Ovdje dolazi ravnoteža endokrinih žlijezda do izražaja.

Da li znaju da se stanice, koje su vezane za Jedan organ, za Jednu od endokrinih žlijezdi, razlikuju od stanica koje su vezane za Drugi organ, za Drugu endokrinu žlijezdu? (Ako to nisu prije znali, tad su, neki, to mogli dokučiti iz doktrine Dr. Günter Blobela, dobitnika Nobelove nagrade za psihologiju i medicinu 1999. godine.

Osobe koje su sklonije pojavi poroznih, lomnih kostiju češće su: - žene iznad 45 - e i muškarci iznad 60 - e godine života - žene s niskom razinom estrogena žene u ranoj menopauzi žene čiji su preci oboljevali od osteoporoze - žene nježne, krhke građe žene koje boluju od poremećaja hranjenja - anoreksija, bulimija - osobe koje su često na dijetama s malim unosom kalcija - starije osobe - osobe koje puše - osobe koje u velikim količinama konzumiraju napitke na bazi kofeina (kava, coca-cola...), čaj, alkohol - osobe koje uzimaju određene lijekove - kortizone, antikoagulanse osobe s kroničnim bolestima jetre i bubrega - osobe sa smanjenim aktivnostima endokrinih žlijezda - osobe s probavnim problemima i nedostatnom iskoristivosti kalcija - osobe koje ne vode dovoljno računa o svojoj prehrani - osobe koje su tijekom života često imale prijelome kostiju - osobe koje nisu tjelesno aktivne.

(b) Kandidati sa smetnjama u metabolizmu, prehrani i pri lučenju endokrinih žlijezda mogu biti ocijenjeni sposobnima u sukladnosti sa stavkom 1 i 4, Prilog 4 Poglavlja B.

Proteinsko-energetska pothranjenost u bolesnika koji su liječeni s peritonejskom dijalizom (PD) može biti posljedica upale, smanjenog apetita, gubitka bjelančevina i esencijalnih aminokiselina u dijalizat (5 - 10 g bjelančevina, 2 - 4 g amnikiselina i 4 - 6 g albumina dnevno), metaboličke acidoze, endokrinih poremećaja u uremiji i pridruženih bolesti.

Zbog metaboličkih i endokrinih poremećaja koji postoje u uremiji neki bolesnici imaju slab apetit i spontano unose manje od potrebne količine hrane i energije u organizam.

Štitnjača je slična maloj kemijskoj tvornici, poput drugih endokrinih žlijezda.

Analiza suspektnih novootkrivenih bolesti prema zastupljenosti skupina dijagnoza (MKB X revizija) ukazuje na najveću zastupljenost skupine endokrinih bolesti (E00-E90) s udjelom od 44,25 % i cirkulacijskih bolesti (I00-I99) s udjelom od 23,50 %, u ukupno 2515 dijagnoza na koje se posumnjalo prilikom preventivnog pregleda.

Sama hipofiza je pod kontrolom hipotalamusa (dijela mozga) i skupa kontroliraju rad svih endokrinih žlijezda pa možemo reći da Između živčane i hormonske aktivnosti postoje bliski odnosi.

Pojačani gubitak kose najčešće se može povezati s određenim bolestima kao što su bolest endokrinih žlijezda (posebice štitnjače), alergije, vitiligo, infekcije (pogotovo gljivične), dijabetes, tumori te metaboličke i autoimune bolesti.

Kako se pogoršava, KBB može uzrokovati niz metaboličkih, endokrinih, neuroloških, kognitivnih i drugih poremećaja koji su bitni za pojedinca, njegovu obitelj i društvo te naposljetku dovesti do zatajenja funkcije bubrega kada život nije moguć bez nadomjesne terapije (dijalize i transplantacije).

Dodatni je problem što ribe i ostali vodeni organizmi nisu izloženi djelovanju jednog estrogena, već koktelu endokrinih disruptora, koji međusobno, jedan drugome, pojačavaju biološke efekte.

Regije mozga u kojima se izmjerila promjenjena aktivnost uslijed PTSP-a (hipotalamus, PFC) zadužene su i za funkcije autonomnog živčanog sustava koji regulira ravnotežu unutar organizma putem endokrinih žljezda, djeluje na glatke mišiće u probavnim, dišnim i urogenetalnim organima, djeluje na krvne žile i cjelokupan kardiovaskularni sustav.

