Stjepan Mesić je i jedini predsjednik koji je počasni kapetan jednog broda gajete falkuše.

Upravo je dugogodišnji ugled gajete falkuše, kako je na promociji projekta u ime Ars Halieutica istaknuo profesor Joško Božanić, u svjetsku pomorsku prijestolnicu doveo i čitavu flotu tradicionalnih drvenih barki, koje su od Istre do Dubrovnika obilježile milenijsku brodograditeljsku kulturu.

Nikola Mardešić, vlasnik Falkuše, navodi kako će njegova tvrtka nastaviti tamo gdje je stala prije šest godina kad je deložirana.

Hvarska dica tiskala su se oko falkuše

Oko falkuše su se neprestano okupljali zaljubljenici u taj divan brod, pa su ga već danim vjerno pratile Osječanka Barbara, te Samoborka Ivana, a posadi se je priključila i Portugalka gospođa Carvalho.

Ja sam do tada uglavnom dokumentirala naše putovanje, no kapetan Pino je preuzeo moju ulogu iza kamere, a ja četvrto veslo i tako je spontano nastala prva ženska posada falkuše.

U pratnji svojih domaćina, članova posade falkuše s prof. dr. Joškom Božanićem, predsjednikom kulturne ustanove Ars Halieutica na čelu, novinarka Julie Clerc i fotograf Gérard Guittot u četvrtak su boravili u Komiži, plovili falkušom od Komiže do otoka Biševa, slušali priče i pjesme, istraživali povijesnu pozadinu najpoznatijeg hrvatskog broda - gajete falkuše, kako bi svojim brojnim čitateljima, prije svega francuskim zaljubljenicima u more i brodove (ali i svojim čitateljima u drugim europskim zemljama, te Kanadi), ispričali priču o maritimnoj Hrvatskoj i njezinim povijesnim brodovima.

U takvu druženju posadi falkuše stigao je i poziv za nastup na međunarodnom skupu o pomorskom naslijeđu u Amsterdamu u kolovozu iduće godine...

VENECIJA - Eto, i to se dogodilo najljepši i najluđi san o kojem su Joško Božanić, idejni začetnik rekonstrukcije povijesne ribarske gajete falkuše iz Komiže, i ekipa njegovih veslača odavno sanjali: provozali su se čuvenim kanalom Grande, glavnom prometnom arterijom grada na lagunama.

Tako su svoju venecijansku epizodu zaključili veslači falkuše Joško Božanić, Tonko Božanić Gruje, Tonći Božanić, Bepi Fiamengo i Miljenko Stuhne, a na veslima batane bio je dvojac Sirotić-Venier s kormilarom Veniorom.

Ako ništa drugo, falkuša je plovila uz Endeavour, repliku jedrenjaka Jamesa Cooka, pa osamdesetmetarski nizozemski jedrenjak Thalassa, atraktivne brazilske ribarice-jedrilice koje navodno isplove i po 100 milja od obale, pa japanske brodice za ulov škampa... Naravno da se teško istaknuti između toliko zanimljivih plovila, ali ta preobrazba falkuše, kad joj dodamo falke, svih zaintrigira.

Imaju, doduše, Portugalci nešto nalik tome, ali ne baš ovako krenuo nam je po završetku Bresta 2004. objašnjavati Velimir Salamon, projektant današnje falkuše, koja je bila jedini hrvatski brod na najvećem međunarodnom događaju mora i mornara.

Školu fotografije medijima i javnosti će predstaviti: prof. dr. sc. Joško Belamarić, povjesničar umjetnosti i dugogodišnji konzervator, danas voditelj Centra Cvito Fisković u Institutu za povijest umjetnosti, autor knjiga i izložaba, te monografija koje je radio u suradnji s Ivom Pervanom, prof. dr. sc. Joško Božanić izvanredni profesor Sveučilišta u Splitu, istraživač i znanstvenik, osnivač Ars halieutice i pokretač obnove gajete falkuše, pisac i pjesnik, Boris Ljubičić, Ivica Vidović, Božo Skoko, Slaven Letica, Ivo Pervan, idejni tvorac Škole fotografije i Zvonko Pešić, profesor fizike i matematike, dugogodišnji prosvjetni radnik, osnivač i vlasnik Privatne gimnazije sv. Lovre u Šibeniku, voditelj obnove renesansnog vrta samostana sveti Lovre u Šibeniku, vlasnik Agencije Cromovens.

