Polazeći od pada broja stanovnika Hrvatske u razdoblju 1500. do 1700. i osiromašenja Hrvatske u istom razdoblju, Stipetić je eksplicitno komparira sa Zapadnom Europom. (385, 398) Osim ratnih zbivanja, relativno zaostajanje objašnjava i podijeljenošću hrvatskih zemalja te velikom površinom obuhvaćenom Vojnom krajinom s ekstenzivnom poljoprivredom i nazadovanjem zbog novačenja vojnika. (419) Stoga zaključuje:« Hrvatska započinje svoj gospodarski uspon tek nakon 1820. godine; gotovo tri stoljeća nakon što su to učinile zemlje Zapadne Europe. »(420) Zapadna Europa ovdje je korištena kao točka usporedbe jer predstavlja jednu od jedinica analize kod Maddisona, no u istoj je funkciji kao ranija usporedba s Danskom, Belgijom i Švicarskom.