MMF će svojim članicama za borbu protiv ekon više

Za života je objavio mnogobrojne sveuč. udžbenike i ekon. djela, među kojima i Ekonomsku historiju Jugoslavije (1958).

Jedan je od najplodnijih ekon. pisaca između dvaju svj. ratova i u poraću: Trgovina i unutrašnja trgovinska politika (1931), Spoljna trgovinska politika (1932), Saobraćajna politika (1933), Zanatska politika (1934), Industrijska politika (1936), Održavanje seljačkog posjeda (1937), Razvoj ekonomske misli u XIX.veku (1938), Agrarna politika (1940), Ekonomska struktura Jugoslavije 1918 1941 (1950), Ekonomika agrara FNRJ (1950), Seljaci u kapitalizmu (1952), Uvod u ekonomiku Jugoslavije (1959).

Kada je 1929. izbila svj. ekon. kriza, i austral. gospodarstvo bilo je teško pogođeno.

Osporen je stereotip o ženama kao manje racionalnima od muškaraca, a i predrasuda o ženi seksualnom objektu, zahtijevano je povećano sudjelovanje žena u donošenju političkih i drugih važnih odluka u javnome životu, kao i pravo na ekon. i osobnu neovisnost o muškarcu, ako to žena želi. (Hrvatska enciklopedija, sv. 3, LZ Miroslava Krleže, Zagreb 2001.)

Radi se ponajprije o ekon. kategoriji, a arhitektonski stancije pokazuju veliku raznolikost.

Pojam se koristi u međunar. pregovaranju i u međunar. ekon. odnosima, pri

rod. 1. Prvobitni oblik društv. - ekon. organizacije u primitivnoj zajednici; temelji se na krvnom srodstvu više obitelji te kolektivnom načinu proizvodnje i potrošnje. 2. biol (genus) klasifikacijski stupanj viši od vrste, niži od porodice, npr. pas (Canis), ruža (Rosa). 3. lingv gramatička kategorija (poglavito imenica, a preko slaganja i drugih vrsta riječi) osnovana na razlici između spolova, ali uvijek proširena preko te razlike; po prirodnom r. (biću koje označuju) riječi su muškoga, ženskoga ili srednjega (spolno neutralnoga) r., ali je gotovo u svim jezicima koji ga razlikuju prirodni r. nadomješten formalnim gramatičkim.

Jogonostalgičarski UDBAidi, potomci KPovskih ubojica i konfiskatora, danas u HRVATSKOj političkoj zbilji, što sa nostalgijom gledaju na YU, i dalje siju medijske hvalospjeve propaloj državi i njenoj ulozi na čelu a " slavnim drugom Titom ", u " izgradnji zaostale BALKANSKE zemlje " na razinu tehnološko-ekon omske razvijene Europske zemlje "

autarkija proizvodi 1. zadovoljstvo samim sobom; samodovoljnost 2. fil. pov. prema stoičkoj filozofiji, stanje u kome je čovjek onda kada je dovoljan samom sebi i kad je neovisan o vanjskome svijetu 3. ekon. uređenje gospodarstva koje pretpostavlja samodovoljnost i zatvorenost u nekoj administrativno-političkoj cjelini (HJP)

Bravo za takozvani ekon. falsifikat iliti fakultet boljeg predavača nije mogao u Hrvatskoj naći.

OBNOVA U VELIKOJ ZA EKON I PAST.

I sada kušamo gorke plodove te KOLOSALNE ZAVJERE PROTIV SVIH NACIJA SVIJETA, OSTVARENJE " NOVOOG " SVJETSKOG PORETKA " I SVJETSKE TIRANIJE FINANCIJSKIH MOĆNIKA ", samo ovoga puta " revolucija " je drugim " civiliziraniji m " sredstvima, ekon omskim okovima i degradiranjima nacionalnih resursa, " rušenje " ako treba i masovnim bombardiranjem i blokadama, " nepo slušnih " i " nepoželjnih " a promoviranje " poslušnih " anacionalnih režima... ali cilj je uvijek isti: TOTALNA KONTROLA Da, počelo je sa tzv, " BOLJŠEVIST IČKOM REVOLUCIJOM uvlačenjem u ratove.anarhiju i kaos i totalnim preuzimanjem vlasti u najvećoj državi svijeta i odatle je taj novi UBILAČKI TOTALITARNI SUSTAV trebao biti proširen na Evropski kontinent a zatim širom svijeta...

Maćehinski odnos središnjih vlasti i niz represivnih zakona uništili su istar. gospodarstvo i natjerali stanovništvo u polit. i ekon. emigraciju.

Azijska banka za razvoj (ABD), utemeljena je 1965. na inicijativu Ekon. komisije UN-a za Aziju i Daleki istok, sjedište u Manili.

U ekon. smislu uspostavljanje ravnoteže u nekom području gosp. života ili u nac. gospodarstvu ukupno.

S. je os. bitan segment ekon. politike države.

stagnacija (lat.), zastoj; u ekon. smislu usporavanje ili zaustavljanje rasta i razvoja neke zemlje.

Programom ekon. liberalizacije (apertura) od poč. 1990 - ih smanjene su carine, dereguliran financ. sektor, privatizirana velika drž. poduzeća i omogućene strane investicije.

