Pjeva? i redovito dolaze kao i orguljaš An? elko Dujmi? koji živi u Kostreni.

Za predsjednika ovog prvog poslijeratnog sjedinjenog veslačkog kluba izabran je Elko Mrduljaš, a za tajnika Dalibor Parač.

Knjiga je predstavljena 5. prosinca u crkvi sv. Kvirina u Krku, a o njoj su, uz autora, govorili i recenzenti dr. fra An? elko Badurina i dr. Franjo Vel? i? te kr? ki biskup Valter Župan.

Na velikom, skupocjenom i trajno prelaznom trofeju pobjednika u osmercu zapisana su tada imena ovih " Gusarovih " veslača: Vjekoslav Rafaelii, Ivo Fabris, Elko Mrduljaš, Jure Mrduljaš, Petar Kukoč, Jakov Tironi, Luka Marasović, Bruno Marasović i kormilar Miroslav Kraljević.

Veslači: Vjekoslav Rafaelli, Ivo Fabris, Elko Mrduljaš, Jure Mrduljaš, Petar Kukoč, Jakov Tironi, Luka Marasović, Bruno Marasović i kormilar Miroslav Kraljević ispisali su svoja imena na trajno prelaznom trofeju na kojem su upisana imena najboljih veslača Evrope.

Kada je rije č o nakladi DHK, izdvojimo ove naslove: An đ elko Vuleti ć: Vražja igra č ka, Milan Rakovac: Besida priletu ć a, Drago Štambuk: Pognuta riža, Dragica Vranji ć - Golub: Predrije č i Jakša Fiamengo: Svjetle ć a tijela.

Njegov otac Elko bio je predsjednik Gusara i član slavnih armova koji su tukli svjetska veslačka imena.

Gost na koncertu bio je zbor iz župe Presvetog Srca Isusovog iz Škrljeva kojeg vodi orguljaš An? elko Dujmi?.

Ne, Anà elko, veli on meni, ni jedna pravška partija ne stoji iza toga, jer se ni jedna od njih ne usuà uje govoriti o našim hrvatskim temama ukoliko bi to na bilo koji naà in moglo dovesti u pitanje pretpostavke ove Socijalistià ke Republike Hrvatske.

Ovako je u novinama izviješteno: predsjednici Elko Mrduljaš, Bartul Alujević, Mile Ivančić, Jure Buzolić i Zvonko Barišić; tajnici Kajo Jelaska, Ivo Tomić, Rajko Paškov i Slavko Alujević; blagajnici Dragica Dumanić i Vojka Ružić.

Gost tribine bio je dr. An? elko Milardovi? iz Zagreba, redovni profesor politologije na Hrvatskim studijima Sveu? ilišta u Zagrebu. 1994. u Osijeku je utemeljio nakladu? Pan liber? za djela iz podru? ja politologije te kao glavni i odgovorni urednik objavio sedamdesetak naslova iz podru? ja politologije, sociologije politike, ustavnoga prava, kulture povijesti?

(Igrao sam ja i u drugim predstavama, kao, naprimjer u Normi i imao najtežu ulogu: duga je to i dosadna opera, a meni je valjalo, djetetu od pet-šest godina, probuditi se na određenu ariju moje majke Norme itd. itd.) Moj profesionalni angažman u pozorištu se, nakon što sam s Ohridskom legendom i Normom obišao sva pozorišta i domove za kulturu, od Vareša do Bugojna, bližio kraju, ali i nakon saznanja da moj otac ubire dnevnice za svako moje putovanje, a meni ostavlja, kao tal, samo onih nekoliko bonbona 505 s crtom, što bi mi ih čika Elko, u Ohridskoj legendi, dok bih mu sjedio u krilu, tutnuo u ruke...

elko, i Biblija je samo jedna i u njoj stoji da je Bog samo jedan, i u njoj nema trojstva, i u njoj nema idola.

