Smatrajući da termin petrarkizam pokriva samo jedan dio ljubavnoga pjesništva navedenih stoljeća i detaljno analizirajući koncepcije ljubavi koje zatječemo u tom korpusu, autor ističe pluralističnost, polidiskurzivnost amorozne lirike hrvatske renesanse. (prof. Dunja Fališevac)

Učenici vinkovačke Gimnazije bili su Antun Lobmayer, Milan Amruš, Andrija Štampar, Zlatan Sremac, Vladimir Čavka, Josip Fališevac, Mijo Šimunić i mnogi drugi.

Između ostalih, snimljena je i Sanja Fališevac, gluho-slijepa kiparica, pri modeliranju skulpture u glini. opširnije

Sanja Fališevac je rođena 4. srpnja 1965. u Požegi, a 1974. g. nastavlja specijalno školovanje u Zagrebu.

O umjetnici Sanji Fališevac: Sanja Fališevac živi i radi u Zagrebu.

O borbama, izazovima, uspjesima i padovima pričale su Marina Habijanec, Nikolina Pavlović, Kristina Dračić Švec, Tanja Šupe, Sanja Fališevac, Antonija Moric.

Samu nagradu koja će biti uručena nagrađenim poslodavcima, izradit će gluho-slijepa umjetnica Sanja Fališevac.

Ove je godine pročitano dvadeset i devet referata, a njihova se narav, tj. obrada aspekata naznačene teme o prostoru i granicama hrvatske književnosti i kazališta može opisati podjelom: 3. analitičko - istraživačko: u prvu skupinu, koja više ustrajava na analizi, deskripciji i interpretaciji poznatih autora i njihovih djela pripadaju prilozi Nikice Petraka (prostor kao vrijeme u Hektorovićevu putovanju u Dubrovnik), Dunje Fališevac (o drukčijim ljudima i bićima u dubrovačkoj književnosti), Divne Mrdeža Antonina (nacionalni prostor u djelima Jurja Barakovića i Ivana Tomka Mrnavića), Lea Rafolta (ženski identitet u odabranim dubrovačkim renesansnim tragedijama), Milovana Tatarina (o biografiji u stihovima Adama Filipovića Život Antuna Mandića), Zlate Šundalić (pakao i raj u propovjedima Đure Rapića), Cvijete Pavlović (Gessnerove Idile u Dubrovniku), Marice Grigić (o univerzalnom duhovnom prostoru u Drugoj drami bez naslova Josipa Kosora), Lucije Ljubić (o privatnom prostoru kao mjestu radnje u suvremenoj hrvatskoj drami), Martine Petranović (o toposu krčme u suvremenoj hrvatskoj drami), Velimira Viskovića (simbolika otoka u Mirisima, zlatu i tamjanu), Zvjezdane Rados (prostor Zastava), Anice Bilić (o Ivanu Kozarcu i literarnoj Slavoniji), Nevenke Košutić Brozović (prostor i vrijeme u Matoševoj lirici), Slavena Jurića (prostor u Šimićevoj lirici), Fedore Ferluge Petronio (prostor i granice u Nikole Šopa), Libuše Jirsak (europski likovni sjever u putopisima Slavka Batušića), Helene Sablić Tomić (intimnost u prozi Mirjane Matić Halle) i Tomislava Brleka (disjecta Hembra, prostor književnosti u T.

Potporu i/ili dolazak na skup izrazili su brojne poznate i javne osobe kao što su Rajko Grlić, Vedrana Rudan, Dražen Lalić, Amir Hodžić, Boris Lenhard, Vesna Teršelič, Sandi Blagonić, Ida Prester, Mirela Priselac Remi, Neva Tolle, Nevena Rendeli, Elizabeta Gojan, Tanja Rudež, Gordan Duhaček, Alemka Lisinski, Boris Pavelić, Renato Baretić, Hrvoje Šalković i akademici Vlatko Silobrčić, Zoran Kravar, Zvonko Posavec i Dunja Fališevac.

Nakon uspjeha predstave U lugu onomuj, prema dotad nikad izvedenim pastoralama hrvatskoga renesansnoga književnika, Dubrovčanina Nikole Nalješkovića, dubrovačko kazalište organizira i znanstveni skup Nikola Nalješković u kontekstu povijesti književnosti, kazališta i kulture što će se održati od 6. do 8. studenoga 2003. O nepoznatim ili manje poznatim aspektima života i djela Nikole Nalješkovića, njegovog vremena u i oko Dubrovnika, izlagat će Rafo Bogišić, Slavica Stojan, Zdenka Romer Janeković, Ivica Martinović, Amir Kapetanović, Dunja Fališevac, Divna Mrdeža Antonina, Mira Muhoberac, Leo Rafolt, Tomislav Bogdan, Davor Dukić i redatelj predstave U lugu onomuj Rene Medvešek.

Svjedočanstvo o svom stvaranju i vjeri iznijela je gluhoslijepa umjetnica Sanja Fališevac, a župni vijećnik iz Grbušnoga Polja Ivan Novak progovara o svom angažmanu u Crkvi i poteškoći prečestih promjena župnika.

Među Hvarom inkubiranim knjigama zasigurno su i Franičevićeve, Bogišićeve, Vončinine, Pavličićeve, Kravarove, Dunje Fališevac, Borisa Senkera i Branka Hećimovića koji u predgovoru esejima i studijama Može li se Lauri vjerovati? nadahnuto i vjerno opisuje atmosferu na simpoziju i izvan njega.