Iako je najveći dio cesta neasfaltiran, cestovna mreža u gusto naseljenim područjima dobro je razvijena; Transamazonska autocesta (mnogi dijelovi nisu asfaltirani), koja je, zajedno s ograncima, trebala povezati Amazoniju s drugim dijelovima zemlje i obalom, izazvala je mnoge rasprave zbog ekol., ekon. i soc. učinaka.

Strah pred Neretljanima i ekon. interesi vodili su K. k sklapanju savezničkih ugovora s Venecijom (932., 977. i 1145).

Među njima su bili Danica Ramljak, ravnateljica Instituta Ruđer Bošković, dr. Haris Boko, savjetnik Energetskog instituta Hrvoje Požar, dr. Goran Slipac, direktor Hrvatske elektroprivrede-Obnovljivi izvori energije, mr. sc. Zdravko Mužek, direktor Energetskog instituta EKON-ERG Zagreb te prof. dr. sc. Ivan Zulim, voditelj Katedre za fotonaponske sustave i sunčane ćelije FESB (Sveučilište u Splitu).

ALI TO I JEST PRAVI IZAZOV, ZA ZNALCE, ILI? i maknite se od domaćih jugo priča i lažnih zvijezda, ima ovaj narod sad i veće brige. i ono, john maynard keynes, tri problema politike svijeta... EKONOMSKA EFICIJENCIJA, SOCIJALNA PRAVDA I INDIVIDUALNA SLOBODA. ako ste krivo radili tu slobodu si možeš samo nemoralno kupit, ko što kurva kupuje tek kada zaradi, zna se kako. kada ti eu sama izmišlja ekon-eficijenciju dokazao si da si glupi zombi. kada nitko više ne zna što je i čija je pravda, onda znaš da i nemaš državu, da su govna toliko krala i nepoštovala da su se sve svete tekovine rastopile, pa što se čudite da generali ustaju? društvo vam stoji, umire... INOVACIJU NISTE UČINILI DINAMIKOM, RUTINOM, IAKO STE O PHILIPU KOTLERU JEDNO VRIJEME VI MARKETERI I PR-OVKE NA HRT KENJALI SVAKE NOĆI, EH KAD SU DIJANA ČULJAK I SLIČNE ODREĐIVALE ŠTO JE POTREBA HRVATSKE NACIJE, MAJKO ISUSOVA. sad vam i ta škola stvarateljske rutine u sistemu fali. svega vam fali, samo ne grijeha, prijestupa i jala. očito je da s kapitalizmom veze nemate, nisu vas odgojili, A ZNAM DA MNOGI ZNATE O TOME, A MORATE ŠUTJETI. zašto šutite? čujem da ima nickova ovdje šašavih i vidim. pa što drugo jadničak može nego li šprajca ili sve nas ovdje unižavat, JER KAD NISI U STANJU NI REČENICU PAMETNU SASTAVIT, ONDA MORAŠ NEKAKO ZABLJESNUT, PA SI ILI BATMAN ILI KLAUN KRVAVI ILI VRAG ILI NEVOLJA I SUDBA SVIJETA. dajte se urazumite, dječico, i ako nemaš što korisno za pokazat ovdje, za hrt, šprajca ili naciju... odi nekam na blog za dječji vrtić ili video-igrice ili... opet... kod pametnog dr. Grudena, kaj drugo, nadam se da ima praksu i na netu... OZDRAVLJUJUĆI SHRINK-CYBER dakle. doviđenja.

God. 1863. napisao je spis Hrvatski glavničar u kojem je izložio svoje ekon. postavke, a 1864. je sastavio Promemoriju, rukopis namijenjen polj. revolucionarnoj vladi.

Naravno očekujte više od " samo " 2.2 milijarde, to je " samo " inicijalna " ponuda. " Kako SDP najavljuje da je cilj postići veći udio mirovina u prosječnoj Hr. plaći, od 45 %, ako realne plaće kojim slučajem počnu rasti brže sa ubrzanim ekon. rastom, SDP se neće ustručavati da potroši više.

Njihovo znanje svedeno je na posuđivanje novaca, ali taj ogromni novac nije pomogao našem gospodarstvu u postizanju zadovoljavajuće razine razvijenosti i ekon. stabilnosti.

Isprva je u njoj izgrađeno nekoliko hramova, a povećavanjem popularnosti svetišta i jačanjem ekon. snage grč. društva, gradile su se i druge građevine.

Dvije godine potom zatražio je i dobio razrješenje zbog zdravstvenih razloga, ali je već 1802. postavljen za predsjednika ekon. komisije, a 1804. za istražnoga povjerenika pri istar.

Visina udjela pojedinih članica u ukupnom kapitalu banke određena je ekon. karakteristikama zemlje, odn. određuje se na osnovi visine nac. dohotka, veličine vanjskotrgovinske razmjene, stanja platne bilance i ostalih kriterija koje izražavaju ekon. potencijal zemlje.

Politickog utjecaja i sada ima sigurno na ekon., uz sasvim ocito i pretezito velicanje lika i djela ishlapjelih ekonomista iz SFRJ, samoupravljanja i drugih arheoloskih iskopina ili na nekim humanistickim fakultetima o Marxu.