Sjetim se samo davno " izumrlih " civilizacija, ali ne onih sumerana, egip č ana, rimljana, nego onih, za č ijem se postojanjima jo š i dan danas lome koplja, onih MU i Atlantide, o kojima se samo š u š ka u povjerljivim krugovima... na kraju nestali su i oni, cijeli je ciklus krenuo ispo č etka.

Ja? u vam sve natrag vratiti. " 4 A oni odgovoriše: " Nisi nas prevario, nisi nas tla? io, nisi ni od koga primio ništa. " 5 Još im re? e: " Svjedok je Jahve protiv vas i svjedok je njegov pomazanik u ovaj dan da niste našli ništa u mojoj ruci. " A oni odgovoriše: " Tako je " 6 Tada Samuel re? e narodu: " Jest, svjedok je Jahve koji je postavio Mojsija i Arona i koji je izveo vaše oce iz Egipta. 7 Stanite sada ovamo da probesjedim s vama pred Jahvom i da vas podsjetim na sva velika djela koja je u? inio Jahve vama i vašim ocima. 8 Kad je Jakov došao u Egipat, Egip? ani su ih pritisnuli, a vaši su oci vapili Jahvi za pomo?.

Raznolikost na š e zajednice mo ž e se lako pro č itati iz č injenice da dolazimo iz petnaest razli č itih dr ž ava iz cijelog a svijeta: Brazil a, Kolumbij e i Peru a; Burundi ja i Ruand e; Egip ta, Libanon a i Sirij e; Indij e i Malezij e; Belgij e, Francusk e, Litv e, Rumunjsk e i, dakako, Hrvatsk e.

Lega di Fiume bila je idejni prete č a pokreta nesvrstanih, jer je trebala okupiti sve nezadovoljnike tadašnjega svijeta: Indijce, Irce, Egip ć ane, Rije č ane, Dalmatince, Hrvate, Crnogorce, Albance, Ma đ are, Flamance, Turke.

1 6 Kad stigneš u zemlju koju ti Jahve, Bog tvoj, daje u baštinu, kad je zaposjedneš i u njoj se nastaniš, 2 uzmi nešto prvina od svakoga ploda što ga budeš dobivao od zemlje koju ti Jahve, Bog tvoj, daje: stavi ih u košaru, oti? i u mjesto što ga Jahve, Bog tvoj, odabere da u njemu nastani svoje ime. 4 Zatim? e sve? enik uzeti iz tvoje ruke košaru i položiti je pred žrtvenik Jahve, Boga tvoga. 6 Egip? ani su s nama postupali loše; tla? ili su nas i nametnuli nam teško ropstvo. 7 Vapili smo Jahvi, Bogu otaca svojih.

Na osnovi kamena iz Rosette (egip.

Možda? e dignuti ruku svoju od vas, od vaših bogova i od vaše zemlje. 6 Zašto ho? ete da vam srce otvrdne kao što je bilo otvrdnulo Egip? anima i faraonu?

Ali se David ohrabri u Jahvi, svome Bogu. 7 David re? e sve? eniku Ebjataru, Ahimelekovu sinu: " Donesi mi ovamo ople? ak " I Ebjatar donese Davidu ople? ak. 8 Tada David upita Jahvu za savjet govore? i: " Ho? u li u potjeru za onim razbojnicima i ho? u li ih sti? i? " A on mu odgovori: " Idi u potjeru jer? eš ih zacijelo sti? i i zarobljenike? eš izbaviti. " 9 I po? e David sa šest stotina ljudi koji bijahu s njim i do? oše do potoka Besora. 10 Odavde David sa? etiri stotine ljudi nastavi potjeru, a ostadoše dvije stotine ljudi što bijahu tako umorni da nisu mogli prije? i preko potoka Besora. 11 U polju nai? oše na nekog Egip? anina.

Kad je to pojeo, vratio mu se život, jer tri dana i tri no? i ne bijaše ništa jeo i ništa pio. 13 Tada ga David upita: "? iji si ti i odakle si? " A on odgovori: " Ja sam Egip? anin, sluga jednog Amale? anina.

Također je objavio dvije knjige o staroegipatskoj mitologiji (Sinovi Sunca, 1997. i Ozirisova zemlja: egipatska mitologija i njeni odjeci na zapadu, 2005.) i knjigu Stari Egipat povijest, knji ž evnost i umjetnost drevnih Egip ć ana, 2002. (drugo izdanje 2005.), prvi sustavni pregled egipatske povijesti u posljednjih 40 godina.

