Napravljen mi je vrlo detaljan sistematski pregled, nekoliko puta rađena kompletna krvna slika, zbog probadanja u donjem dijelu trbuha napravljena je kolonoskopija, a napravljena mi je i kompletna neurološka obrada uključujući EMNG i MR mozga.

Znala sam da će mi podsjetnik zvoniti u 7:45 da moram nazvati Rebro i naručiti malu na EMNG.

Dobro bi bilo učiniti MR mozga, doppler karotida i VB sliva, evocirani potencijali moždanog debla, funkcijske snimke vratne kralježnice, EMNG gornjih ekstremiteta, EEG.

Elektroneurofiziološku dijagnostiku (EMG i EMNG) potrebno je učiniti kod svake kliničke sumnje na sindrom karpalnog tunela.

EMNG se koristi kao komplementarna metoda kliničkom pregledu i drugim dijagnostičkim metodama.

EMNG se koristi za: otkrivanje nasljednih i stečenih bolesti mišića, simetričnih oštećenja perifernih živaca koje mogu biti nasljedna i stečena (kod šećerne bolesti, alkoholizma, reumatskih bolesti, karcinoma, bolesti bubrega i dr.), za detekciju oštećenja pojedinih živaca na mjestu prolaska kroz kanale (sindrom karpalnog kanala, pritisak ulnarnog živca u laktu, zapešću i dr.) za određivanje mjesta oštećenja živca nakon ozljede te praćenje njegova oporavka, kod bolesti kralješnice s pomakom diskusa i posljedičnim pritiskom na korijene živaca. (JP)

Osim EMNG-e ruku i nogu, obavlja se EMG mimične muskulature, prognoza ishoda svježe lezije n. facialisa, EMG analnog i urinarnog sfinktera, refleks bulbocavernosusa, kao i test na tetaniju.

Obavili smo sve neuropedijatrijske pretrage, uključujuću eeg, emng, magnet glave, te sve krvne pretrage, štitnjaču i reuma faktore.

Ne navodite nalaz EMNG gornjih i donjih ekstremiteta što mislim da je izuzetno važno, jer je većina ovih pretraga slikovna dok je EMNG neurofiziološka pretraga koja analizira moguća oštećenja motoričkih ili osjetnih vlakana živaca.

LVEF oko 69 % normal.dijastoličke funkcije Nalaz krvi uredan sa blago povišenim kolesterolom 6 i ldl 4 uzv abomena uredan diagnoza reumatologa Sy tietze, Sy canalis carpalis sin.incip.i.o. preporuča EMNG GE RTG lijeve strane prsišta s osvrtom na hvatišta rebara na prsnu kost. prije 1 i pol god ergometrija i 24 satni ekg uredni. kontrola zbog preskakanja srca i boli u prsima kod trčanja.. preskakanja više nemam (neosjećam) tjelesna aktivnost jako slaba. puno sam " za volanom " svaki dan pa je sjedenje nepravilno... tako već 8 god. nekada me zbog tih bollova napadne panika. bio sam sportaš do 20 - e god poslije ništa. hvala Vam unaprijed na odgovoru. pozdrav

U svakom slučaju potrebno je kod pojave facijalne pareze-paralize učiniti organsku obradu: anamneza, klinički nalaz, EMNG, elektrodijagnostičke pretrage galvanske i faratske podražljivosti manulenog mišićnog testa.

Neurološka ambulanta Doma zdravlja Korčula obogaćena je za novu dijagnostičku metodu EMNG.

Otišao sam na pregled kod fizijatrice i ona me uputila na EMNG vratnih žila.

Stoga bi bilo uputno prije elektrostimulacije imati nalaz (mišljenje) fizijatra s nalazom EMNG-a, ili mišični manuelni test (MMT) a ako to nije moguće tada se preporuča elektrostimulacija bifazičnim pravokutnim impulsima trajanja o, 15 do o, 35 ms kojima je moguća samo elektrostimulacija živaca ali ne i denerviranih mišića.

Osnovna i nezamjenjiva dijagnostička metoda za ovaj sindrom, tvrdi dr. Sučević, jest elektromioneurografija (EMNG).

Šest mjeseci za UZV dojke i EMNG

Sugeriram učiniti EMNG pregled (ispitivanje mišića i živaca - elektromioneurografija) u KBC Zagreb u EMNG laboratoriju, radi točnog utvrđivanja dijagnoze.

Kod Vas se radi o oštećenju radijalnog živca, a s obzirom na EMNG nalaz potrebna je intenzivna i uporna, moguće i dugotrajna fizikalna terapija, koja može doprinjeti poboljšanju neurološkog statusa.

EMNG nalaz pokazuje svježu leziju n. radialisa sa odsutnom voljnom aktivnošću i obilnom spontanom aktivnošću za mišić šake i podlaktice.

