Peto po prihodu je Odvjetničko društvo Mamić, Perić, Reberski, Rimac kojem su prihodi lani porasli za 61 posto, a dobit je skočila sa 3,6 na 10,3 milijuna kuna.

O prvoj dogotovljenoj fresci u ovom je tjedniku uoči Uskrsa pisala ugledna povjesničarka umjetnosti dr. Ivanka Reberski.

Trijenala 3. Četiri autorske koncepcije (izložbe) izbornika ROKOVI: Prijave te predloženi radovi za VIII. trijenale hrvatskog kiparstva primaju se od 1. do 30. travnja 2003. od 10 - 14 sati na adresu: Gliptoteka HAZU, Medvedgradska 2, 10000 Zagreb TERMIN IZLOŽBE: Od 1. srpnja do 30. rujna 2003. ORGANIZACIJSKI ODBOR: Ivan Faktor Vlasta Gracin akademik Ivan Kožarić - predsjednik Ariana Kralj - zamjenica predsjednika prof. dr. sc. Zvonko Maković Vesna Mažuran Subotić Lida Roje Depolo - tajnica VIII. trijenala dr. sc. Vinko Srhoj akademkinja Marija Ujević Galetović akademik Šime Vulas Jadranka Vinterhalter POČASNI ODBOR: akademik Miroslav Begović, potpredsjednik HAZU dr. sc. Ivanka Reberski, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti dr. sc. Antun Vujić, ministar kulture Republike Hrvatske prof. dr. sc. Andrea Zlatar, Gradski ured za kulturu Zagreba Prijavnice se mogu podići u Gliptoteci HAZU ili na www.hazu.hr

Više o izložbi iz predgovora katalogu prof. IVANKA REBERSKI: " Sve dublje i dublje staklenom fuzijom prodire u jezgru same materije poigravajući se njenom fragilnom prozirnošću i igrom svjetlosti koja se lomi i daje novu ljepotu njenim slikarskim intervencijama.Učinak svjetlosti na staklu bio je i za nju iznenađujući.

Siniša Reberski rođen je 1962. u Zagrebu, gdje je 1987. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti â odsjek grafike, u klasi prof. Ante Kuduza.

Prema riječima Višnje Slavice Gabout u predgovoru ' Naizgled enigmatičan naziv ' Digitalizacija ptičjeg pera ', ustvari je poetizirana metaforična sintagma, kojom Siniša Reberski, jedan od naših vrsnih znalaca na području kaligrafije, tipografije i grafičkog oblikovanja pisma, ukazuje na stalnu prisutnost (koja je različita tek u formi) jedne od najstarijih čovjekovih aktivnosti i jedne od najvažnijih civilizacijskih tekovina: pisanja i pisma. (...) ' Libersinu ' je počeo oblikovati za zajednički projekt Novog Libera i SRCA, koji su na internet zajednički postavili prvi internetom distribuirani rječnik hrvatskoga jezika - Hrvatski jezični portal, s rječničkom bazom (rječnička i leksikografska izdanja Novog Libera u proteklih 15 godina) od preko 100.000 riječi (â ¦) Autor danas voli naglašavati da je njegov stav u kreaciji pismena otpočetka bio puristički i da je potpuno uvjeren kako, unatoč razvoju tiskarstva, oblik slova još uvijek nastaje iz pisanja, te jedino takav može biti stvarno likovno i funkcionalno visokokvalitetan. (...) Ono što ipak najviše fascinira gledajući na treperavome monitoru ' Libersinu ', je osjećaj kako je u digitaliziranome fontu, unatoč svemu, negdje u dubini ostao čudesno skriven - potez ptičjim perom. '

Ta je slikarica više puta bila uvrštavana u izložbene i monografske preglede (o njoj je, primjerice, u knjizi Realizmi dvadesetih godina pisala Ivanka Reberski, Vladimir Malekovi ć bavio se njome na izložbi Kubizam i hrvatsko slikarstvo, Zvonko Makovi ć izložio je njezinu Mrtvu prirodu na izložbi Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti), tek č eka iscrpnije znanstveno istraživanje i retrospektivno predstavljanje.

Povod održavanju kongresa bilo je obilježavanje sto pedeset godina povijesti umjetnosti na našem tlu, ali i činjenica da su se naši povjesničari umjetnosti posljednji put sastali na kongresu još 1988. godine u sklopu Saveza historičara umjetnosti bivše države, dok bi cilj trebao biti, prema riječima Ivanke Reberski, direktorice Instituta, zauzimanje doličnog mjesta u 21. stoljeću.

Zadnja je desetljeća života proveo u franjevačkom samostanu u Livnu, kojem je i ostavio svoja djela, a njegovoj revalorizaciji pridonijela je i velika retrospektiva u Galeriji Klovićevi dvori koju je također priredila Ivanka Reberski.

Izvanredno posjećen, odlično organiziran i vrlo podatan za neformalna druženja, kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti otvorio je veliki mozaik pitanja, otkrio je struku u mnogo smjerova, ali i postavio povijest umjetnosti kao najhumaniju znanost nakon medicine, kako je na kraju zapazila Ivanka Reberski.

