Predsjednik EGSO-a Staffan Nilsson sastanak je otvorio sa kratkim primjedbama o nužnosti uključivanja civilnog društva u zakonodavnim procesima EU.

Ukupna ocjena svih kandidata te konačna odluka Povjerenstva temeljila se na uvjetima i kriterijima koji su bili istaknuti u javnom pozivu, a ticali su se dosadašnjeg iskustva suradnje s europskim mrežama udruga, poznavanju tematike europskih integracija, jezične kompetencije i prezentacijske vještine na engleskom jeziku, mogućnost pokrivanja šireg spektra područja i tema od interesa za civilno društvo kroz djelovanje u EGSO-u, kao i kvaliteta, inovativnost i sveobuhvatnost komunikacijskog plana za savjetovanje i izvještavanje s predstavnicima udruga u RH o radu EGSO-a.

pismo motivacije kandidata s planom komunikacije (savjetovanja i izvještavanja) s predstavnicima udruga u Republici Hrvatskoj o radu EGSO-a

Potreban je, naime, kontinuirani nadzor reformi, a izuzetno važan doprinos OCD-a cijeloj priči predstavlja ZPPI, naglasio je i Berizzi, kazavši da je to primjer toga kako OCD već daju konstruktivne prijedloge, a u sklopu EGSO-a moći će i osigurati hrvatsko gledište kao i partnerstvo s građanima.

U nastavku je 40 - ak sudionika imalo priliku komentirati i postavljati pitanja domaćim panelistima te Luci Jahieru iz EGSO-a.

Organizacije iz stavka 1. ove točke predlažu svoje kandidate neovisno i samostalno, prema sljedećim kriterijima: iskustvo u području djelokruga EGSO-a, profesionalno iskustvo, osobna motivacija, poznavanje stranog jezika i komunikacijske vještine, raspoloživost za sudjelovanje na sastancima, poznavanje institucija Europske unije i načina odlučivanja u Europskoj uniji, vodeći pritom brigu o načelu rodne ravnopravnosti.

Članovi iz Republike Hrvatske djeluju u radu EGSO-a u skladu s odredbama glave III. članka 300. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Na osnovu uvida u sadržaj pristiglih kandidatura te razgovora koje je s kandidatima provelo Povjerenstvo sačinjeno od predstavnika Savjeta za razvoj civilnog društva (Slađana Novota, Jany Hansal, Leke Sokolaj), Ureda za udruge (Igor Vidačak) i Ministarstva vanjskih i europskih poslova (Diana Štrkalj), za članove EGSO-a iz reda udruga odabrano je sljedećih troje kandidata:

Zajedničkim savjetodavnim odborom trenutačno predsjedaju Lidija Pavić-Rogošić, direktorica ODRAZ-a i Waltraud Klasnić, članica EGSO-a (Grupe za poslodavce, Austrija) te bivša predsjednica Štajerske.

ZSO se sastoji od dvanaest članova, po šest iz EGSO-a i šest iz hrvatskih organizacija civilnog društva.

Slijedio je panel razgovor o očekivanjima hrvatskog civilnog društva i socijalnih partnera od EGSO-a, koji je moderirala Marina Škrabalo.

Hrvatska je prije nekoliko mjeseci odabrala Lidiju Pavić-Rogošić, Marinu Škrabalo i Tonija Vidana kao buduće članove III. grupe EGSO, a još će po tri predstavnika sindikata te tri predstavnika iz organizacija poduzetnika biti izabrano i imenovano do kraja ožujka 2013. Naglašena je potreba njihove suradnje, kako bi opcije koje pruža EGSO bile iskorištene na najkvalitetniji mogući način.

Nastavno na posjet dr. Anne-Marie Sigmund, predsjednice Europskog gospodarskog i socijalnog odbora Hrvatskoj 11. listopada 2006., postignut je dogovor o uspostavi zajedničkog tijela između EGSO-a i hrvatskih organizacija civilnog društva.

Zajednička tijela EGSO-a i država kandidatkinja za cilj imaju jačanje civilnog društva u državi kandidatkinji te pomoć u približavanju EU-u.

