Odjel Ginekologija IV, čiji je pročelnik prof. dr. sc. Barišić, usko je specijalizirana za tzv. minimalno invazivnu ginekološku kirurgiju, odnosno primjenu i razvoj endoskopskih (laparoskopskih i histeroskopskih) metoda u dijagnostici i liječenju različitih ginekoloških bolesti.

Naravno, izostanak endoskopskih promjena ne isključuje bolest.

Laparoskopija je jedna od endoskopskih metoda, kojom se utvrđuju uzroci neplodnosti kod žene.

- U Kliničkoj bolnici Split kvalitetno se obavlja gotovo čitav repertoar endoskopskih operacija.

Štoviše, nema puno bolnica u kojima se, kao u našoj, može obaviti toliko različitih endoskopskih operacijskih zahvata.

Sukladno trendovima struke, svake godine raste broj endoskopskih zahvata.

Najznačajnija dostignuća u području kirurškog liječenja uključuju primjenu novih endoskopskih zahvata na sinusima i lubanjskoj osnovici.

Najčešće veličine endoskopa su oko 110 140 cm dužine i promjera oko 1 cm što je optimalno za određene vrste endoskopskih pretraga, najčešće na psima i mačkama.

U prijemnoj ambulanti mora znati obraditi najmanje 40 pacijenata 9. Infektologija (1 mjesec) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih infektoloških bolesti te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju nekoliko bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) znati samostalno u prijemnoj infektološkoj ambulanti dijagnosticirati i zbrinuti hitna i akutna stanja u infektologiji te indicirati i provesti dijagnostički i terapijski postupak kod uobičajenih zaraznih bolesti 10. Pedijatrija (3 mjeseca) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih pedijatrijskih bolesti, te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju nekoliko bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) znati samostalno dijagnosticirati i zbrinuti hitna i akutna stanja u pedijatriji te indicirati i provesti dijagnostički i terapijski postupak. c) znati provesti program zdravstvene zaštite djece predškolske dobi 11. Kirurgija (1 mjesec i 15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih kirurških bolesti b) samostalno izvesti ove procedure: uklanjanje kožnih izraslina i lezija ekscizijom, kemijskom i električnom kauterizacijom; liječenje (incizija) paronihije; incizija i drenaža panaricijuma; djelomična ili potpuna ablacija uraslog nokta; infiltracijska i provodna anestezija, primarna obrada i liječenje rane i opekotina, previjanje, zaustavljanje krvarenja (privremeno, trajno); imobilizacija privremena, transportna kod iščašenja velikih zglobova, fraktura dugih kostiju, kralježnice, zdjelice; punkcija i drenaža toraksa kod pneumotoraksa, osobito tenzijskog; ispiranje želuca, primjena obloga, omota, zaustavljanje krvarenja iz vena i arterija, incizija gnojnih procesa kože i potkožja, incizija tromboziranih vanjskih hemoroida u slučaju hitne indikacije, intraartikularna punkcija i aplikacija lijeka, infuzija, vađenje stranog tijela iz kože i potkožja, skidanje gipsa u slučaju hitne indikacije, zamjena vrećica i toaleta kolostome i toaleta gastrostome (po mogućnosti svaku proceduru po 10 puta). 12. Urologija (15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih uroloških bolesti b) samostalno izvesti procedure: rektalni pregled, proktoskopiju, anoskopiju, pregled testisa i penisa, rektalni pregled (rektum, prostata), test na okultno krvarenje, interpretacija rezultata dijagnostičkih pretraga (laboratorijskih, histoloških, radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih), kateterizaciju mokraćnog mjehura, postavljanje i promjena trajnog katetera 13. Ginekologija i opstetricija (1 mjesec i 15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih ginekoloških i opstetričkih bolesti i stanja te provoditi kontracepciju i rano otkrivanje malignih bolesti. b) Treba izvesti: pregled abdomena i zdjelice, palpatorni pregled dojke; osposobiti bolesnicu za izvođenje samopregleda; vaginalni pregled u spekulumima; bimanualni vaginalni pregled; uzeti, obojiti i pod mikroskopom pregledati i ocijeniti stupanj čistoće vaginalnog brisa; uzimanje i interpretacija dobivenog rezultata brisa po Papanicolaou.

