Kod dvosupnica i golosjemenjača nalazi se u sredini centralnog cilindra parenhimsko staničje koje tvori srčiku i proteže se između žila gdje tvori trake srčike.

Razlike između jednosupnica i dvosupnica su: jednosupnice imaju nepravilno raspoređeno provedne snopiće, a dvusupnice imaju prstenastu raspoređene provodne snopiće.

Bitna je razlika, koja je odmah uočljiva u njihovoj građi: dok je kod dvosupnica izvorna građa prolazna (građa drugog reda) skoro svuda, jednosupnice su većinom višegodišnje biljke, zbog svojih lukovica i rizoma.

Tako je uočljiva razlika u biljkama s jednom ili dvije supke i u građi korijena, jer je korijenje dvosupnica čupavo, bez glavnog korijena.

Ljubica, dvosupnica, ima pet lapova, pet latica, pet prašnika i tučak.

Velik broj cvjetova dvosupnica ima po pet cvjetnih dijelova.

Ova vrsta ne samo da je najmanja među ljubičicama, već je jedna od najmanjih terestričkih dvosupnica.

Sun is shining, birds are singing... hepi sejnt Petriks dej evribadi =) Najradije bih legla na travu, zaklopila oci i jednostavno uzivala... pustila mirise jos vlazne zemlje i tek procvjetalih dvosupnica i jednosupnica da mi drashkaju nosnice... i dosadne bube i letece insekte da me skakljaju... i zrake toplog sunca da me miluju... ahhhh...

Od dvadesetak različitih jednosupnica i dvosupnica, najčešće se susrećemo s pirikom (Agropyron repens), slakom (Convolvulus arvensis), divljim sirkom (Sorghum halepense) kostrvom (Echinochloa crussgalli) i troskotom (Cydonon dactylon), a manje sa šćirom (Amaranthus spp.) i lobodom (Chenopodium spp.).

U viših biljaka postoje dva glavna tipa puči: helleborus tip, prisutan u svih dvosupnica, nekih jednosupnica, mahovina, papratnjača i golosjemenjača te graminejski tip, karakterističan za trave i neke druge jednosupnice npr. palme.

Svilenica porodica je dvosupnica sa preko poznatih 2.000 vrsti dok se kod nas tim nazivom najčešće spominje vrsta Asclepias syriaca.

Sve se biljke, nadalje, dijele prema boji cvijeta (bijeli, žuti, crveni, plavo-ljubičasti i zeleno-smeđi), a zatim u okviru utvrđene boje cvijeta razvijen je dihotomski ključ koji nudi dva izbora: biljka spada u skupinu dvosupnica ili u skupinu jednosupnica, vjenčić cvijeta je prostolatičan ili sulatičan, cvijet je pravilan (aktinomorfan) ili nepravilan (zigomorfan), vjenčić je sastavljen od četiri do pet ili više od pet latica, cvjetovi su u cvatovima ili pojedinačni i listovi su jednostavni ili sastavljeni.

Jednosupnice uglavnom imaju veliki broj ksilema u radijalnoj žili, dok je kod dvosupnica taj broj mali.

Karakteristike dvosupnica su da imaju dvije supke, karakterističan im je sekundarni rast u debljinu, imaju glavni korijen, mrežastu nervaturu listova, list s peteljkom, cvijetovi su im tetramerni ili pentamerni.

U listovima dvosupnica (bifacijalni listovi) žile lista su orjentirane tako da je ksilem okrenut prema gornjoj površini lista, a floem prema donjoj.

SLIČNE VRSTE: Ljudi katkada smatraju pasje zube čudnovatim ciklamama, no ta sličnost ne ide dalje od boje cvijeta: ne samo da ciklama pripada sasvim drugoj porodici (jaglaca) nego je i dvosupnica.

Kod dvosupnica, koje imaju odijeljene kolateralne žile u korijenu, floemi i ksilemi su karakteristično orijentirani.

425. Objasnite mi razlike u građi korijena i lista između jednosupnica i dvosupnica?

Međutim, u listova dvosupnica često je središnje rebro jednako snažno razvijeno kao i nekoliko postranih rebara, a granaju se zajedno od osnovice lisne plojke.

Ljetni i kasnoljetni alergeni uglavnom su peludi raznih zeljastih dvosupnica poput pelinolisnog limundžika (ambrozije), alergeno zloćuśdnog došljaka iz Amerike, koji se već desetljećima širi Hrvatskom, zatim razne lobode (Chenopodium sp.), kiselice (Rumex sp.), šćirevi (Amaranthus sp.), trpuci (Plantago sp.), crni pelin (Artemisia vulgaris) i druge.

Kod dvosupnica postoji pravi korijeni sustav, koji se razvija direktno iz klicinog korijenka.

Za razliku od jednosupnica, endoderma dvosupnica je uglavnom nezadebljala.

Kod dvosupnica je prisutan sekundarni rast korijena (sekundarni rast je rast u debljinu), dok je kod jednosupnica ta pojava prisutna samo kod roda Dracaena.

Samo odjednom " Puf " i eto ti dvosupnica

Zanimljive stranice, jos nisam sve ni stigla pogledati, nisam ni znala za raspolovljeni slanutak (zapravo nisam uopce bila sigurna je li slanutak dvosupnica: brukica:), ja uglavnom koristim raspolovljeni grasak i crvenu lecu, a sad vidim da cu morati skoknuti do indijskog ducana u Grazu