Uzimanje stolice i analnog brisa za parazitološku analizu; nasađivanje vaginalnih briseva na kandidu i trihomonas, uzimanje cervikalnih bruiseva na Chlamidiju, Ureaplasmu i Mycoplasmu i uzimanje briseva uretre na gonoreju i sifilis 16. Ortopedija (15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih ortopedskih bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: privremenu imobilizaciju uganuća svih zglobova prvog stupnja, privremenu imobilizaciju velikih zglobova, prepoznati izljev u zglobu, aspiraciju izljeva u zglobu, intraartikularnu injekciju, periartikularnu primjenu kortikosteroida, aspiraciju prepatelarne burse, burse olekranona infiltracija kortikosteroidima, znati interpretirati rezultate dijagnostičkih pretraga, (laboratorijskih, histoloških, radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih) koji se primjenjuju u ortopediji. 17. Neurologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih neuroloških bolesti b) treba znati: izvesti kompletan neurološki status, prosudbu oštećenja motornih, senzornih i kognitivnih funkcija, prosudbu gubitka vestibularnih funkcija, interpretaciju dijagnostičkih nalaza te indikacije i interpretaciju rezultata specijalnih dijagnostičkih metoda u neurologiji: EEG, EMNG, psihologijskih testova, radioloških, ultrazvučnih, angiografskih pretraga. 18. Oftalmologija (15 dana) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih oftalmoloških bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: dati upute bolesniku o ispravnoj upotrebi kapi i masti, preokretanje gornje vjeđe, upotreba površnih anestetika, vađenje stranog tijela iz konjunktive i s korneje, ispitivanje bulbomotorike, primjenu testova za strabizam, ispitivanje vida, ispitivanje sljepoće za boje, ispitivanje nistagmusa, pregled očne pozadine fundoskopija, primjena atropina i vazokonstriktora pupile, opskrba površne ozlijede oka i opekline te obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specijalnih dijagnostičkih metoda u oftalmologiji i optometriji: ispitivanje vidnog polja, elektronistagmografija, radioloških, ultrazvučnih, angiografskih 19. Otorinolaringologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih otorinolaringoloških bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: dati upute bolesniku o ispravnoj upotrebi kapi za nos i uho, otoskopiranje, prednju rinoskopiju, vađenje stranog tijela iz uha, nosa i grla, ispiranje uha, toaleta zvukovoda, propuhivanje tuba policeriranje, zaustavljanje krvarenja iz nosa i uha (tamponada prednja), analiza nistagmusa, ispitivanje sluha (skrining u dječjoj dobi), stražnje rinoskopije, indirektne laringoskopije, primjenu inhalatora, uzimanja briseva, uha, nosa, grla, opskrbiti manje ozlijede nosa, uha i ustiju te opekotine, interpretacija audiovestibulograma te obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specifičnih radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih dijagnostičkih metoda u bolestima uha, grla i nosa. 20. Psihijatrija (1 mjesec) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnosticirati, liječiti i/ili pratiti bolesnike koji boluju od najčešćih duševnih bolesti, kao što su: anksioznost, napadaji panike i fobije, depresija, bipolarni poremećaj, shizofrenija, psihoorganski sindrom, alkoholizam, zlouporaba droga, somatoformni poremećaj, poremećaj u jedenju, postraumatski stresni poremećaj, sindrom zlostavljanja i urgentna stanja u psihijatriji b) treba znati indikacije za primjenu specifičnih laboratorijskih, radioloških, ultrazvučnih i drugih dijagnostičkih metoda kod osoba sa psihološkim tegobama, znati interpretirati dobivene rezultate te primijeniti odgovarajuće metode terapije 3) znati provoditi metode ventilacije, savjetovanja, persuazije i obiteljskog savjetovanja 21. Dermatologija i venerologija (1 mjesec) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnosticirati uobičajene kožne bolesti te liječiti i pratiti bolesnike koji boluju od najčešćih kožnih bolesti b) treba znati izvesti: intrakutani alergološki test, uzeti uzorak rožnatog sloja kože, uzeti i pripremiti bris na gljivice uzeti bris vulve, uretre, vagine pripremiti i pod mikroskopom analizirati razmaz iscjetka genitalija, provesti terapiju tekućim dušikom, kauterizaciju, obradu kronične rane, obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specifičnih dijagnostičkih metoda koje se primjenjuju u dermatologiji 22. Reumatologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih reumatskih bolesti; osteoartritis, artritis povezan sa spondilitisom, najčešće difuzne bolesti vezivnog tkiva, bolesti kosti i hrskavice i izvanzglobne bolesti te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju nekoliko bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) izvesti samostalno, uz nadzor mentora, sve dijagnostičke i terapeutske procedure karakteristične za specijalnost.

Uz neurološki pregled važno je učiniti Rtg LS kralježnice i kukova, EMNG donjih ekstremiteta te MR LS kralježnice.

ODGOVOR: Iz vašeg pitanja nije jasno da li ste bili na EMNG gornjih ekstremiteta ili na UZV vratnih žila te shodno tome nema se točan uvid u to što vam je rađeno.

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog pregleda i elektromioneurografske (EMNG) analize.

EMNG - ELEKTROMIONEUROGRAFIJA se koristi u dijagnostičke svrhe kao komplementarna metoda kliničkom pregledu i drugim dijagnostičkim metodama (CT, MRI).

Ostaje najproblematičnija elektromioneurografija (EMNG) i ultrazvuk dojke za koje se čeka šest mjeseci.

Vrši se i snimanje funkcije živaca i mišića (Elektromioneurografija - EMNG).

Kod prve primjene kolica na elektromotorni pogon, uz potvrdu o pomagalu Zavodu se za osiguranu osobu zbog ovjere dostav lja: povijest bolesti i EMNG nalaz gornjih i donjih udova, nalaz i mišljenje psihologa o sposobnosti sigurnog upravljanja kolicima, te kod neuromuskularnih i srodnih bolesti nalaz neurologa.

Otišla sam i neurologu na EMNG, njegov nalaz je: M. deltoideus sin M. biceps barachii sin.

ZAKLJUČAK: EMNG-nalaz ukazuje na kroničnu radikularnu leziju C7-C8 obostrano, izraženije desno i izraženije C7 ali se ne isključuje ni koincidencija Sy. carp tunela desno s obzirom na blaže sniženje brzine senzornog provođenja za N. medianus desno.

Elektromioneurografija (EMNG), premda neugodna, jeftina je i jednostavna pretraga koju je potrebno učiniti kod svake kliničke sumnje na sindrom te prije kirurške intervencije na oboljeloj šaci.