Komentar: Mnogo uspjelije nego u godinu kasnijem filmu Divlji anđeli, Fadil Hadžić ovdje se pozabavio pripadnicima mlade urbane generacije koja entuzijastično prihvaća zapadne popkulturalne utjecaje, te je također mnogo uspjelije nego u Divljim anđelima usvojio neke novovalne tekovine, ovdje ne samo tematske nego i stilske (pseudodokumentarizam, metafilmski signali).

Te sudbonosne 1921. u uvrnutoj vremenskoj petlji zajedno s Franjom Tuđmanom začeti su Vesna Parun, Fadil Hadžić, Nela Eržišnik i Bobi Maroti.

Vozačima je uvijek uz kuvertu ostavljao i dvije kutije cigareta Filter 57, koje je i sam nekad pušio. " S Vojinovićevom ocjenom o američkoj biografiji složili su se i Fadil Hadžić, jedan od urednika popularnog i tiražnog VUS-a, komediograf i dugogodišnji dierektor " Kerempuha ", te poznati novinar Đorđe Zelmanović.

U dopisu obitelji Glavašević i novinara HRV-a iz ' 91. navodi se i kako Fadil Hadžić nije zatražio dopuštenje za korištenje knjige " 91,6 MHz Glasom protiv topova autorice Alenke Mirković-Nađ iako se u odjavnoj špici poziva na dokumentarne podatke iz te knjige, pritom pogrešno navodeći i naziv knjige i radijske postaje. Evidentno je da je Hadžić priču o Hrvatskom radio Vukovaru, a posebice priču o Siniši i Branimiru, iskoristio tek kao mamac za gledatelje i kao zgodan način da u svojoj filmografiji udari još jednu " recku.

Uz Mimicu, u radu Kemphuhova vedrog kazališta sudjelovala je prava hrvatska kulturna krema: predstave su režirali dramatičar Pero Budak i glumac Mato Grković, među scenaristima su bili glavni Kerempuhovi aduti Fadil Hadžić i Mirko Trišler, balete su koreografirali Nenad Lhotka, Oskar Harmoš i Milko Šparemblek, glumili su Mia Oremović, Drago Krča, Aca Binički i mnogi drugi, a plesali Silvija Hercigonja i tadašnja prvakinja HNK Sonja Kastl.

Njegov je zahtjev prihvaćen i stoga što je tada ključna osoba u Jadran filmu bio suradnik Kerempuhova vedrog kazališta Vatroslav Mimica (mladost tada nije bila problem za preuzimanje funkcija: Fadil Hadžić bio je tek godinu dana stariji od Mimice, a samo je nizao direktorska zaduženja).

Neki su se i školovali kao likovnjaci (Fadil Hadžić, Ivan Kušan), a neki su poslije poželjeli svoju kreativnost proširiti i na taj medij (Luko Paljetak primjerice).

Fuis je tridesetih godina živio sa zagrebačkom beskućnicima, koji su u najvećoj mogućoj bijedi živjeli u« hotelu slama »negdje između Maksimira i Sesveta, a rezultat tog bizarnog novinarskog zadatka bila je šokantna i vrlo čitana novinska serija (bijednu slamnatu nastambu u međuvremenu će progutati plaman)« Niz strminu bijede », koju će Novinarsko izdavačko poduzeće (urednik Fadil Hadžić) objaviti pod već spomenutim naslovom« Podzemni Zagreb »tek 1953, deset godina nakon Fuisove, također bizarne, smrti.

Dosadašnji su dobitnici: Fadil Hadžić, Petar Krelja, Gverino Zuban, Martin Bizjak, Igor Galo i Miroslav Tatić.

U istoj klasi s Lordanićem bili su Dubravka Babić, Ivica Šiško, Dora Kovačević, Fadil Hadžić, Antun Boris Švaljak, a predavali su mu Ferdinand Kulmer, Albert Kinert, Marijan Detoni, Dalibor Parač i drugi.

Vani je bio uspješan i Fadil Hadžić koji ima 6 izvedenih drama u Poljskoj, po jednu u Češkoj, Slovačkoj i Egiptu te 10 u Sloveniji.

Fadil Hadžić - zanemareni filmski klasik

Prvi put početkom 90 - ih, kad mi je scenarij bio u rezervi, no kad je došao red da se realizira, shvatio sam da vlada klima u kojoj netko tko se zove Fadil Hadžić ne može dobiti projekt.

