Prethistorijske kulture imale su svoj razvoj, razdoblja ubrzanja i usporavanja, tako er svoja lokalna ili regionalna obilje ` ja, sli no onome to zapa ` amo i u razvoju tijela ^ ovjekova, slijede i ritmove koji su razli iti od same tjelesne evolucije ili se s njome op enito ne podudaraju.

U uljudbenom svijetu obià aj je da se kod ispraà ¦ aja veterana domovinskog rata ili opà ¦ enito bilo kojeg rata, pokojnik sahranjuje uz najveà ¦ e vojnià ke poà asti.

Op ć enito se najve ć im majstorima igre rije č ima smatraju Aristofan, Plaut, Ciceron, Apulej, William Shakespeare, J. - B.

Opà ¦ enito hrvatskom pravosuà em još uvijek vlada " Omerta " i zato je pravosuà e potpuno izgubilo dignitet, legitimitet i vjerodostojnost.

" Briga za potomstvo " op? enito? e uroditi sve ve? im oblicima " altruizma ", a to uzrokuje daljnje ja? anje linije gena koji pogoduju takvom ponašanju.

Op ć enito, umjetnost nam stalno slijedi tu đ e trendove.

 enama, pojedinaà no i opà ¦ enito, treba omoguà ¦ iti veà ¦ u socijalnu, politià ku, gospodarsku i duhovnu moà ¦ i ukloniti prepreke koje im prijeà e da se potpuno integriraju u raznim društvenim podruà jima tu je naà elnu izjavu pred opà ¦ om skupštinom 8. ožujka, na Dan žena, pojasnio nadbiskup Migliore.

No jedna nagrada izlazi izvan te kategorije, pa i izvan svih kategorija kada se govori ne samo o književnim nagradama nego i o nagradama op ć enito.

Premda, zanimljivo, za njih su katoli? anstvo i krš? anstvo dvije razli? ite stvari: 437. Vjera se op? enito odnosi na skup vjerovanja i praksi koja u pravilu uklju? uju priznavanje božanskog ili višeg bi? a, sile ili zakona, prema kojemu ljudi ure? uju svoje živote i ponašanje kako u prakti? nom tako i u moralnom smislu. 438. Zemlje koje su tradicionalno multireligijske, ili zemlje sa zna? ajnom doseljeni? kom populacijom s razli? itim vjerama, mogu prikupiti podatak o vjeri. 439. Ovisno o specifi? nim okolnostima i potrebnim informacijama, mogu se prikupiti sljede? i podaci o vjeri: (a) Formalno? lanstvo u nekoj Crkvi ili vjerskoj zajednici; (b) Identificiranje s odre? enom vjerom, vjerskom zajednicom ili vjeroispovijesti; (c) Vjersko uvjerenje; (d) Vjera u kojoj je osoba odrasla; ili (e) Prakticiranje vjere. 440. U svim navedenim pristupima, ispitanicima se treba omogu? iti odgovor nijedna.

Etno-kulturalna obilježja crkava, crkve, i izdvojene skupine kao i sustave vjerovanja koji se op? enito ne mogu smatrati vjerama. 444. Kako bi se pove? ala dosljednost i usporedivost podataka, preporu? uje se sljede? a op? enita klasifikacija vjera: (1.0) Krš? anstvo (1.1) Katoli? anstvo (1.2) Pravoslavlje (1.3) Protestantizam (uklju? uje Anglikansku, Baptisti? ku, Brethrensku, Kalvinsku, Evangeli? ku, Luteransku, Metodisti? ku, Pentekostnu, Pijetisti? ku, Prezbiterijansku, Reformiranu i ostale Protestantske crkve) (1.4) Jehovini svjedoci (1.5) Orijentalno krš? anstvo Kako bi se pove? ala dosljednost i usporedivost podataka, preporu? uje se sljede? a op? enita klasifikacija vjera: (1.0) Krš? anstvo (1.1) Katoli? anstvo (1.2) Pravoslavlje (1.3) Protestantizam (uklju? uje Anglikansku, Baptisti? ku, Brethrensku, Kalvinsku, Evangeli? ku, Luteransku, Metodisti? ku, Pentekostnu, Pijetisti? ku, Prezbiterijansku, Reformiranu i ostale Protestantske crkve) (1.4) Jehovini svjedoci (1.5) Orijentalno krš? anstvo (1.6) Ostale vrste krš? anstva (2.0) Islam (2.1) Alaviti (Nusairi) (2.2) Ismaili (sljedbenici sedam imama) (2.3) Ithna ashari (sljedbenici dvanaest imama) (2.4) Šiiti (2.5) Sufi (2.6) Suniti (2.7) Zaidi (sljedbenici pet imama) (3.0) Judaizam (4.0) Budizam (5.0) Hinduizam (6.0) Sikizam (7.0) Ostale vjerske skupine (8.0) Nisu vjernici.