Frano Dulibić pridonio je historiografiji hrvatske karikature, Petar Prelog napravio je presjek kroz aspekte hrvatskog ekspresionizma u naših kunsthistoričara, a Ivanka Reberski okružila je hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća svjetlom povijesnoumjetničkih istraživanja, osvrćući se na činjenicu da brojna velika imena hrvatske umjetnosti poput Babića, Trepše ili Tartaglie nemaju monografiju, ali i na to da i danas, kao i ne tako davno, postoje znanstvenici koji bi mogli dinamični povijesni slijed popratiti adekvatnim monografskim istraživanjima.

Prijelom je i ovdje sveden na tipografski rudiment, sa pojedinim neobičnim akcentima poput interpolacije bold fractur pisma, inačice gotice koju je ručno izradio Siniša Reberski (uvođenje Fractura doslovno je preuzeto iz komentara o mogućnosti njegovog ironičnog korištenja njemačkog tipografa Jana Tschicholda čiji je tekst preveden u tom istom broju Frakcije).

Pomoćnici u ODO-u Tatjani Reberski i pomoćnici u ŽDO-u Mariji Lončarić već je oduzet predmet, a zatraženo je očitovanje od njih dvije i od Bajićeve pomoćnice za maloljetničku delinkvenciju Božice Cvjetko.

U autorskoj koncepciji i kritičkoj interpretaciji Ivanke Reberski publici je predočeno gotovo dvjesto djela iz svih faza Kovačevićeva opusa.

Ivanka Reberski točno zapaža da je unutar Zemlje izvan izrazite kritičko-realističke oštrice i svih radnih baza i sinteza Kovačević posebice »potvrđivao svoju duboku ljudskost«.

Očitovanje dviju tužiteljica i pomoćnice Općinske državne odvjetnice Tatjane Reberski nedvojbeno je pokazalo da je kriminalistička obrada koja se 2002. vodila zbog sumnji u seksualno zlostavljanje štićenika Doma za nezbrinutu djecu u Brezovici zaustavljena po nalogu Cvjetkove.

Općinska državna odvjetnica Tatjana Reberski smijenjena je s funkcije voditeljice Odjela za maloljetničku delinkvenciju u ODO-u, no protiv nje neće biti stegovnog postupka jer je u svom očitovanju izjavila da je tražila od Cvjetko odluku o obustavi obrade u pisanoj formi, što je i dobila.

Eva ili kako ju je u svom predgovoru ovoga kataloga Ivanka Reberski nazvala mojoj mitskom temom.

Glavni državni odvjetnik RH Mladen Bajić odmah je po izbijanju afere smijenio zamjenicu općinske državne odvjetnice iz Zagreba Tatjanu Reberski koja je, kako se otkrilo, zatajila spis od nadređenih.

Naš klub je nastupio sa šest natjecatelja, a to su Margita Županić, Ivna Mišetić, Gabriel Kukor, Filip Reberski, Borna Hojsak i naravno, Josip - Joža Karuc.

Isti rezultat napravio je i naš muški sinkro par, Joža Karuc i Filip Reberski.

Zataškavanje slučaja i neprovođenje zakonskih mjera u ovom slučaju, koji se vodi od 2002. godine, najvjerojatnije će završiti smjenom troje ljudi u vrhu DO-a, pomoćnice općinske državne odvjetnice Tatjane Reberski, pomoćnice u Županijskom državnom odvjetništvu Marije Lončarić i pomoćnice Mladena Bajića za maloljetničku delinkvenciju Božice Cvjetko.

Reberski i Lončarić već su skinute sa slučaja, a od sve tri je zatraženo očitovanje o predmetu Brezovica.

Pozdravivši sudionike skupa, predsjednica hrvatskih povjesničara umjetnosti Ivanka Reberski upozorila je na višeslojnost umjetničke baštine.

U istražni centar Županijskog suda u Slavonskom Brodu privedeni su Marijan Begčević-Mičković zvani Manjo (37) i Marijan Begčević (46), obojica iz Brčkog te Benedikt Pindrić (34) iz Malinske na Krku i Nikica Reberski (46) iz Bošnjaka kod Županje.

Izgradila je jedinstveni slikarski svijet na reminiscenscijama zavičajnog prostora i primorskoga arhipelaga, što je obilježilo iskonsku svojstvenost njezina slikarstva - istaknula je, otvarajući izložbu, dr. sc. Ivanka Reberski, počasna predsjednica Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Dr. Reberski ujedno je autorica velike likovne monografije, koja donosi cjelokupno slikarstvo Vesne Sokolić, u rasponu od 50 godina.

O ostalim kiparskim i likovnim djelima u unutrašnjosti voćinske crkve čiji su autori Ive Dulčić, Ljubo Ivančić, Josip Biffel, Josip Poljan i Hrvoje Ljubić govorila je dr. sc. Ivanka Reberski.

U nastavku međunarodnog znanstvenog skupa o Voćinu, crkvi i svetištu u Požegi kojem je predsjedala dr. sc. Ivanka Reberski predavanje je održao dr. sc. Szabolsc Varga iz Pečuha.

Veliku nagradu 6. triennala akvarela osvojio je profesor zagrebačke ALU Siniša Reberski, dok je Andrija Girardi za svoj rad dobio posebnu pohvalu žirija.