Mazzinija, ratnih veterana) te nije bitno utjecala na polit. zbivanja u Istri, ali je upravo zbog takve strukture bila podložna faš. političko-stranačkoj asimilaciji.

Odgovorni urednik bio je Ivan Marija Micheluzzi, ali su uređivačku politiku, usmjerenu vrlo oštro ponajprije protiv asimilatorske faš. politike, vodili M.

Poput ostaloga hrv. i slov. tiska, I. r. je od prve godine izlaženja bila na udaru faš. režima: slijedom dekreta o obveznoj dvojezičnosti od 25. X. 1923. izlazila je istodobno na hrvatskom i talijanskom, s Vratovićevim uvodnikom Dies irae... Nakon intervencije J.

Kako je posebnim dekretom od 26. II.1928. određeno da novine mogu uređivati samo članovi faš. novinarskog sindikata, poč. 1929. ugašene su sve slov. i hrv. novine, pa tako i Istarska riječ.

Zbog takve su društv. uloge uvelike smetali iredentističkim krugovima i tal. okupacijskim vlastima nakon 1918., posebno faš. odredima, te im je zabranjen rad, a neki su i fizički uništeni.

Mete faš. napada bili su i n. d. u Pazinu i Barkovljama.

Danas kad pokušate napisati priču, oni koji se u književnost razumiju čitati će vašu priču i raspravljati o vašem zapletu, fabuli, komentirati vašu naraciju, čitljivost, razvučenost, brzinu radnje, nedorečenost, plitke ili duboke opise, faš fond riječi, uglavnom sve ono za što niste ni pomislili da vaša priča sadrži (ili ne sadrži, a trebala bi).

Dopolavoro (Opera Nazionale Dopolavoro; tal. dopo lavoro: nakon rada), faš. organizacija koja se bavila ustrojem slobodnoga vremena radnika, osnovana 1. V. 1925. Cilj organizacije bio je unaprijediti slobodno vrijeme najširih slojeva (organiziranjem masovnih izleta i dr. aktivnosti) te ih time uvjeriti u djelotvornost državne socijalne politike, ali ih i na taj način podvrgnuti fašističkom političkom nadzoru.

Funkciju predsjednika u pravilu je uvijek obnašao federalni tajnik faš. stranke za Istru.

Proštinska buna, pobuna seljaka Proštine protiv faš. terora, započeta na poč. veljače 1921., a ugušena 5. IV.1921. Gotovo se istodobno u susjednoj Labinštini odvijao pokret rudara poznat kao Labinska republika, a oboje su bili pokušaj otpora ugnjetavanoga stanovništva faš. paravojnim i paradržavnim grupacijama, koje su nakon tal. okupacije i Rapallskoga ugovora, uz prešutan pristanak službenih vlasti, terorizirale Hrvate i Slovence te ideološke neistomišljenike u Istri.

Umjesto, da se iz toga nešto naučimo, danas postavljamo temelje za neki novi (faš) izam.

Italija je priznala suverenitet i nezavisnost Albaniji i Etiopiji, odrekla se svih prava na svoje bivše kolonije, obvezala se osigurati uhićenje i predaju optuženih za ratne zločine i zločine protiv mira i čovječnosti, raspustiti sve faš. organizacije, uništiti granične utvrde prema Francuskoj i Jugoslaviji te demilitarizirati otok Pantelleriju, Pelegijske otoke i jadranski otok Pianosu.

Vratio se u Istru 1921. i zaposlio u Vodicama na Ćićariji, gdje je, među ostalim, osnovao mješoviti pjevački zbor, ali je zbog faš. prijetnji emigrirao 1926. u Jugoslaviju.