Uzimanje stolice i analnog brisa za parazitološku analizu; nasađivanje vaginalnih briseva na kandidu i trihomonas, uzimanje cervikalnih bruiseva na Chlamidiju, Ureaplasmu i Mycoplasmu i uzimanje briseva uretre na gonoreju i sifilis 16. Ortopedija (15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih ortopedskih bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: privremenu imobilizaciju uganuća svih zglobova prvog stupnja, privremenu imobilizaciju velikih zglobova, prepoznati izljev u zglobu, aspiraciju izljeva u zglobu, intraartikularnu injekciju, periartikularnu primjenu kortikosteroida, aspiraciju prepatelarne burse, burse olekranona infiltracija kortikosteroidima, znati interpretirati rezultate dijagnostičkih pretraga, (laboratorijskih, histoloških, radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih) koji se primjenjuju u ortopediji. 17. Neurologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih neuroloških bolesti b) treba znati: izvesti kompletan neurološki status, prosudbu oštećenja motornih, senzornih i kognitivnih funkcija, prosudbu gubitka vestibularnih funkcija, interpretaciju dijagnostičkih nalaza te indikacije i interpretaciju rezultata specijalnih dijagnostičkih metoda u neurologiji: EEG, EMNG, psihologijskih testova, radioloških, ultrazvučnih, angiografskih pretraga. 18. Oftalmologija (15 dana) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih oftalmoloških bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: dati upute bolesniku o ispravnoj upotrebi kapi i masti, preokretanje gornje vjeđe, upotreba površnih anestetika, vađenje stranog tijela iz konjunktive i s korneje, ispitivanje bulbomotorike, primjenu testova za strabizam, ispitivanje vida, ispitivanje sljepoće za boje, ispitivanje nistagmusa, pregled očne pozadine fundoskopija, primjena atropina i vazokonstriktora pupile, opskrba površne ozlijede oka i opekline te obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specijalnih dijagnostičkih metoda u oftalmologiji i optometriji: ispitivanje vidnog polja, elektronistagmografija, radioloških, ultrazvučnih, angiografskih 19. Otorinolaringologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih otorinolaringoloških bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: dati upute bolesniku o ispravnoj upotrebi kapi za nos i uho, otoskopiranje, prednju rinoskopiju, vađenje stranog tijela iz uha, nosa i grla, ispiranje uha, toaleta zvukovoda, propuhivanje tuba policeriranje, zaustavljanje krvarenja iz nosa i uha (tamponada prednja), analiza nistagmusa, ispitivanje sluha (skrining u dječjoj dobi), stražnje rinoskopije, indirektne laringoskopije, primjenu inhalatora, uzimanja briseva, uha, nosa, grla, opskrbiti manje ozlijede nosa, uha i ustiju te opekotine, interpretacija audiovestibulograma te obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specifičnih radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih dijagnostičkih metoda u bolestima uha, grla i nosa. 20. Psihijatrija (1 mjesec) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnosticirati, liječiti i/ili pratiti bolesnike koji boluju od najčešćih duševnih bolesti, kao što su: anksioznost, napadaji panike i fobije, depresija, bipolarni poremećaj, shizofrenija, psihoorganski sindrom, alkoholizam, zlouporaba droga, somatoformni poremećaj, poremećaj u jedenju, postraumatski stresni poremećaj, sindrom zlostavljanja i urgentna stanja u psihijatriji b) treba znati indikacije za primjenu specifičnih laboratorijskih, radioloških, ultrazvučnih i drugih dijagnostičkih metoda kod osoba sa psihološkim tegobama, znati interpretirati dobivene rezultate te primijeniti odgovarajuće metode terapije 3) znati provoditi metode ventilacije, savjetovanja, persuazije i obiteljskog savjetovanja 21. Dermatologija i venerologija (1 mjesec) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnosticirati uobičajene kožne bolesti te liječiti i pratiti bolesnike koji boluju od najčešćih kožnih bolesti b) treba znati izvesti: intrakutani alergološki test, uzeti uzorak rožnatog sloja kože, uzeti i pripremiti bris na gljivice uzeti bris vulve, uretre, vagine pripremiti i pod mikroskopom analizirati razmaz iscjetka genitalija, provesti terapiju tekućim dušikom, kauterizaciju, obradu kronične rane, obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specifičnih dijagnostičkih metoda koje se primjenjuju u dermatologiji 22. Reumatologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih reumatskih bolesti; osteoartritis, artritis povezan sa spondilitisom, najčešće difuzne bolesti vezivnog tkiva, bolesti kosti i hrskavice i izvanzglobne bolesti te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju nekoliko bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) izvesti samostalno, uz nadzor mentora, sve dijagnostičke i terapeutske procedure karakteristične za specijalnost.

Uključivo brzo rotirajućih i endoskopskih instrumenata.

Osim vizualne inspekcije organa, prilikom endoskopskih zahvata moguće je uzeti i uzorak tkiva organa koji se pregledava.

U njima se godišnje učini između šest i sedam tisuća kirurških zahvata na djeci svih dobnih skupina, te gotovo još toliko manjih obrada, kao i dijagnostičkih i intervencijskih endoskopskih zahvata.

