Razgovaralo se i o nedefiniranim listama osumnjičenih za ratne zločine, što opterećuje povratak, o 2500 nestalih Srba, sporim ekshumacijama 24 grobnice u Hrvatskoj, konvalidaciji radnog staža od 1991. do 1995. godine te o 17.000 neriješenih zahtjeva za obnovom.

DEN HAAG Dr. Davor Strinović forenzički patolog sa Zavoda za sudsku medicinu u Zagrebu svjedočio je u petak kao vještak o ekshumacijama masovnih grobnica u Hrvatskoj na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću u Haagu.

Uz iskaz koji je dao kao sudski vještak, dr. Strinović priložio je forenzički izvještaj o žrtvama rata u RH s podacima o broju žrtava, ekshumacijama i utvrđivanju uzroka smrti.

Do danas je na obdukcijama i ekshumacijama utvrđen uzrok smrti za 5.140 osoba, a od 1995. su iz masovnih grobnica i pojedinačnih grobova ekshumirane 3.373 osobe, rekao je dr. Strinović.

U glavnom ispitivanju koje je vodila tužiteljica Hildegard Uertz-Retzlaff hrvatski stručnjak govorio je o ekshumacijama masovnih grobnica koje su kao dokazi ratnih zločina navedene u Miloševićevoj optužnici za Hrvatsku.

Optuženi je također tvrdio da se u Hrvatskoj ne ekshumiraju srpske žrtve, na što je vještak iznio podatak da je nakon ' 95. ekshumirano 481 tijelo na području Knina, Gračaca i Korenice, a naveo je i podatke o ekshumacijama Srba u Snjegoviću, Rizvanuši (Paulin dvor), Pakračkoj poljani, Medačkom džepu, Vukovaru i Karlovcu.

Grujić je rekao je da su prije desetak godina spoznali da je na teritoriju Srbije oko 300 neidentificiranih posmrtnih ostataka te su otvorili proces i uspjeli se dogovoriti o ekshumacijama na tom području.

Na upit o ekshumacijama na mjesnom groblju u Korenici, gdje se navodno nalaze posmrtni ostaci pripadnika srpskih paravojnih postrojbi, ona je kazala da taj slučaj vodi hrvatska Vlada, uz nadzor Haaga, ali da je prerano o bilo čemu po tom pitanju govoriti.

O zločinu na Ovčari i progonu Hrvata na njegovu suđenju govorili su i tadašnja ravnateljica vukovarske bolnice Vesna Bosanac, forenzičar Davor Strinović koji je svjedočio o ekshumacijama na Ovčari i psihologinja Višnja Bilić iz Uprave hrvatske vlade za zatočene i nestale koja je govorila o potrazi za žrtvama rata u Hrvatskoj.

Teško je priloge bošnjačkih medija o ekshumacijama i masovnim grobnicama iz prošloga rata ne usporediti sa sličnim prilozima RTV Beograd ili Duge s početka devedesetih.

Koga mogu informirati sa saznanjima o nestalim osobama i grobnim mjestima te gdje mogu saznati informacije o predstojećim terenskim istraživanjima, ekshumacijama i obradi posmrtnih ostataka s ciljem identifikacije?

DEN HAAG Predstojnik vladinog Ureda za zatočene i nestale Ivan Grujić u ponedjeljak je na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom svjedočio o dugogodišnjem radu na utvrđivanju tisuća žrtava rata u Hrvatskoj, ekshumacijama i traganjem za nestalima.

Uz izvješće su priloženi i podaci o svim poginulima i nestalima, ekshumacijama i identifikaciji žrtva te objektima zatočenja, sadržani u 10 registara materijala.

Također je govorio o ekshumacijama hrvatskih žrtava u SRJ i BiH uz zajednički monitoring komisija tih zemalja.

Iznoseći precizne podatke o ekshumacijama, svjedok je na traženje tužiteljice naveo većinu mjesta masovnih zločine za koje se Miloševića tereti u optužnici za Hrvatsku - Vukovar, Ovčara, Lovas, Baćin, Dalj, Erdut, Škabrnja, Nadin, Saborsko, Klisa i druga, uz brojeve ekshumiranih i identificiranih žrtava.