S Biblijom se desilo kao i s Kur ' anom, zli ljudi iskrivljuju istinu a slabi upadaju u tu zamku. elko, znaš li da Kur ' an preporuča da se čitaju neki djelovi Biblije kao Stari zavjet (Tora) i Evanđelje (Indžil).

Kad sam 1998. g. boravio u Primoštenu, nazvao me je Anà elko Mijatovià ¦ i rekao radosnu vijest da imamo te fotokopije.

Pobjednici u dubl-skulu su Davor Jelaska i prof. Josip Gattin, u četvercu s kormilarom Ivo Fabris, Hadrijan Peribonio, Elko Mrduljaš i Slavko Alujević, te kormilar Mile Alujević.

Izvedbom je ravnao maestro An đ elko Igrec, koji je sjajno pripremio zbor sastavljen mahom od pjeva č a-amatera.

U finalnim borbama " Gusarov " četverac s kormilarom u sastavu: Ivo Fabris, Hadrijan Peribonio, Elko Mrduljaš, Slavko Alujević i kormilar Mile Alujević pobijedio je Mađarsku, Njemačku i ostale protivnike, te stigao na cilj treći i osvojio brončanu medalju.

Pobjednici u dvojcu sa bili su: Jakov Tironi, Mate Mojtić i kormilar Mile Alujević, u četvercu sa: Ivo Fabris, Jure Ružić, Elko Mrduljaš, Slavko Alujević i kormilar Mile Alujević, a u osmercu bili su: Ivo Jukić, Ante Jakaša, Ivo Fabris, Jakov Tironi, Elko Mrduljaš, Jure Ružić, Mate Mojtić, Slavko Alujević i kormilar Slavko Rainis.

1935. - Državno prvenstvo 1935. održano je u Beogradu 21.11 i na njemu je " Gusar " pobijedio u četvercu s kormilarom (u sastavu: Ivo Fabris, Hadrijan Peribonio, Elko Mrduljaš, Slavko Alujević i kormilar Mile Alujević) te u dvojcu sa i dvojcu bez.

Što je propustio don Marko Perià ¦ nije propustio Anà elko Barun u knjizi« Svjedoci i uà itelji« Povijest franjevaca Bosne Srebrene »Sarajevo-Zagreb 2003. str. 79. t gdje on tvrdi:« Biskup Ivan Waldhausen nije se slagao s Kolomanovim metodama, pa je samo nekoliko mjeseci poslije svoga ustolià enja uputio Papi molbu da ga razriješi biskupske službe.

" Onome koga Allah želi da uputi - On prsa njegova ka islamu prostranim učini, a onome koga želi da u zabludi ostavi - On prsa njegova stegne i tjeskobnim učini kao kad čini napor da na nebo uzleti... " (El-En ' am, 125.) (elko 25.02.2007., 13:50:45) (elko 25.02.2007., 13:55:13)

Njihova je sudbina bila razli č ita: neki od važnijih zarobljenika izdvojeni su i sprovedeni u zatvor, te im je potom legalno su đ eno, ali je zato dio anonimnih povratnika ubijen odmah a dio duž Križnog puta. Josip Jur č evi ć 2005. piše: Naime, iako je na samo Bleiburško polje stigao manji dio hrvatskih civila i vojnika te iako je na Bleiburškom polju po č injeno, razmjerno, najmanje zlo č ina, Bleiburg je, ipak, više od pola stolje ć a rije č koja ozna č ava sva poratna hrvatska stradavanja na Križnim putevima Zaklju č uje i da je Bleiburg postupno postajao i op ć eprihva ć eni simbol svekoliko poratnog stradavanja Hrvata. Tako đ er 2005. Zdravko Dizdar napisao je ovo:.. na samome Bleiburgu nije bilo mnogo ubijenih, ali u nastavku i ovo: Ve ć na Bleiburškom polju, nakon što su Hrvati položili oružje, pojedinci su bili ubijeni od partizana, a potom su se masovna ubojstva nad njima obavljala uz križne putove An đ elko Mijatovi ć 2007. piše: Kakve su se sve drame, nakon saznanja da su prepušteni Jugoslavenskoj armiji i protivniku s kojim su č etiri godine ratovali, doga đ ale u izbjegli č koj vojnoj i civilnoj koloni na Loibaškom polju, pojedina č ne, obiteljske, pa i nacionalne, teško je opisati i predo č iti.