No, važnija od uređaja je vještina kirurga, koji mora proći zahtjevnu stručnu edukaciju za izvođenje endoskopskih operacija.

Gastroskopija, koja traje u prosjeku oko 20 minuta, provodi se u posebnoj prostoriji, koja je uređena za potrebe endoskopskih pretraga i u kojoj je smješten endoskopski uređaj.

Glavna tema ovogodišnjeg simpozija je endoskopsko liječenje benigne hiperplazije i karcinoma prostate o kojima će se govoriti uz brojna predavanja, video prijenose operacija stručnjaka iz inozemskta i Hrvatske te mnoge radionice putem kojih se uvježbava izvođenje endoskopskih operacija najsuvremenijom opremom na lutakama fantomima.

ORL Kao i većina kirurških službi i ORL odjel posljednjih godina razvija svoj operacijski program uvođenjem endoskopskih tehnika, onkoloških operacija na vratu te kirurgijom štitnjače.

Sada se opto-digitalne mogućnosti bez premca koje omogućavaju minijaturnu optiku na području vrhunskih kompaktnih fotoaparata i endoskopskih kapsula udružuju s vrhunskim zvukom.

Kod uočenih promjena na sluznici prilikom endoskopskih, ginekoloških i drugih pregleda.

Sestrinske intervencije u dijagnostičkim postupcima (uzimanje uzoraka krvi za propisane pretrage, uzimanje materijala za mikrobiološke pretrage, uzimanje materijala biokemijske, serološke i hematološke pretrage, priprema djeteta te postupci tijekom i nakon instrumentalnih pretraga, priprema djeteta te postupci tijekom i nakon RTG pretraga, priprema djeteta te postupci tijekom i nakon endoskopskih pretraga, priprema djeteta te postupci tijekom i nakon biopsija)

U skladu sa suvremenim pogledima, bolničko liječenje u kliničkoj bolnici se organizira prema progresivnoj skrbi bolesnika; standarna skrb, intenzivna njega i intenzivna terapija, te je planirano ukupno oko 980 stacionarnih postelja (obavezno osiguranje i privatno), oko 180 postelja dnevne bolnice i 25 endoskopskih i operacijskih sala.

Krvarenje se zbrinjava nekim od postupaka (endoskopskih) zaustavljanja krvarenja, perforacija zahtijeva kirurški pristup - prešivanje perforiranog mjesta, dok stenoza duodenuma zahtijeva kompliciraniji kirurški pristup.

Bal je priređen u dobrotvorne svrhe, s ciljem prikupljanja sredstava za nabavu endoskopskih instrumenata za Zavod za dječju kirurgiju i urologiju KBC Rebro, Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Osim navedenih operacija u liječenju debljine jedna od popularnih nekirurških endoskopskih metoda je i postavljanje želučanog balona.

Prednost histeroskopije pred većinom ostalih endoskopskih tehnika leži u mogućnosti pristupa unutrašnjosti maternice kroz fiziološke otvore, kao što su rodnica i vrat maternice.

Tijekom godina je Centar prvi u zemlji uveo brojne metode te se danas ovdje obavlja niz endoskopskih i ultrazvučnih dijagnostičkih i terapijskih zahvata, koji su do prije desetak godina bili nezamislivi. U sklopu Zavoda djeluju i Odjel za hepatologiju koji se bavi bolestima jetara i Odjel za upalne bolesti crijeva, koji zbrinjavaju veliki broj najkompliciranijih bolesnika iz cijele zemlje.

Lani je u Zavodu hospitalizirano 2347 bolesnika, obavljeno je 3500 polikliničkih konzilijarnih pregleda, 15.000 endoskopskih pregleda i 2400 pregleda ultrazvukom i kolor dopplerom.

Napretkom endoskopskih tehnika i alata došlo se do mogućnosti da se bez ikakvog vanjskog reza endoskopskim putem odstrani zloćudna promjena probavne cijevi, bilo da je riječ o jednjaku, želucu ili debelom crijevu.

Spektar pretraga kreće se u rasponu od laboratorijskih, pregleda stolice, endoskopskih pregleda (ezofagogastroduodenoskopija, kolonoskopija, ileoskopija, enteroskopija), radioloških pretraga (pasaža tankog crijeva, irigografija), ultrazvučnog pregleda abdomena, osobito ileocekalne regije (prijelaz iz tankog u debelo crijevo), CT-a i metoda nuklearne medicine (scintigrafija).

Specijalistički gastroenterološki pregled je pregled koji na temelju anamneze, kliničkog pregleda, laboratorijskih i drugih (ultrazvučnih, endoskopskih) pretraga postavlja dijagnozu bolesti i propisuje terapiju, a odnosi se prvenstveno na bolesti trbušnih organa.