Provedba programa po pitanju ELG započela je u rujnu, uzimanjem skupnih uzoraka mlijeka kod stada sa više od 10 mliječnih krava.

U slučaju pozitivnog rezultata nekog uzorka, postavlja se sumnja na ELG, a nadležni veterinarski inspektor odmah propisuje uzimanje uzoraka krvi od svih goveda čije je mlijeko bilo sadržano u uzorku mlijeka.

Za sve životinje izlučene iz stada u svrhu iskorjenjivanja ELG posjednik životinja ima pravo na naknadu štete dio sredstava posjednik dobiva od klaonice u koju je životinja upućena na prisilno klanje, a razlika do punog iznosa tržišne vrijednosti životinje namiruje se iz sredstava državnog proračuna, nakon procjene individualne vrijednosti svake pojedine izlučene životinje.

Prema raspoloživim epidemiološkim podacima, poznato je da je u Hrvatskoj ELG prisutna u najvećoj mjeri na području Slavonije, posebice u Osječko baranjskoj županiji.

Smatra se da je bolest u ELG pozitivnom stadu suzbijena tek kada su u dvije uzastopne pretrage krvi svih životinja starijih od 12 mjeseci, provedene u razmaku od najmanje 4 mjeseca, zabilježeni negativni rezultati.

Isto tako, nije moguće proizvesti učinkovito cjepivo protiv ELG.

Infekcija virusom ELG u prirodnim uvjetima, osim u goveda, zabilježena je u bivola i ovaca.

Također je ustanovljeno da je prevalencija specifičnih protutijela na virus ELG u pozitivnom odnosu s mliječnom pasminom i starosti goveda, te da nema korelacije među spolovima i pasminom.

Procijenjeno je da je dob od dvije godine ključna da bi se sa sigurnošću mogla razdvojiti vrijednosti prevalencije i pojavnosti pozitivnih grla na prisutnost protutijela za virus ELG.

U istraživanjima su se pregledavale ciljane skupine kao: vlasnici krava zaraženih virusom ELG, veterinari koji su često bili u kontaktu s bolesnim govedima, mesari iz klaonica u kojemu su se klala pozitivna grla, ljudi oboljeli od leukemije, djeca oboljela od limfocitoze izazvanom akutnom limfoblastičnom leukemijom, odnosno non-Hodgkin limfoma te ljudi oboljeli od leukemije ili raka pluća koji su konzumirali meso goveda s endemičnoga područja leukoze goveda.

Niti u jednoj od ovih ciljnih skupina nije bilo moguće dokazati prisutnost virusa ELG u patologiji ljudi.

Posteljica može predstavljati ulazna vrata, ali samo ako je bređa krava inficirana istodobno virusom ELG i virusom imunodeficijencije goveda.

U brojnim radovima dokazana je prisutnost virusa ELG-a u kolostrumu, odnosno mlijeku seropozitivnih krava, ali vertikalni oralni način zaražavanja još izaziva kontroverze.

Virus ELG ima izraziti tropizam prema limfnom tkivu i bijelim krvnim stanicama i u uznapredovaloj kliničkoj slici uzrokuje trajnu limfocitozu ili tvorbu limfoma.

Znanstvenim pokusima proučavano je postoji li unutar ovih tkiva i stanica neki naročiti subtropizam, pa je potvrđeno da je ipak najveći postotak virusa ELG izoliran iz populacije B-limfocita, ali su virus ustanovili i u T-limfocitima (CD8), monocitima i granulocitima.

PCR metodom je dokazana prisutnost virusa ELG već 7. dan nakon infekcije u perifernim limfocitima, ali je dokazana prisutnost virusa i u raznim drugim organima, poput slezene, maternice, jetre, bubrega, knjižavca i limfnih čvorova.

Kao naročitu osobitost istaknut je nalaz virusa ELG, samo u slezeni u jednog teleta iz pokusa, pri čemu su svi drugi uzorci organa i tkiva istog teleta pretraženi svim drugim metodama ostali negativni do kraja pokusa.

To dokazuje da životinja može biti inficirana virusom ELG, bez mogućnosti izdvajanja provirusa ELG iz perifernih limfocita i bez imunološkog odziva koji se može dijagnosticirati.

Pod točkom razno nije bilo moguće a ne dotaknuti se i aktualnih tema oko stanja u sektoru proizvodnje mlijeka, primjeni Promemorije potpisane 2009. godine, između proizvođača, prerađivača mlijeka i Ministarstva poljoprivrede, novog pravilnika o suzbijanju Enzootske leukoze goveda (ELG), pripreme za EU izložbu Holstein goveda početkom 2013. godine u Švicarskoj i osvrta na izlaženje novog časopisa Uzgoj goveda kojega svaki proizvođač mlijeka dobije tri puta godišnje besplatno uz Mljekarski list.

Prije odabira jednog od ova tri načina kontrole ELG trebalo bi ustanoviti točnu prevalenciju zaraženih grla, a potom procijeniti koja metoda je optimalna.

Virus ELG može se umnažati i preživjeti jedino u limfocitima.

Zbog dokaza da pasterizacija inaktivira virus ELG dopušteno je korištenje mlijeka goveda inficiranih virusom ELG.

U navednim pokusima dokazano je da se ELG može prenijeti komarcima, krpeljima i konjskim muhama.

Zbog toga prevladava zaključak da su hematofagni insekti moguć način širenje ELG, naročito u ljetnim mjesecima kada se postignu dobri pogodovni čimbenici (ispaša na otvorenom, mnoštvo tabanida), ali njihova uloga u praksi vjerojatno nije zastupljena u značajnom postotku.

Vertikalni prijenos virusa ELG proučen je kao mogućnost inficiranja ploda transplacentalno tijekom intrauterinog razvoja i tijekom hranjenja kolostrumom ili mlijekom.

Iako je u prošlosti dokazano da se ELG može prenijeti transplacentalno (od krava kojima je tijekom gravidnosti ustanovljen maligni limfomom ili visoka limfocitoza) u novijim radovima gdje su rezultati provjereni molekularnim metodama, zaključuje se da je transplacentalni prijenos virusa ELG ipak rijedak i zanemariv tj. da bi se takav prijenos ostvario potrebno da krava tijekom gravidnosti osim virusom ELG bude zaražena i virusom goveđe imunodeficijencije.

Štoviše, brojne su naznake da protutijela iz kolostruma mogu služiti i kao zaštita teladi od zaražavanja virusom ELG te da treba razmisliti o korisnom učinku obrade kolostruma, kao što je grijanje ili hlađenje, prije napajanja teladi.

Potvrđeno je i da se embriotransferom ne može prenijeti virus ELG.

Prednost ponude u odnosu na potražnju smanjena je zbog prekida proizvodnje na Sjevernom moru, embarga Siriji koji je ograničio dolazak nafte u Europu i problema u Libiji, tumači Andy Sommer iz švicarske tvrtke ELG.

Osnovni način prenošenja ELG u stadu mora, na neki način, uključivati krv, odnosno krvne zahvate.