Poliklinika Bagatin danas proširuje potporu osobama s invaliditetom: financijski podupiremo gluhoslijepu kiparicu Sanju Fališevac (i ona za komunikaciju putem računala treba Braillleov redak) i žarko želimo da vas privuče svojim dojmljivim umjetničkim stvaralaštvom.

Da, složio bih se s konstatacijom Dunje Fališevac (Vijenac, br. 493): Takva enciklopedija, koliko poznajem bogate i vrsne enciklopedije u njemačkoj, ruskoj i poljskoj leksikografskoj enciklopedistici, u tim zemljama ne postoji. Dodao bih: i šire, i šire; HKE je angažirana enciklopedija (vidi u istoj, ali umiveno, pod angažirano pisanje).

Iz toga bi netko mogao izvući zaključak da glavni urednik HKE misli da su intelektualno inferiorni samo oni koji kritiziraju njegov rad ili otvaraju prostor za njegovo propitkivanje budući da se nakon što je s njim objavljen veliki razgovor u Vijencu (Vijenac, br. 440, 13. siječnja 2011), u kojem je imao prilike predstaviti svoj projekt ili nakon što je objavljen afirmativan tekst akademkinje Dunje Fališevac o Hrvatskoj književnoj enciklopediji (Summa hrvatskoga književnog pamćenja, Vijenac, br. 492, 10. siječnja 2013.) nije javljao sa sličnim evaluacijama.

Dunja Fališevac napomenula je kako je Hrvat Pavao Skalić prvi uporabio riječ enciklopedija u današnjem značenju.

A na pitanje kako žive osobe s invaliditetom u Hrvatskoj, umjetnica Fališevac na kraju je razgovora naglasila: »Znam kako se drugi odnose prema osobama s invaliditetom.

Svoja životna iskustva prikazale su Marina Habijanec poduzetnica iz Sesveta, Nikolina Pavlović, profesorica katehetike iz Našica, Kristina Dračić Švec, profesorica kineziterapije iz Zagreba, Tanja Šupe, profesorica edukacijske rehabilitacije iz Rijeke, Antonija Morić, pomoćna cvjećarica iz Šibenika i Sanja Fališevac, likovna umjetnica iz Zagreba.

DANI OTVORENIH VRATA ATELIER-GALERIJE SANJE FALIŠEVAC Gluhoslijepa umjetnica Sanja Fališevac otvorila je vrata svog ateliera dana 21. ožujka na kojima je sudjelovala Sanja Rimac, predstavnica SDDH.

Njezina se djela posebice razmatraju u kontekstu odnosa žanra povijesnoga romana i fenomena trivijalne književnosti (Dunja Fališevac), a u njezinu se opusu pronalaze i obrasci poigravanja sa žanrovskim nasljeđem (Dunja Detoni-Dujmić).

Međutim, u svojoj potrazi za sličnim predlošcima Dunja Fališevac nije se dovoljno pomno osvrnula po bivšem domaćem dvorištu, jer činjenica je da HKE ima predložak u, na primjer, Leksikonu pisaca Jugoslavije iz 1987. (Matica srpska).

Hrvatsku književnu enciklopediju predstavili su ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, akademik Tonko Maroević, akademkinja Dunja Fališevac, akademik Zoran Kravar te Velimir Visković, njezin glavni urednik.

Nagradu koju je izradila gluho-slijepa umjetnica, Sanja Fališevac, dobili su u kategoriji poticanja raznolikosti zaposlenih, Ericsson Nikola Tesla d. d.

U simpoziju o 17. st. javit će se prvi put kasniji istaknuti »barokist« Pavao Pavličić, a na skupu o književnom i kazališnom prosvjetiteljstvu (čega nije bilo u naslovu), eto uz doajena Veljka Gortana koji zajedno s Vladimirom Filipovićem načinje kasniju veliku »latinističku seriju« našega simpozija, eto uz već tradicionalne utemeljitelje Dionizija Švagelja i Stanislava Marijanovića iz Slavonije, muzikologa Lovre Županovića i književnih povjesnika i teatrologa Dunje Fališevac i Branka Hećimovića.

Izdanje će predstaviti recenzenti Davor Dukić i Jasmina Vojvodić te urednice Živa Benčić i Dunja Fališevac.

Juditu za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini dobit će Dunja Fališevac za knjigu Kaliopin vrt II. - studije o poetičnim i ideološkim aspektima hrvatske epike (izdanje Književnog kruga Split).

Uđimo u čarobni svijet skulptura Sanje Fališevac.

Od 1. kolovoza 2005. zaposlena je kao znanstvena novakinja na Katedri za stariju hrvatsku književnosti Odsjeka za kroatistiku, najprije na projektu Književna antropologija, a zatim na projektu Oniričko kao poetološki i antropološki problem koji vodi prof. dr. sc. Dunja Fališevac.

Dokumentarno igrani film Jedan dan u Zemaljskom zavodu za odgoj slijepe djece i tri dokumentarna filma o slijepim kiparima Remziji Đumišiću, Sanji Fališevac i Ivanu Ferlanu titlovani su kako bi njihov sadržaj približili posjetiteljima oštećena sluha.

Drugu veliku skupinu tekstova čine oni »u kojima je dominantni element prozne strukture fabula, priča...« (Dunja Fališevac).