Otkuda onda vama nada u razvoj kantovske ideje svjetske vlade, vje č noga mira itd. u situaciji propadanja i samih Ujedinjenih naroda i mnogih dostignu ć a me đ unarodnoga prava op ć enito?

Takav naà in mišljenja podrazumijeva beskrajan rast kaotià nih i besmislenih sukoba u kojima se energija sviju teži gubiti u suprotstavljenim ili drukà ije neusklaà enim gibanjima.... Kakva je korist od pokušaja društvenog, politià kog, gospodarskog ili nekog drugog djelovanja ako je um zarobljen zbrkanim gibanjem u kome opà ¦ enito razlikuje ono što nije razlià ito, a poistovjeà ¦ uje ono što nije istovjetno?

To à ¦ e djelovanje u najboljem sluà aju biti neuà inkovito, a u najgorem doista razorno.... Opà ¦ enito govoreà ¦ i, pita li tko kako riještiti primjerice neki tehnià ki problem, mada zapoà injemo ne znajuà ¦ i odgovor, predmnijeva se da su naši umovi svakako dovoljno jasni da bi odgovor otkrili ili barem prepoznali neà ije tuà e otkrià ¦ e odgovora ".

Nije jednostavno re ć i nešto op ć enito o posebnostima argentinske literature.

U želji da se ukaže na poticajnost i specifi č an duh 70 - ih godina 20. stolje ć a i sa svrhom afirmacije sadržaja spomenutoga razdoblja, u nakladi Hrvatskoga filološkog društva, pod uredni č kom palicom Irene Lukši ć, objavljen je zbornik Sedamdesete, koji to nepravedno zapostavljeno razdoblje prezentira nizom tekstova koji kulturu, umjetnost, politiku i op ć enito stanje svijeta u sedamdesetima problematiziraju u širem smislu.

Za mali puk je don Frane, kako su ga opà ¦ enito zvali, bio pojam enciklopedijskog znanja...

Ne vidim svrhu skrivanja broja takvog žiro-raà una, veà ¦ ga treba odaslati u svijet da bogati iseljenici i opà ¦ enito stranci ulažu u domaà ¦ e spomenike kulture.

Posljedica toga je enormno zaduženje vlada, poslovnih subjekata i opà ¦ enito stanovništva što vam pruža moguà ¦ nost da ih nadzirete.

Leže ć i ženski akt iz 1930. pak putenoš ć u tijela, č iji obrisi još odaju kristali č nu sapetost, ali i vrsno poznavanje anatomije, savršeno parira, dakako u korelacijama vlastite poetike, aktovima i op ć enito erotskim temama muških suvremenika Sonje Kova č i ć Taj č evi ć (primjerice hedonisti č koj senzualnosti Milivoja Uzelca).

Opà ¦ enito, zakon ima slab uà inak.

O z na č enju franjevaca op ć enito i Male bra ć e za Zadar govorio je o.

A žensko je poduzetništvo doista optereà ¦ eno razlià itim preprekama, što onima koje muà e i njihove muške kolege (nelikvidnost, težak pristup financijama, složen regulatorni okvir, siva ekonomija i dr.), što onima specifià nim, vezanim opà ¦ enito uz karakteristike ženskog poduzetništva (nedovoljna podrška društva u organizaciji obiteljskog života, tradicionalna shvaà ¦ anja o ulozi žena, otežan pristup znanjima i vještinama i dr.).

U Hrvatskoj se nikada nije povela rasprava o ulozi kazališta i umjetnosti op ć enito u procesu odgoja i obrazovanja djece i mladih pa ne postoji ni konsenzus.