U Parizu na velikoj međunarodnoj regati " Francuska, Engleska, Jugoslavija " za Gusarov osmerac veslaju: Petar Kukoč, Ivo Fabris, Elko Mrduljaš, Jure Mrduljaš, Kažo Bučan, Jakov Tironi, Luka Marasović, Bruno Marasović i kormilar Miroslav Kraljević.

Na državnom prvenstvu u Splitu 1933. Gusar pobjeđuje u dvojcu bez (Slavko Alujević i Ante Baljkas), u skifu Davor Jelaska, a u dvojcu s kormilarom Elko i Jure Mrduljaš, te kormilar Mile Alujević.

Gusar je reprezentaciji dao skifistu Davora Jelasku, te dvojac s kormilarom (Elko Mrduljaš, Jakov Tironi i Alegretti) koji u finalu stiže šesti.

Tada je " Gusar " nastupio u postavi: Petar Kukoč, Ivo Fabris, Elko Mrduljaš, Jure Mrduljaš, Kažo Bučan, Jakov Tironi, Luka Marasović, Bruno Marasović i kormilar Miroslav Kraljević.

U dvojcu bez veslali su Slavko Alujević i Ante Baljkas, u skifu Davor Jelaska, a u dvojcu s kormilarom Elko i Jure Mrduljaš, te kormilar Mile Alujević.

Koli č ina preinaka izvršenih od strane Augusta Faullenda-Heferera toliko je velika i zna č ajna, a materijal iz 1890. u najve ć em dijelu uklonjen, te je naše stru č no mišljenje kako se predmetne orgulje imaju smatrati potpuno novim instrumentom koji datira iz 1936. kao Faullendov opus 247, isti č u akademik An đ elko Klobu č ar (glavni orguljaš Zagreba č ke katedrale), Ante Knešaurek (glavni orguljaš Bazilike Srca Isusova u Zagrebu i docent na Muzi č koj akademiji u Zagrebu), Pavao Maši ć (glavni orguljaš Crkve sv. Marka ev. u Zagrebu) i Juraj Kolari ć (predstojnik Vije ć a za kulturna dobra Zagreba č ke nadbiskupije) u zajedni č kom stru č nom mišljenju zatraženu u velja č i ove godine od strane Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture. Specifi č ni problemi kako dispozicije (broj i vrsta registara koje je koncipirao Franjo Dugan prate ć i tadašnju praksu gradnje liturgijskih instrumenata u Hrvatskoj), tako i ne najsretnija te manjkava izrada samog instrumenta od strane tvrtke Heferer su sljede ć i: upitne menzure labijalnih registara, neprecizno izvedena i svirna i registarska traktura, nedovoljna opskrba zrakom, potpuni nedostatak jezi č njaka i djelomi č ni nedostatak alikvotnih registara (nepostojanje kvalitetne miksture glavnog manuala koja je nadomještena registrom Kornet 2 2/3), loša intonacija cijelog instrumenta, č ime su odnosi registara i njihovih pojedina č nih grupa unutar cjelokupne dispozicije narušeni, jednako kao što je i kona č na akusti č ka slika po pitanju odnosa pojedinih manuala i pedala neuravnotežena, pojašnjavaju se dalje u mišljenju č etiriju uglednika, koji teze potkrepljuju i č injenicom da je sli č no mišljenje o kvaliteti instrumenta imao i ugledni hrvatski organolog Ladislav Šaban tridesetak godina prije njihova uvrštenja u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture, kad je 1977. predložio taj instrument za 3. kategoriju.

Zadnja stanica tog dana bio nam je Elko u Nevadi, a drugo jutro krenuli smo prema Salt Lake Cityju.