Luca Jahier, Predsjednik III. grupe EGSO-a, predstavio je ulogu EGSO-a vezano za institucionalni kontekst i njegovoj važnosti za organizacije civilnog društva.

Skup je moderirala Marina Škrabalo, ujedno i buduća članica EGSO-a, kao i Toni Vidan i Ana Milićević-Pezelj također budući članovi EGSO-a koji su u interakciji sa sudionicima raspravili o očekivanjima hrvatskog civilnog društva i socijalnih partnera EGSO-a.

Za te vanjskopolitičke aktivnosti zadužen je pododbor EGSO-a za vanjske poslove (REX), a osim tog pododbora rad EGSO-a odvija se u daljnjih 5 pododbora za: EMU i ekonomsku i socijalnu koheziju (ECO); Jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju (INT); Promet, energetiku, infrastrukturu i informacijsko društvo (TEN); Zapošljavanje, socijalna pitanja (SOC) te Poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš (NAT).

Buduće članice i članovi EGSO-a iz reda organizacija civilnog društva istaknuli su važnost uspostave dobrih modela komunikacije s ključnim nadležnim tijelima te mrežama organizacija civilnog društva radi pružanja pravodobne i kvalitetne povratne informacije o svim važnim događanjima u radu EGSO-a i europskim javnim politikama općenito.

Sastanci Foruma održavaju se svake druge godine s ciljem razmjene mišljenja o aktualnoj situaciji u civilnom društvu u regiji, njegovim potrebama i budućem razvoju, a na njima se okupljaju sudionici iz zemalja ove regije, članovi EGSO-a, predstavnici nacionalnih gospodarskih i socijalnih vijeća i sličnih institucija, međunarodne društveno-profesionalne organizacie (poslodavci, sindikati, poljoprivrednici, potrošači, organizacije civilnog društva, te diplomati i predstavnici institucija EU.

Uspostavlja se zajedničko tijelo EGSO-a i hrvatskih organizacija civilnog društva

Europski gospodarski i socijalni odbor otkrit će vam puno toga, ali i mi puno očekujemo od vas, kazao je uz riječi dobrodošlice novim hrvatskim članovima u EGSO Luca Jahier, predsjednik III. grupe EGSO-a.

Na to je upozoreno i na današnjem predstavljanju EGSO-a pred hrvatskim civilnim društvom i socijalnim partnerima u Informacijskom centru Europske unije u Zagrebu.

Čestitamo odabranim članovima i vjerujemo da će uspostaviti kvalitetne modele komunikacije o radu EGSO-a s organizacijama civilnog društva iz svih područja djelovanja.

Rad EGSO-a organiziran je u 6 sekcija koje pripremaju mišljenja o zakonodavnim prijedlozima EK i drugim pitanjima prije njihovog usvajanja na plenarnim sjednicama EGSO-a.

Sekcije EGSO-a su sljedeće: Poljoprivreda, ruralni razvoj i okoliš (NAT), Gospodarska i monetarna unija i gospodarska i socijalna kohezija (ECO), Zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo (SOC), Vanjski odnosi (REX), Jedinstveno tržište, proizvodnja i potrošnja (INT) te Promet, energetika, infrastruktura i informacijsko društvo (TEN).

Zaključke 3. Foruma te prezentacije svih izlagača kao i Mišljenja EGSO-a (na engleskome) možete preuzeti ovdje.

Hrvatski sudionici na ovoj su plenarnoj sjednici EGSO-a sudjelovali zadnji put kao promatrači

Predstavljanjem izvješća o RH« Hrvatska na putu pristupanja ", svoju podršku ulasku RH u Europsku uniju 2009. godine dala je i Anne-Marie Sigmund, supredsjedateljica Zajedničkog savjetodavnog odbora sa strane EGSO-a i bivša predsjednica toga tijela.

Kao i na svakoj plenarnoj sjednici, o nekim temama se samo glasalo jer su stajališta već prije usuglašena na razini EGSO-a.

Patrik Zoltany, EGSO, Odbor je izvijestio o Mišljenju EGSO-a vezanim uz Prometnu politiku u zemljama Zapadnog Balkana, a koja je od velikog značaja za Hrvatsku zbog skorog potpisivanja Ugovora o osnivanju Prometne zajednice sa Zapadnim Balkanom.