- zaprimio više od 28.991 zahtjev za traženje osoba nestalih (1991. godine preko 18.000 zahtjeva za nestale u Domovinskom ratu od kojih je nakon obrade 1992. godine 13.852 zahtjeva za nestale predano UN-u), u sukobu u Bosni i Hercegovini, tijekom vojno-redarstvenih akcija " Bljesak " i " Oluja ", tijekom II. svjetskog rata, te za osobe nestale u različitim životnim okolnostima - riješio 10.177 traženja nestalih osoba - proslijedio preko 1.500.000 obiteljskih poruka - sudjelovao pri zbrinjavanju prilikom razmjena preko 7.000 ratnih zarobljenika organizirao 174 susreta razdvojenih članova obitelji na kojima se susrelo više od 23.000 razdvojenih članova obitelji - u okviru Nacionalnog programa identifikacije žrtava Domovinskog rata neposredno sudjelovao pri ekshumacijama posmrtnih ostataka, izvijestio 5.538 obitelj o pristupanju identifikaciji posmrtnih ostataka, uzimanju uzoraka krvi, te prepoznavanju osobnih i drugih predmeta pronađenih uz posmrtne ostatke - pružio usluge Službe traženja i neposredno kontaktirao preko 19.215 osoba koje su se obratile Nacionalnom uredu Službe traženja za pomoć - u međunarodnih kontaktima na poslovima Službe traženja surađivao s 30 Nacionalnih društava Crvenog križa, Međunarodnom Službom traženja iz Arolsena i Centralnom agencijom u Ženevi i odgovorio na više od 27.760 pisma - zaprimio i obradio je 3.656 zahtjeva u svezi dodjele jednokratne humanitarne pomoći žrtvama nacizma tijekom II svjetskog rata - koordinirao rad cijele mreže, provodio dopunsku edukaciju uz potporu Međunarodnog odbora Crvenog križa kojom je obuhvaćeno 1.824 profesionalnih djelatnika i volontera iz svih dijelova Republike Hrvatske

Ekshumacijama na ovim dvjema lokacijama riješena je sudbina 13 Sotinjana nestalih koncem prosinca 1991. godine.

Ekipa za ekshumacije bila je prije nekoliko godina tamo i pronašla posmrtne ostatke jedne žene, ali uskoro će opet ići i već se pregovara sa srpskom stranom o novim ekshumacijama.

O tome govore i dokumenti obavještajnih službi, u izvještajima o obavljenim ekshumacijama i identifikacijama žrtava sahranjenih u masovnim grobnicama oko Sarajeva.

Djelatnici Instituta jučer su, po nalogu Suda BiH, krenuli s ekshumacijama na lokalitetu Ivandića kuća u bugojanskom naselju Vrbanja.

Kao i onaj nedavni tekst o ekshumacijama, ponovno vijest koja stiže iz istog izvora nije u profesionalnom novinarskom smislu korektna i zanatski napravljena kako treba, nego vulgarna, pa čak i za osudu.

Odgovarajući na novinarska pitanja, predsjednik SCG-a Marović rekao je da će se odmah krenuti s ekshumacijama na vojnim grobljima.

Dokumentacija o ekshumacijama i identifikacijama iz ove masovne grobnice sastavnica je optužnice Tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda u Haagu protiv Slobodana Miloševića.

Dio tog odjela obuhvaćao bi nalaze i predmete pronašle u ekshumacijama grobišta na ovom području, a tu bi se nalazila i svjedočanstva o stradanjima, popis i lokacije grobišta, progoni stanovništva, itd.

Predajom dokumentacije o stradalima u " Bljesku " i " Oluji " osigurali smo temelje današnjim ekshumacijama i od druge strane dobili 1.100 protokola za ekshumaciju Novog groblja u Vukovaru.

Međutim, predlagatelj je u obrazloženju zahtjeva zatražio da se prekine s ekshumacijama i identifikacijama s jedne strane, a zatražio da se na spomenike pišu brojke nevino poginulih s druge strane.

Organizira i koordinira ekshumacijama posmrtnih ostataka iz masovnih, pojedinačnih i zajedničkih grobnica na teritoriju Republike Hrvatske