Ista tehnika, naglašava umjetnica, korištena je i prije 5000 godina, a kao ono što su nam Egip? ani ostavili kao dokaz kvalitete je svakako Tutankhamonova posmrtna maska? ije su boje i pozlata ostali nepromijenjeni do današnjih dana.

Po njemu su onda Hebreji prešli, a kada su to isto pokušali Egip? ani koji su ih progonili, vjetar je prestao puhati pa se voda vratila i podavila ih.

Ludost Egip? ana: sveop? e krivoboštvo 14 Ali su od svih najlu? i i jadniji od duše? eda nejakog, oni neprijatelji tvog naroda koji ga neko? tla? iše. 15 Jer oni obožavahu sve poganske kumire koji ne mogu ni o? ima gledati, ni nosom disati, ni ušima slušati, ni prstima pipati, ni nogama hoditi. 16 Jer ih? ovjek na? ini, sazda ih onaj komu je dah u zajam dan.

Faraonu? u te nametnuti kao božanstvo; tvoj brat Aron bit? e tvoj prorok. 2 Ti kazuj sve što ti nare? ujem, a tvoj brat Aron neka faraonu ponovi da pusti Izraelce te odu iz njegove zemlje. 3 Ja? u u? initi da otvrdne srce faraonu i umnožit? u znakove i? udesa u zemlji egipatskoj. 4 Kako vas faraon ne? e poslušati, ja? u staviti svoju ruku na Egipat: strašno kažnjavaju? i, izbavit? u svoje? ete, narod svoj, Izraelce, iz egipatske zemlje. 5 Kad pružim svoju ruku na Egipat i izvedem Izraelce iz njihove sredine, tada? e Egip? ani spoznati da sam ja Jahve. " 6 Mojsije i Aron poslušaše: kako im je Jahve naredio, upravo tako u? iniše. 7 Mojsiju je bilo osamdeset, a Aronu osamdeset i tri godine kad su faraonu postavili svoje zahtjeve. 3.? UDESNI ZNACI PRED OKORJELIM FARAONOM Štap pretvoren u zmiju 8 Još doda Jahve Mojsiju i Aronu: 9 " Kad faraon zatraži od vas da izvedete kakvo znamenje, ti reci Aronu da uzme svoj štap i baci ga pred faraona, a štap? e se pretvoriti u zmiju. " 10 Do? u Mojsije i Aron pred faraona i u? ine kako im je Jahve naredio.

Sva se voda u Rijeci prometnu u krv. 21 Ribe u Rijeci pocrkaše; Rijeka se usmrdje, tako da Egip? ani nisu mogli piti vodu iz Rijeke; krv bijaše po svoj zemlji egipatskoj. 22 Ali egipatski vra? ari svojim vra? anjem u? iniše isto.

Tako faraon ostade tvrdokorna srca: nije htio poslušati Mojsija i Arona, kako je Jahve i kazao. 23 Faraon se okrenu i ode u svoj dvor, ne uzimaju? i ni to k srcu. 24 Svi su Egip? ani po? eli kopati oko Rijeke traže? i pitke vode jer nisu mogli piti vode iz Rijeke.

U? inio sam da njemu i njegovim službenicima otvrdne srce da izvedem svoja znamenja me? u njima; 2 da možeš pripovjedati svome sinu i svome unuku što sam u? inio Egip? anima i kakva sam znamenja izvodio me? u njima, kako biste znali da sam ja Jahve. " 4 Jer ako ne pustiš moga naroda, sutra? u navesti skakavce na tvoju zemlju. 5 Tako? e prekriti površinu da se zemlja od njih ne? e vidjeti.

Me đ u tim, na ju go is to ku Azi je i u Egip tu moramo zaboraviti na ru ko va nje li je vom ru kom, a nećemo je ko ris ti ti ni ti je kom je la.

U eur. muzejima proučavao je egip. i asirsko te eur. klasično, srednjovj. i renesansno kiparstvo (osobito Michelangelova djela), a u Parizu je upoznao radove suvremenih kipara A.

Ali njima se nisam o? itovao pod svojim imenom - Jahve. 4 I sklopio sam svoj Savez s njima da? u im dati kanaansku zemlju, zemlju gdje su živjeli kao pridošlice. 5 A sada, pošto sam? uo uzdisaje Izraelaca koje Egip? ani drže u ropstvu, sjetih se svoga Saveza. 6 Kaži, dakle, Izraelcima da sam ja Jahve; da? u vas izbaviti od tereta što su vam ga Egip? ani nametnuli.

