Stabilnost kune je, poznato je, u uvjetima visoke eurizacije ekonomije sidro stabilnosti cijena, pa je jasno zašto se HNB nema namjeru igrati s visinom rezervi dok inflacija posljednjih mjeseci ubrzava.

Naglašava kako visok stupanj eurizacije za posljedicu ima i visok tečajni rizik zato što banke imaju štednju u eurima pa onda daju i kredite vezane uz euro i time prevaljuju tečajni rizik na korisnike.

Marina Tkalec je predstavila rezultate istraživanja o odrednicama financijske eurizacije (FE) u Hrvatskoj u kojem su korištene linearne i nelinearne metode.

Korišteni su podaci o štednoj i kreditnoj eurizaciji u Hrvatskoj, post-tranzicijskoj zemlji koja bilježi vrlo visoku i otpornu razinu eurizacije.

No, kako neslužbeno saznajemo, kako Hrvatska nije u prvom krugu zemalja, od unilateralne eurizacije imala bi više štete nego koristi ona bi naime značila zamjenu 10 milijardi kuna, koliko je trenutno u opticaju, s eurima, što bi predstavljalo inicijalni trošak od 1,5 milijardi eura.

Iz tiska je izašao novi broj Radnih materijala EIZ-a u kojem je predstavljen rad Dinamika depozitne eurizacije u europskim posttranzicijskim zemljama: slučaj VAR-a s uključenim pragom za koji je Marina Tkalec, znanstvena novakinja Ekonomskog instituta, Zagreb dobila nagradu Austrijske centralne banke Olga Radzyner za 2011. godinu.

U radu se koriste linearni modeli te modeli s uključenim pragom pomoću kojih se istražuju determinante depozitne eurizacije (DE) na uzorku 12 europskih posttranzicijskih zemalja.

Nije stoga nikakvo čudo što istraživanja pokazuju da zemlje koje imaju dublja i likvidnija tržišta tečajnih derivata (u našem okruženju to su Češka i Poljska) imaju i nižu razinu neslužbene eurizacije te veće povjerenje u domaću valutu i monetarnu vlast.

Hrvatska ispunjava uvjet stabilnog tečaja koji je i osnovno sidro domaće monetarne politike s obzirom na visoki stupanj eurizacije, odnosno činjenicu da su štednja, a onda i krediti, vezani uz euro.

No, autori studije ističu da su monetarne metode zbog visoke eurizacije u Hrvatskoj manje pouzdane.

Isključimo li 2001. godinu kao atipičnu zbog učinka eurizacije, slijedi kako inozemna likvidnost u konačnici ostaje u rastu i kako je uz to relativno visoka.

Izlaganje se temeljilo na radu Marijane Ivanov, Marine Tkalec i Maruške Vizek " Odrednice financijske eurizacije u post-tranzicijskoj zemlji: Koliko je važna nelinearnost? ".

U tom crno-bijelom svijetu, zaboravilo se da literatura i praksa pružaju i treći, srednji put; a to je borba protiv eurizacije, vraćanje povjerenja u vlastitu valutu i postepeno povećanje fleksibilnosti valute.

Kao rješenje protiv eurizacije, Tomislav Galac iz HNB-a predlaže poskupljenje kamata na kredite u eurima.

Iz navedenog proizlazi i hipoteza istraživanja: izazovna odluka za hrvatsko gospodarstvo i ekonomsku politiku u slijedećim godinama bit će odluka o kreiranju " eurizacije ", tj. članstva u EMU na takav način da ono bude kompatibilno s kriterijima domaće socijalne i političke stabilnosti.

Iz tiska je izašao novi broj Radnih materijala EIZ-a u kojem je predstavljen rad Dinamika depozitne eurizacije u europskim posttranzicijskim zemljama: slučaj VAR-a s uključenim pragom za koji je Marina Tkalec, znanstvena novakinja Ekonomskog instituta, Zagreb dobila nagradu Austrijske...

