vremena na najvećoj mogućoj razini, pa je obveza održavanja i nuđenja visoke kvalitete u biti radost ravnateljstvu festivala.

Iako je područje Dvigrada u rimsko doba bilo municipij, iz toga doba nisu pronađeni brojniji nalazi.

Do njega dolazite ili ipsilonom (izlaz Lovreč) ili cesticom od Dvigrada preko Mrgana.

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća u Domu mladih obilježeni su Dan općine Kanfanar i blagdan sv. Sofije, zaštitnice Dvigrada.

Povijest Dvigrada obično oko vidi u njenoj konačnici: ruševinama.

Dvigrad je postao mletačkim posjedom 1413. godine kada je Venecija odredila da na čelu Dvigrada stoji podeštat, izabran između plemića grada Kopra, a kome će grad kao godišnju nagradu davati 390 lira.

Prvo stoljeće mletačke uprave vrijeme je uspona Dvigrada: nakon toga dolazi do čestih kuga, stalnih malarija, što je i uzrokovalo tragičan pomor stanovništva, a s tim u vezi i smjene cjelokupnog stanovništva Dvigrada.

jer ne znam kako bih nazvala to moje vječito vraćanje na ruševine Dvigrada (što na blogu, a što odlascima u Dvigrad).

U srednjem vijeku crkva se nalazila na granici Dvigrada i Žminjštine.

KANFANAR - Svečanom sjednicom Općinskog vijeća preksinoć je obilježen Dan općine, koji se slavi zajedno s blagdanom Sv. Sofije, zaštitnice Dvigrada, mjesta iz kojeg su stanovnici iselili u srednjem vijeku zbog kuge i osnovali Kanfanar.

Godine 1992. utemeljio je nakladničku kuću Sveta glazba (Musica sacra), unutar koje djeluje kao producent i urednik časopisa i CD-a, a godine 2003. sa svrhom oživljavanja napuštenoga srednjovjekovnog grada Dvigrada osnovao je pod tim imenom festival rane glazbe.

Uspaničeni župnik (plovan) i njegovi kanonici otiđoše do Dvigrada nebi li možda tamo našli odgovor.

Ta se parcelica i dan danas zove Koruna Sv. Tila i nalazi se sa desne strane ispod zidina Dvigrada.

KANFANAR - Predstavnici kanfanarske Udruge za zaštitu kulturne baštine »Dvegrajci« s predsjednikom Antunom Medenom već godinama upozoravaju na teško stanje napuštenog srednjevjekovnog grada Dvigrada koji je prepušten zubu vremena i propada.

Ljubica Širec, koje je obrađivala nalaze iz Dvigrada iz ranosrednjovjekovnog razdoblja, istakla je da su u crkvi sv. Sofije pronađene najstarije karolinške freske u Hrvatskoj s potpisom majstora Johanesa Butine, kao i vrijedna kamena plastika s motivima pletera.

U Dvigradu je bio običaj da, ako je neka djevica (djevojka) bila optužena da to više nije, morala je svoju nevinost dokazivati tako da se baci sa stijene ponad Drage. (Ta se stijena nalazi u samoj blizini Dvigrada uz cestu kojom se iz Kanfanara dolazi u Dvigrad).

I još malo utvrde Pogled sa zidina na ruševine Dvigrada Ulice Dvigrada Ulice Dvigrada Sanacija Dvigrada započela je 1997. godine.

Ako pak vozite od Dvigrada prema Kanfanaru odmah uz cestu su ruševine Sv. Petronile.

Kada se gradila cesta Kanfanar Mrgani (gradila se 1906. i njome dolazite do Dvigrada) nađeni su mnogobrojni predmeti iz toga razdoblja.

Već desetljeće Ministarstvo kulture, lstarska županija i Općina Kanfanar ulažu u istraživanje i obnovu srednjevjekovnog Dvigrada, nekad najmoćnijeg utvrđenog grada u središtu Istre.

Dok je Venecija u dužem razdoblju bila gopodarica Dvigrada čime je krojila najvažnije odluke, sam Dvigrad je imao ograničenu autonomiju i moduse po kojima se radilo i živjelo.