1878. godine u Zadru, Dubrovniku i Zagrebu osnovane su prve dobrovoljne udruge u Hrvatskoj koje svoje djelovanje provode u skladu s međunarodno prihvaćenim odlukama iz 1863. godine 22. listopada 1878. godine zadarska " Ustanova domoljubne zadruge dalmatinske od Gospodja na potporu ranjenim i bolesnim vojnicima " prva dobiva suglasnost tadašnjih vlasti za svoje humanitarno djelovanje od 1878. do 1918. godine Crveni križ u Hrvatskoj djeluje u sklopu Crvenog križa Austrougarske monarhije od 1918. do 1941. godine Crveni križ u Hrvatskoj djeluje u sklopu Crvenog križa Kraljevine Slovenaca, Hrvata i Srba te kasnije Kraljevine Jugoslavije od 1941. do 1945. godine Hrvatski Crveni križ djeluje kao samostalno društvo u ratnim uvjetima, no bez međunarodnog priznanja tog statusa od 1945. do 1991. godine Crveni križ u Hrvatskoj djeluje kao republičko društvo Crvenog križa unutar Crvenog križa Jugoslavije 10. listopada 1991. godine donesena je odluka o istupanju Crvenog križa Hrvatske iz sastava Crvenog križa Jugoslavije i od tada pod nazivom Hrvatski Crveni križ djeluje kao samostalno nacionalno društvo Crvenog križa Republike Hrvatske sa Središnjim uredom u Zagrebu i s društvima Crvenog križa u općinama, gradovima i županijama 19. prosinca 1991. godine Sabor Republike Hrvatske usvojio je Zakon o Hrvatskom Crvenom križu kojim potvrđuje Hrvatski Crveni križ kao Nacionalno društvo Crvenog križa Republike Hrvatske, a Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske 13. kolovoza 1993. godine usvojio je Zakon o zaštiti znaka i naziva crvenog križa; 2001. godine Hrvatski sabor donio je novi Zakon o Hrvatskom Crvenom križu 29. travnja 1992. godine, na temelju Zakona o Hrvatskom Crvenom križu iz 1991. godine, donesen je Statut Hrvatskog Crvenog križa, a od 2011. godine na snazi je novi Statut Hrvatskog Crvenog križa 25. kolovoza 1993. godine Međunarodni odbor Crvenog križa priznaje Hrvatski Crveni križ kao nacionalno društvo, čime Hrvatski Crveni križ postaje 158. član Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, a od 25. listopada iste godine Hrvatski Crveni križ član je Međunarodne federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca 15. listopada 1998. godine Predsjednik Republike Hrvatske dodjeljuje Hrvatskom Crvenom križu, u povodu 120 godina djelovanja, Povelju Republike Hrvatske 2008. godinu Hrvatski sabor proglasio je Godinom Hrvatskog Crvenog križa u Republici Hrvatskoj, a povodom 130 godina djelovanja i petnaest godina međunarodnog priznanja Hrvatskog Crvenog križa kao samostalnog nacionalnog društva 2010. godine Hrvatski sabor donosi Zakon o Hrvatskom Crvenom križu, čiji je sastavni dio i zaštita znaka i naziva crvenog križa, crvenog polumjeseca i crvenog kristala Domovinski rat oko 600.000 korisnika primalo je humanitarnu pomoć Hrvatskog Crvenog križa; a najveći broj korisnika, više od 750.000, bio je 1992. godine raspodijeljeno je više od 332 milijuna kilograma hrane i više od 116 milijuna kilograma ostale robe za više od 250.000 prognanih osoba u 284 centra kolektivnog smještaja osigurana je psihološka i socijalna potpora ukupna vrijednost primljene i distribuirane pomoći procijenjena je na 4.675.202.473,00 kn prikupljeno je više od 1 milijun doza krvi za povećane potrebe zdravstvene službe u izvješću glavnog tajnika Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima u Hrvatskoj za 1995. godinu, istaknut je doprinos Hrvatskog Crvenog križa u provođenju humanitarnih programa Nacionalni ured Službe traženja je: riješio 11.903 traženja nestalih osoba; a u postupku su još 1.902 zahtjeva za traženje osoba nestalih tijekom Domovinskog rata i 433 zahtjeva za traženje posmrtnih ostataka proslijedio preko 1.500.000 obiteljskih poruka članovima razdvojenih obitelji sudjelovao pri zbrinjavanju preko 7.000 ratnih zarobljenika prilikom razmjena organizirao 174 susreta na kojima se susrelo više od 23.000 razdvojenih članova obitelji, što su Ujedinjeni narodi ocijenili kao doprinos Hrvatskog Crvenog križa mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja u okviru Nacionalnog programa identifikacije žrtava Domovinskog rata neposredno sudjelovao pri ekshumacijama posmrtnih ostataka; izvijestio 7.664 obitelji o pristupanju identifikaciji posmrtnih ostataka, uzimanju uzoraka krvi te prepoznavanju osobnih i drugih predmeta pronađenih uz posmrtne ostatke.

priprema i organizira razgovore o nestalim osobama tijekom Domovinskoga rata s nadležnim tijelima drugih država, te s istima surađuje u procesu traženja nestalih osoba, ekshumacijama i identifikacijama posmrtnih ostataka, te isporuci/preuzimanju posmrtnih ostataka nestalih i smrtno stradalih osoba u svezi s oružanim sukobima pokopanih na teritoriju drugih država

Ipak, u zadnjih nekoliko mjeseci napravilo se više nego za zadnjih pet godina, ističe Štrbac i dodaje da je hrvatska strana odugovlačila s ekshumacijama registriranih grobnih mjesta i grobnica.