Starijim se poznavateljima domaće filmske publicistike nakon listanja trećeg broja Filmonauta morala pred očima i u sjećanju ukazati Filmska kultura, jugoslavenski časopis za pitanja filmske teorije i prakse, koja je počela izlaziti 1957. godine, na inicijativu Steve Ostojića, a prvi su urednici bili Fadil Hadžić, Stevo Ostojić i Fedor Hanžeković.

Za nju je Fadil Hadžić napisao da je rasna zadarska glumica za koju je šteta da nije u Zagrebu.

Nema se tu što glumiti, jer scenarist Hadžić je sve unaprijed smislio, da bi režiser Hadžić to, razumiješ ti mene, režirao i da bi na kraju čovjek Fadil Hadžić dobio dva honorara.

Iako Fadil Hadžić neprijeporno jest čovjek, njegov novinar nije čovjek, nego glavna uloga u dva-tri skeča temeljena na predrasudama seoske babetine o novinarima kao ljudima koji puše, loču i imaju infarkte (čitaj: infrakte).

Komentar: Nakon Kozare Veljka Bulajića, Fadil Hadžić snimio je drugi film novoustanovljena (pod) žanra partizanskog akcijsko-epskog spektakla.

Fadil Hadžić, Arsen Dedić, Renato Baretić i Enes Kišević samo su neki od autora tekstova o Tahiru Mujičiću, u kojima mu se obraćaju, hvale ga ili teoretiziraju o njegovu radu.

A onda je dragi prijatelj jednako postiđeno priznao da njegov dragi ne zna tko je Fadil Hadžić pa smo odlučili popisati sve stvari koje naše značajne polovice ne znaju, a mi ih iako smo si maštali o partnerima koji dijele našu ljubav prema, recimo, talijanskom realističnom filmu nekako toleriramo.

- Već na početku 1950. urednik Kerempuha Fadil Hadžić tražio je među karikaturi stima suradnike Walteru Neugebaueru na pokretanju animiranog filma.

Sada kada je živio u najboljem vremenu za svoja djela i za svoje komedije, Fadil Hadžić morao je otići

- Stvarnost nikad nije bila zanimljivija nego što je danas - rekao je Fadil Hadžić i napustio nas.

Hadžić je bio VBZ-ov kućni autor, a zanimljivo je da se nova knjižara nalazi stotinjak metara od kazališta Kerempuh kojeg je osnovao baš Fadil Hadžić, jedan od najizvođenijih hrvatskih komediografa.

Filmski redatelji i dramski pisac Fadil Hadžić nakon 18 godina radi ponovno film.

Fadil Hadžić, redatelj i scenarist te osnivač kazališta Kerempuh i Vidra, osnovao je Komediju pod imenom Kerempuhovo vedro kazalište Zagrebačko kazalište Komedija svečano će proslaviti 55. godišnjicu svog postojanja 26. studenoga u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski.

Osnivač kazališta Komedija Fadil Hadžić, istaknuti hrvatski dramaturg, redatelj i scenarist, koji je uz Komediju utemeljio i kazalište Kerempuh i Vidru, ali i Pulski filmski festival te Duga film, preteču Zagreb filma, kaže da je iznimno ponosan na tu kazališnu kuću: " Doista sam ponosan što se iz skromne prve operete ' Zemlja smiješka ' iz 1950. iščahurilo nešto poput ' Chicaga '.

Uz to, moje prve komedije odigrane su upravo u toj kući. " Prisjećajući se osnivanja kazališta na Kaptolu, Fadil Hadžić kaže: " U redakciji lista Kerempuh, kojem sam bio glavni urednik, 1950. pokrenuli smo dvije lijepe pustolovine: prvi hrvatski umjetnički crtani film te " Kerempuhovo vedro kazalište " kao humoristični kabaret s ciljem stvaranja komediografskog teatra.

Nakon godinu dana postojanja dobili smo od gradskih vlasti zgradu na Kaptolu. " Od desetak ravnatelja koji su u ovih 55 godina upravljali tim kazalištem, Fadil Hadžić iznimno važnima za razvoj kuće smatra trojicu: " Jedan je Ivo Hergešić, poznati teatrolog koji je cijelom projektu dao teatarsku ozbiljnost.

Jedva sam nagovorio tadašnje kulturne čelnike da postavim ' Zemlju smiješka '. " O problemu denacionalizacije Komedijine zgrade i njezina povratka u vlasništvo Crkve Fadil Hadžić kaže: " Vjerujem da je Crkva dovoljno pametna da neće jednoj kulturnoj ustanovi onemogućiti daljnji rad.