Tome u prilog prikazuju nepovoljne trendove učestalosti onih bolesti koje se povezuju s djelovanjem endokrinih disruptora: rak testisa, rak dojke, endometrioza, neplodnost, autizam, astma, dijabetes, Alzheimerova bolest i ostali neurološki poremećaji.

Popis uzročnika autizama u okolišu je podugačak i nalazi se u brojnim znanstvenim radovima koji ukazuju na pojavu viših stopa autizma s većom izloženosti retardanta gorivosti, omekšavala kao BPA, pesticida, endokrinih disruptora u proizvodima za osobnu njegu, teških metala u onečišćenju zraka, živa i farmaceutskih proizvoda kao što su antidepresivi.

Profesor Forenbacher je u ovim istraživanjima, pod različitim eksperimentalnim uvjetima, od pokusne hipofunkcije i afunkcije, pa do podražaja endokrinih organa monovalentnim i plurivalentnim stresorima, istraživao komparativno ulogu adrenokortikalnog tireohormonalnog i inzularnog aparata.

U njima je dao originalne priloge poznavanju sudjelovanja navedenih endokrinih organa u adaptacijskom sindromu kod spomenutih životinja, kao i temeljne priloge njegovu značenju u etiopatogenezi i kliničkoj dijagnostici nekih bolesti metabolizma, kao što su paralitična mioglobinurija konja, ketoza krava muzara, te neke sistemne miopatije u svinja.

- Hormonalnim poremećajem u ravnoteži endokrinih hormona inzulina i glukagona, koji je posljedica načina života (neuravnotežene prehrane, slabe tjelesne aktivnosti i stresnog načina života), dolazi do inzulinske rezistencije organizma s povišenom razinom inzulina, koja igra višestruko nepovoljnu ulogu u organizmu.

Kod sekundarne hipotireoze često dolazi do poremećaja i ostalih endokrinih žlijezda (nadbubrežna žlijezda) koje su od kontrolom hipotalamo-hipofizne osnove te se često javlja gubitak menstruacije, snižene vrijednosti šečera u krvi te insuficijencija kore nadbubrežne žlijezde.

Ako se nedovoljno krećemo, aktiviramo samo mali dio mogućnosti lokomotornog sustava što uzrokuje razne boljke u vidu ukočenosti i slabe pokretljivosti zglobova, deformacije kralježnice i degeneracije plućnih mjehurića, zbog čega dolazi do smetnji u metaboličkim procesima vezanim za kisik i konačno atrofije endokrinih žlijezda što uzrokuje pad otpornosti organizma na bolesti.

Već u izuzetno malim količinama uzrokuje tumore, bolesti endokrinih žlijezda, smanjenje imuniteta, dijabetes, kožne probleme, te ugrožava reproduktivnu sposobnost.

Da li je potrebno dodatno ispitivanje hipofize i ostalih endokrinih zlezda.

Kad malo bolje promislim, svako, ama baš svako stanje koje dovodi do poremećenog lučenja hormona endokrinih žlijezda može utjecati na oči i funkciju vida.

Za razliku od »klasičnih« otrova o kojima se uči u školi i koji slijede Paracelsusovu procjenu »sve ovisi o dozi«, biološki učinak endokrinih disruptora ne ovisi samo o dozi.

Čovjek je posebno osjetljiv prema djelovanju endokrinih disruptora u vrijeme fetalnog razvoja, za vrijeme dojenja i puberteta.

Bolest je povezana s radom jetre, bubrega, endokrinih žlijezda i nadbubrežne žlijezde.

Svaki poremećaj endokrinih i metaboličkih procesa, nutritivni deficiti ili urođene aberacije metabolizma mogu izazvati psihičke poremećaje.

Šećerna bolest pogađa ljude bez obzira na dob, spol, socijalni status i jedan je od najčešćih endokrinih poremećaja.

Sunčeva je svjetlost, naime, odličan stimulator hipofize, moždane žlijezde koja lančano regulira rad svih ostalih endokrinih žlijezda (s unutarnjim izlučivanjem), od tiroidne (štitnjače) do nadbubrežnih žlijezda.

Ima li je premalo, nastaju poremećaji u rastu i promjene u stanicama tijela, posebice kože, sluznica, endokrinih žlijezda i spolnih organa.