Prvo mu je red. ostvarenje Tragičan lov (1947), o progonu faš. grupa po završetku II.svj. rata, koji izrazitom polit. angažiranošću najavljuje nadogradnju matrice neorealizma, dok u daljnjim djelima, koja s prvijencem čine i svojevrsnu trilogiju, Gorka riža i Nema mira među maslinama (1949), dalje razvija polit. preokupacije (s prokomunističkih stajališta) tematizirajući klasnu borbu u ruralnim područjima poratne Italije što u prvome nadopunjuje i melodramatsko-erotskim komponentama, dok je cijelom trilogijom ujedno najavio kasnije tendencije polit. filma.

Kao pulski kapelan i župnik sukobio se najprije s marksističkom i socijalist. ideologijom, a poslije s faš. totalitarizmom.

Tršćansku i Koparsku biskupiju s trojezičnim stanovništvom, koja se onda protezala od Postojne do srednje Istre, preuzeo je nakon što su faš. vlasti uklonile biskupa Alojzija Fogara.

U međuvremenu je Oblasni NO za Istru izručio odboru Zbora pazinsku zgradu Đačkoga doma (koju su faš. vlasti bile dekretom prisvojile), te je sjemenište svečano otvoreno 11. XII. 1945. Preko Oblasnog NO-a svećenici su dobivali i privremenu malu mjesečnu plaću.

Nastavio je izdavati časopis Pučki prijatelj (koji je u Pazinu ponovo bio pokrenuo Josip Grašić 1919), kalendar Istranin, od 1925. Istarsku Danicu, ali je priređivao i tiskao i molitvenike, poput Dobrilina Oče budi volja tvoja, katekizme, vjersku i poučnu literaturu, beletristiku i dr. Bio je glavni pokretač Društva sv. Mohora za Istru te je sa suradnicima pridonio očuvanju istar. identiteta između dvaju svj. ratova, u vrijeme kad je faš. vlast nastojala posve izbrisati hrv. i slov. nac. osjećaje.

Nakon pada faš. vlasti u rujnu 1943. vratio se u studenome u Trst, gdje se opet prihvatio izdavačke djelatnosti (kalendari, katekizmi, molitvenici).

Bio je to prvi emigrantski list, a za njim se osjećala potreba zbog sve većega broja istar. izbjeglica koje su dolazile u Jugoslaviju sklanjajući se od tal. faš. terora.

Vi ste osoba za sebe i faš fizički izgled dio je vaše osobnosti, koji je uvjetovan nizom faktora, od kojih neke ne možete mijenjati.

Treći je Reich Istru uključio u novoosnovano Jadransko primorje, operativno područje izravno podređeno Berlinu, a 1. X. 1943. na sjeveru Italije proglasio Talijansku Socijalnu Republiku, kojoj nije priznao ovlasti nad Istrom, kao ni Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koja je po kapitulaciji Italije proglasila ništetnim svoje ugovore s propalim faš. režimom.

Fascio Italiano di Combattimento, temeljna polit. organizacijska jedinica faš. pokreta, a od 1921. i faš. stranke.

Njihov osnutak 23. III.1919. u Milanu označio je stvarni početak faš. pokreta.

Squadra d azione u prvo je vrijeme bila »taktička vojna postrojba« faš. pokreta.

U njegovo vrijeme dnevnik je bio posve vjeran faš. režimu.

TIGR (Trst Istra Gorica Rijeka), revolucionarna organizacija Slovenaca i Hrvata za obranu od faš. odnarođivanja.

Do prvog egzodusa došlo je zbog nacionalno-diskriminacijskih postupaka tal. vojno-okupacijskih vlasti, a potom i mjera faš. režima.

Poslije, tijekom razdoblja faš. vladavine, zbog nasilnih odnarođivačkih mjera, ali i gosp. poteškoća, iseljavaju se i radnici i seljaci.

Već od 1923. osnivaju se u Istri faš. organizacije: Fascio Italiano di Combattimento, Balilla, Dopolavoro, Figli della Lupa, Avanguardia (avanguardisti), La Gioventù Italiana dell Littorio i dr. Istodobno se počinje razvijati antifašistički pokret (antifašizam).