Kada nije zaposlen oko falkuše, Vinko Gospodinović radi u jednom Splitskom škveru, a Franci Zanki njeguje svoje vinograde smještene na otoku Svecu.

Svi su osim kapetana, prvi put rukovali jedrima falkuše.

U središnjem je dijelu prikaz modela starohrvatskog broda falkuše iz XI. i XII. stoljeća.

KOMIŽA - Doživili smo i to da znamenita replika drevne komiške gajete falkuše, imenom Comeza Lisboa, u Komiži osvane s motorom u krmi.

Dr. Joško Božanić, " ćaća " falkuše, govori kako je sada puno lakša i brža, te da su postigli brzinu od 9 NM.

Na Murteru je pri kraju izgradnja druge replike gajete falkuše - s makinjom.

Oživjela bi se tradicija falkuše, korčulanske drvene brodogradnje, viškog ribarstva, podsjetilo na Hasanaginicu i povijest filma u Dalmaciji, utemeljio Muzej Dalmacije, festival mora Rota Palagruzona, otvorio ured u Bruxellesu...

Školu će uz gimnaziju organizirati Agencija Cromovens, a uz Pervana predavači će biti povjesničar umjetnosti Joško Belamarić, voditelj Centra Cvito Fisković u Institutu za povijest umjetnosti, pokretač obnove gajete falkuše Joško Božanić, profesor Sveučilišta u Splitu i alpinist i publicist Stipe Božić.

Radionica za izradu falkuše i drvene brodogradnje, centar i ljetna škola tradicionalne navigacije, kuća komiškog ribara, ribarska luka, ribarska i poljoprivredna zadruga, tvornica ribe, vinograd, maslinik, voćnjaci limuna i rogača, vojni prostori i otoci viškog arhipelaga samo su neke buduće moguće sastavnice Ekomuzeja Komiža u kojoj tradicijske vještine i znanja povezane s prirodnim okolišem, poljoprivredom i ribarstvom na zanimljivi način pripovijedaju priču o neraskidivoj povezanosti Komižana s morem i okolišem.

Nekad davno, brodovi su se navlačili na žalo; bilo je to vrijeme ribarske gajete falkuše, brodice kojom se na jedra/za sretnijih dana, kad je bilo vjetra sa zapada da ih puni/i na vesla kretalo iz Komiže, najribarskijeg mjesta na Jadranu.

Kretale su ljepotice falkuše, u regatama, na zvuk topa sa kaštela u luci.

Projekti koji su se uspješno natjecali za ova financijska sredstva najviše se odnose na revitalizaciju i ekološki uzgoj autohtonih sorti maslina i loze, badema, smokve, ljekovitog bilja, no dobili su ih i projekti za osmišljavanje ponude promatranja ptica, ekokamp, sirane i uljare, konjički turizam, izgradnju i turističko korištenje falkuše, " morske " internetske portale, " adrenalinski park ", ekoškoljkarstvo te održivi ribolovni turizam, za što je kredit dobio koćar Joško Pedišić.

- Na ovo žalo su Komižani izvlačili svoje falkuše, ovo je jedino žalo na Brusniku...

U takvom druženju, posadi falkuše stigao je i poziv za nastup na međunarodnom skupu o pomorskom naslijeđu u Amsterdamu u kolovozu iduće godine. To je još jedna potvrda vrijednosti falkuše, a usporedba ovoga što vidite u Brestu s hrvatskim tretiranjem brodova jasno govori da se kod nas brodovi dovoljno ne vrednuju.

Doznali smo poslije da je pohvala išla na račun kapetana falkuše Tonka Božanića Gruje. Veslao je poput venecijanskih gondolijera i dobio pljesak s okolnih brodova kad se izlazilo na završnu regatu pojasnio nam je Tonči Božanić, jedan od članova posade falkuše, inače predsjednik Ceha ribara Hrvatske.

Zadovoljna se iz Bresta vraćala posada falkuše, uključujući šefa logistike, Splićanina Franu Kaliternu i komiškog talijanskog studenta Dinka Božanića, koji je sve dokumentirao videosnimkama. Falkuša je već dosta napravila za hrvatski turizam, a mogla bi i puno više da ima više sluha za ovakve projekte.

Replika falkuše na Svjetskoj izložbi 1998. u Lisabonu proslavila je Hrvatsku.