Neka nitko ne izlazi preko ku? nih vrata do jutra. 23 Kad Jahve bude prolazio da pobije Egip? ane, zapazit? e krv na nadvratniku i na oba dovratnika, pa? e mimoi? i ta vrata i ne? e dopustiti da Zatornik u? e u vaše ku? e da hara. 24 Ovu uredbu držite u svim vremenima kao zakon za se i djecu svoju. 25 I kad do? ete u zemlju koju? e vam Jahve dati kako je obe? ao, vršite ovaj obred. 26 Kad vas vaša djeca zapitaju: Što vam taj obred ozna? uje? 27 odgovorite im: Ovo je pashalna žrtva u? ast Jahvi koji je prolazio mimo ku? e Izraelaca kad je usmr? ivao Egip? ane, a naše ku? e pošte? ivao. " Tada narod popada ni? ice i pokloni se. 28 Potom Izraelci odu i poslušaju: kako je Jahve Mojsiju i Aronu naredio, tako i u? ine.

Smrt prvoro? enaca 29 U pono? i Jahve pobije sve prvoro? ence po zemlji egipatskoj: od prvoro? enca faraonova, koji je imao sjediti na prijestolju, do prvoro? enca sužnja u tamnici, a tako i sve prvine od stoke. 30 No? u ustane faraon, on pa svi njegovi dvorani i svi Egip? ani, jer se strašan jauk razlijegao Egiptom: ne bijaše ku? e u kojoj nije ležao mrtvac. 31 Faraon pozva u no? i Mojsija i Arona te im re? e: " Ustajte i odlazite od moga naroda i vi i vaši Izraelci

Odajte štovanje Jahvi, kako ste tražili. 32 Pokupite svoju i sitnu i krupnu stoku, kako ste zahtijevali: idite pa i mene blagoslovite " 33 Egip? ani nagonili narod da brže ide iz zemlje, " jer izgibosmo svi ", govorahu oni. 34 Tako narod ponese svoje još neukislo tijesto; na? ve, uvijene u ogrta? e, ponesoše na ramenima. 35 I u? iniše Izraelci kako im je Mojsije bio rekao: zatražiše od Egip? ana srebrnine, i zlatnine, i odje? e. 36 Jahve je u? inio te Egip? ani bijahu naklonjeni narodu pa davahu.

Tako su faraonu sagradili gradove-skladišta: Pitom i Ramses. 12 Ali što su ih više tla? ili, oni se još više množili, napredovali i širili se, tako da su Egip? ani strahovali od Izraelaca. 13 I Egip? ani se okrutno obore na Izraelce. 14 Ogor? avali su im život teškim radovima: pravljenjem meljte i opeke, razli? itim poljskim poslovima i svakovrsnim naporima koje im nemilosrdno nametahu. 15 Egipatski se kralj obrati i na hebrejske babice, od kojih jednoj bijaše ime Šifra, a drugoj Pua, pa im naredi: 16 " Kad u porodu pomažete Hebrejkama, dobro pogledajte oba kamena sjedala: ako je muško dijete, ubijte ga; ako je žensko, neka živi. 17 Ali su se babice bojale Boga i nisu? inile kako im je naredio egipatski kralj, nego su ostavljale na životu mušku djecu. 18 Stoga egipatski kralj pozove babice pa im rekne: " Zašto ste tako radile i na životu ostavljale mušku djecu? " 19 Nato babice odgovore faraonu: " Hebrejke nisu kao egipatske žene.

Dubrov č aninu Nikoli Mar č iju posve ć eno je tre ć e poglavlje (Epilij Nikole Mar č ija o svetoj Mariji Egip ć anki).

Iako je od srednjega vijeka pa sve do 18. stolje ć a u hrvatskoj pismenosti legenda o Mariji Egip ć anki bila iznimno popularna, Mar č ijev epilij jedina je stihovana verzija Egip ć ankina života u dopreporodnoj hrvatskoj književnosti.

U č etvrtom poglavlju (Jedna latini č na verzija legende o svetoj Mariji Egip ć anki i njezin talijanski izvor) rije č je o prijevodu prijevoda: neznani je hrvatski autor legendu o Mariji Egip ć anki preveo s talijanskoga predloška, koji je pak prijevod legende o pokajanoj bludnici iz zbornika Flos Sanctorum Alonsa de Villegasa.

Vjeruje se da njezino lice prestavlja faraona Kefrena (egip.

Astronomska znanja starih sredozemnih uljudbi, egip., rimske, pogotovu grčke, naslijedili su i unaprijedili Arapi, kad se nakon propasti Zapadnoga Rimskog Carstva u Europi smanjilo zanimanje za astronomiju.

obelisk (grč. preko lat.), naziv za egip. monolitne stupove četverokutna presjeka s piramidalnim završetkom koji stoje pred ulazom u hram (Karnak, Luksor).