U tom je radu istražila odrednice i dinamiku depozitne eurizacije u 12 europskih tranzicijskih država koristeći nelinearne TVAR metode.

... to što i dalje pokazuje da HNB ne želi preuzeti odgovornost za borbu protiv eurizacije premda bi upravo on trebao biti pokretač, nosilac i najveći zagovornik provedbe mjera za taj cilj " kaže ekonomisti ca...

O visokom stupnju eurizacije najbolje govori podatak da udio deviznih depozita u ukupnim bankovnim depozitima iznosi preko 80 %, više od polovice javnog duga izraženo je u stranim valutama, dok je dominantan dio kredita odobren uz valutnu klauzulu (identično deviznim kreditima).

I domaće i inozemno makroekonomsko okruženje ove su godine nepovoljniji u odnosu na 2007. Pokazatelji stupnja ranjivosti domaćeg gospodarstva nastavljaju se povećavati, ali umjereniji porast zaduženosti poduzeća i stanovništva, kao i smanjenje eurizacije u odnosu na prošlu godinu, donekle ublažava sliku povećanja ranjivosti naše ekonomije, istaknuto je prilikom predstavljanja prvog broja publikacije " Financijska stabilnost ".

Ali postoji i element koji se nikad ne spominje: - deprecijacija dovodi do tiskanja novca i inflacije (pogotovo u našim uvjetima visoke eurizacije) - inflacija je indirektno oporezivanje (bolje prolaze oni bliski izvoru novca) - ako su vlast i njoj bliski u zadnjih 10 godina i uz proračunska ograničenja uspjevali izmicati naš novac (direktno: kroz HAC, Skladgradnju i slične; i indirektno, primjerice kupovinu podrške zapošljavanjem i velikim plaćama u javnom sektoru), kako bi se tek ponašali da su imali štampariju novca u svom dvorištu?

U svakom slučaju moramo se što više odmaknuti od ove hebene eurizacije.. Pa i taj euro ide u p. m. kao i dolar.. Zbog vađenja banaka iz Grčkog nereda i njega se tiska bez pokrića... odnosno pada mu purchasing power.. Danas niti nemaš normalne valute

U tom radu autorica je istražila odrednice i dinamiku depozitne eurizacije (DE) u 12 europskih tranzicijskih zemalja, koristeći nelinearne TVAR (Threshold Vector AutoRegression) metode.

Visoka razina eurizacije posljedica je kronične visoke inflacije tijekom osamdesetih i početkom devedesetih godina kada su hrvatski građani i poduzeća, u pokušaju zaštite od gubitka vrijednosti financijske imovine, prihvatili držanje deviza kao glavni oblik štednje.

Čak su i najveći galamdžije prestali zagovarati agresivnu deprecijaciju jer su shvatili da to samo po sebi ne može imati velik učinak, a uzrokovalo bi tragične lomove, a zbog visoke eurizacije gospodarstva.

Tiskanje kuna u slučaju devalvacije je neminovno zbog velike eurizacije.

U sklopu tog istraživanja testirala je utjecaj promjene valutnog tečaja na sektorsku uspješnost i izmjerila razliku snaga bilančnog učinka (balance sheet effect) i učinka konkurentnosti (competitiveness effect) u zemlji s vrlo visokom razinom kreditne eurizacije (zaduženosti u stranoj valuti).

Rezultati potvrđuju negativne bilančne učinke i pokazuju da sektori s višom razinom kreditne eurizacije manje investiraju od sektora s nižom razinom eurizacije.

Osim preporuke da se štedi u eurima zbog eurizacije, Tica savjetuje da " ne valja sva jaja držati u istoj košari ".

Glavna specifičnost okružja u kojem djeluje monetarna politika u Hrvatskoj, u usporedbi s ostalim zemljama kandidatima i zemljama u procesu priključenja EU, predstavlja visoka razina eurizacije (dolarizacije) koja hrvatski financijski sustav čini ranjivim prema oscilacijama tečaja kune prema euru.