Stoga Nietzsche i nije zahtijevao da škole op ć enito postanu višim obrazovnim ustanovama, ili da bi trebale preuzeti njihove zada ć e.

I upravo su u tomu za njega ležali deficiti takozvanih obrazovnih ustanova njegova vremena: Op ć enito: gimnazija je dosad lišena svojega prvog i najbližeg objekta, na kojem po č inje pravo obrazovanje, naime materinjeg jezika; a time joj nedostaje i prirodno plodno tlo za sva daljnja obrazovna nastojanja. Zato Nietzsche može, anticipiraju ć i time Karla Krausa, gimnazijama svojeg vremena podrugljivo doviknuti: Uzmite svoj jezik ozbiljno [... ] A ne bude li on od vas zahtijevao da spram odre đ enih rije č i i jezi č nih obrata naših novinarskih navada osjetite fizi č ko ga đ enje, tad slobodno odustanite od nastojanja za obrazovanjem... U suvremenijoj verziji, bez Nietzscheove razorne polemike, ta bi se misao rije č ima Petera Bierija mogla formulirati ovako: Op ć enito je obrazovan onaj tko spram odre đ enih stvari osje ć a ga đ enje: spram lažljivosti reklame i izborne borbe, spram fraza, klišea i svih formi nepoštenja, spram eufemizama i cini č ne informacijske politike vojske, spram svih formi pravljenja važnim i sljedbeništva na kakve se nailazi i u novinama gra đ anstva koje se smatraju mjestom obrazovanja. Zato je Nietzsche u djelu Ljudsko, odviše ljudsko mogao jednostavno i ujedno izazovno napisati: Škola nema važnije zada ć e od te da u č i strogome mišljenju, opreznom su đ enju, konzekventnom zaklju č ivanju: zato ona mora odvra ć ati pažnju od svih stvari koje nisu podobne za te operacije. [... ] Ona može mirno ra č unati s tim da ć e ljudska nejasnost, navika i potreba kasnije ipak ponovno otpustiti luk odviše zaoštrena mišljenja. U tim se razmišljanjima pokazuje i poznavanje č ovjeka koje mnogim današnjim navodnim stru č njacima za obrazovanje tako bolno nedostaje: upravo zato što ć e svakodnevnica života, upravo zato što ć e zahtjevi prakse ponovno ublažiti to č nost mišljenja, koja može uspijevati samo u dokolici, u relativno bezbrižnoj igri, to se mišljenje mirne savjesti smije uvježbavati u školi i samo u školi.

Tako je i sa? ovjekom koji ne moli.Zaboravlja kakav je on iznutra, zaboravlja što mu nedostaje, zaboravlja u? emu bi se trebao mijenjati, biti druga? iji prema svojim bližnjima i prema sebi samom a onda i prema onome u kojemu je izvor svega života, bez kojega nas ne bi bilo, zahvaljuju? i kojemu postojimo i imamo sve što nam je potrebno u životu, a to je Bog.Ako to vrijedi op? enito za? ovjeka, da se naša ljudskost može razvijati samo u molitvenom ozra? ju, onda to daleko više vrijedi za krš? anina, za krš? anski i vjerni? ki život.

Možda bi se po naseljima i gradovima RH mogli dodatno ustanoviti Uredi za rezanje cijena (tzv. price cutters i), pa bi se od velikih, astronomsko i opà ¦ enito skupih projekata gradnje uštedjela sredstva za lokalne proraà une od kojih bi se otvorila nova radna mjesta, vjerojatno za više tisuà ¦ a ljudi, a to bi bilo na à ast onim pojedincima koji nisu tezaurirali takva sredstva koja (poneki od njih) itako u cijelosti ne mogu potrošiti na ovom svijetu.

Prostor je doista mali, to je naravno i pitanje budžeta koje osigurava Ministarstvo kulture, i op ć enito mogu ć nosti koje mala zemlja ima za takav projekt.

Mislim da je to nesuglasje s onim, terminološki i opà ¦ enito gledano, poslanjem muzeja.

Ukoliko svi imamo iste zakonitosti misli, tada izme đ u ljudi op ć enito nema nikakvih fundamentalnih razlika, pa na kraju krajeva nema ni subjekta.